Antiplan 21

Ovih dana svjedoci smo ubrzanih priprema za rasprodaju preostalih ključnih tvrtki u hrvatskom vlasništvu, čime se izravno ugrožava bilo kakva mogućnost nekoj budućoj vladi zapokretanjem hrvatskog gospodarstva. No, vladajući su izgleda čvrsto odlučili svoju potpunu nesposobnost pokriti isključivo milijardama kuna iz sve tanjeg hrvatskog portfelja i daljnjim zaduživanjem te tako si onda na ovaj najprimitivniji mogući način osigurati utjecaj i vlast.

No, umjesto da sami kritiziramo vladajuće zbog situacije u kojoj se Hrvatska nalazi i koja je po svim makroekonomskim pokazateljima puno gora nego kada su oni preuzeli vlast, u nastavku ćemo ovaj put prepustiti kritiku njima samima. Točnije, odabrali smo nekoliko važnijih mjesta iz gospodarskog dijela Plana 21 s kojim je vladajuća Koalicija došla u Banske dvore. Iščitavajući ovaj plan i uspoređujući ga s politikom koju vodi Milanovićeva vlada izgleda nam kao da vladajući i mi ne živimo u istoj zemlji. Kako je moguće 2011. jedno govoriti glasačima, a onda dolaskom na vlast krenuti u potpuno suprotnom pravcu, onom koji se u Planu 21 izrijekom navodi pogrješnim, odnosno generatorom nastavka i produbljivanja gospodarske krize u Hrvatskoj?

Plan 21: Kritika rada vlade

Koalicija drži da trenutačna vlast nije adekvatno odgovorila na hrvatske ekonomske probleme i izazove aktualne krize! Naprotiv, Vlada se trudila zadržati visoku razinu javne potrošnje i RasprodajaOvih dana svjedoci smo ubrzanih priprema za rasprodaju preostalih ključnih tvrtki u hrvatskom vlasništvu, čime se izravno ugrožava bilo kakva mogućnost nekoj budućoj vladi za pokretanjem hrvatskog gospodarstva. No, vladajući su izgleda čvrsto odlučili svoju potpunu nesposobnost pokriti isključivo milijardama kuna iz sve tanjeg hrvatskog portfelja i daljnjim zaduživanjem te tako si onda osigurati utjecaj i vlast.proračunski deficit prevaljujući teret krize na ostale sektore u državi. Umjesto poreznoga rasterećenja i antirecesijskih stimulansa, vlast je posegnula za novim poreznim nametima građanima i posrnulom gospodarstvu. Isto to gospodarstvo država je istisnula s domaćega financijskoga tržišta i izravno i neizravno utjecala na veliko povećanje nelikvidnosti u sustavu.

Umjesto antirecesijske – vlada je vodila prorecesijsku politiku. Jasno je da postojeća vlast nema dovoljno političke volje i snage, a ni znanja i sposobnosti da krene u nužnu strukturnu reformu i fiskalnu prilagodbu, koje će promijeniti narušenu ravnotežu između javnog i privatnog sektora i biti „vjetar u leđa" posrnulom hrvatskom gospodarstvu.

Realna prijetnja u takvim uvjetima je daljnja erozija hrvatskoga gospodarstva, a previsoka cijena već je plaćena desecima tisuća novih nezaposlenih i padom standarda! Apsurdno je da će kakav-takav gospodarski oporavak zbog propusta ove vlade i izostanka strukturnih reformi ponovno probuditi staru neravnotežu, osobito rast uvoza, deficit u platnoj bilanci i posljedično daljnji rast vanjskoga duga.

Plan 21: Što će ostati u vlasništvu RH

Temeljni cilj je učinkovito upravljati svim oblicima državne imovine prema načelu "dobroga gospodara", među ostalim i kao doprinos bržoj fiskalnoj konsolidaciji i dugoročnoj stabilnosti javnih financija i pružanja javnih usluga. To znači i restrukturirati poslovanje javnih poduzeća s ciljem povećanja njihove učinkovitosti u pružanju javnih usluga te osiguranja netodoprinosa državnom proračunu.

Strateški važne tvrtke koje pružaju javnu uslugu, a osobito u elektroprivredi, energetici, prometu, gospodarenju vodama, gospodarenju šumama i željezničkoj infrastrukturi, ostat će u vlasništvu Republike Hrvatske. U konačnici je nužno optimizirati vlasnički portfelj države te aktivirati nekretnine u državnom vlasništvu i staviti ih u funkciju gospodarskoga razvoja.

Plan 21: Stanje i problemi u hrvatskome gospodarstvu i društvu

Koalicija polazi od teze da kriza hrvatskoga gospodarstva nije samo rezultat globalne financijske krize i recesije, nego da ona ima duboke korijene u lošem vođenju hrvatske ekonomske politike i ekonomskom modelu temeljenom na neoliberalizmu i tržišnom fundamentalizmu, koji nije uzeo u obzir specifične uvjete tranzicije hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini!

KukurikuPosebno ističemo neodrživost dosadašnjega ekonomskog modela koji se temelji na enormnom zaduživanju radi financiranja potrošnje iznad mogućnosti.

Umjesto ekonomije utemeljene na proizvodnji i izvozu, stvorena je „trgovačka" ili uvozna ekonomija s golemim deficitom u odnosima s inozemstvom i enormnim vanjskim dugom.

Ne može se vječno živjeti na dug! Stoga će odnos prema dugu u neposrednoj budućnosti biti test odgovornosti pojedinca i obitelji, nadasve države i društva u cjelini.

TvrtkeStrateški važne tvrtke koje pružaju javnu uslugu, a osobito u elektroprivredi, energetici, prometu, gospodarenju vodama, gospodarenju šumama i željezničkoj infrastrukturi, ostat će u vlasništvu Republike Hrvatske. U konačnici je nužno optimizirati vlasnički portfelj države te aktivirati nekretnine u državnom vlasništvu i staviti ih u funkciju gospodarskoga razvoja.Izravne posljedice izostanka politike ekonomskog razvoja i pogrešnog ekonomskog modela su deindustrijalizacija zemlje, porezniska stopa zaposlenosti i niska razina dodane vrijednosti.

Ključni problem i konačna posljedica takvog načina upravljanja je niska konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, kako troškovna, tako i ona koja je određena tehnološkim zaostajanjem.

Nepravedna raspodjela koja pokazuje da zaposleni u gospodarstvu raspolažu s nešto više od 1/3 novostvorene vrijednosti, što aktualizira pitanje održive ravnoteže, jednostavno rečeno, između „rada" i „kapitala", njihova doprinosa u stvaranju i participacije u raspodjeli novostvorene vrijednosti.

Odnos broja radnika i umirovljenika iznosi manje od 1,2:1 i nikad nije bio niži.

Hrvatska ima jedno od najvećih poreznihObećanje"Porezno i na druge načine rasteretit ćemo i smanjiti troškove gospodarstva, posebno smanjivanjem cijene proizvodnih inputa (već istaknuto smanjenje doprinosa na plaće, smanjenje parafiskalnih nameta, poticajne cijene energenata za industriju, kao i cijena specifičnih sirovina i materijala, smanjenje administrativnih troškova, koncesijskih naknada i slično), tj. povećati troškovnu konkurentnost gospodarstva". opterećenja gospodarstva i stanovništva u Europi koje izravno smanjuje razvojni potencijal poduzeća i kupovnu moć hrvatskih obitelji...

Plan 21: Mjere

Smanjenje doprinosa na plaće, olakšice za reinvestiranu dobit te izravni poticaji novom zapošljavanju privremenim oslobađanjem plaćanja doprinosa za svako novo radno mjesto, ključne supoluge te politike.

Porezno i na druge načine rasteretit ćemo i smanjiti troškove gospodarstva, posebno smanjivanjem cijene proizvodnih inputa (već istaknuto smanjenje doprinosa na plaće, smanjenje porezi wide 1 221119S1parafiskalnih nameta, poticajne cijene energenata za industriju, kao i cijena specifičnih sirovina i materijala, smanjenje administrativnih troškova, koncesijskih naknada i slično), tj. povećati troškovnu konkurentnost gospodarstva

Jačat ćemo mjere financijske politike kako bi se smanjile kamate na kredite poduzetničkom sektoru. Utjecat ćemo na transparentno formiranje kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu i izbjegavanje špekulacija i stvaranja ekstraprofita banaka na račun građana i poduzetničkoga sektora. U tom smislu posebnu ulogu imat će jačanje HBOR-a, ali i korištenje povoljnih inozemnih izvora financiranja, poput strukturnih fondova EU-a i jeftinijih kredita Svjetske banke, EIB-a ili EBRD-a.

Jačat ćemo položaj i ulogu maloga i srednjega poduzetništva te obrtništva: mali poduzetnici i obrtnici uvelike ovise o velikima i moćnima pa se i problemi „velikih" vrlo često prelamaju preko leđa „malih", od plasmana, preko financiranja, do naplate potraživanja i sl... Jednostavnijim poreznim rješenjima (paušal) i prilagodbom osnovica za prelazak u sustav PDV-a stimulirat će se razvoj obrtništva. Polazimo od toga da će sinergijski učinak svih mjera naše nove gospodarske i razvojne politike najprije i najviše osjetiti i iskoristiti mali i srednji poduzetnici, koji su i najpropulzivniji, ali danas i najugroženiji sudionici i stvaraoci gospodarskoga rasta.

M. M.

Čet, 23-01-2020, 20:51:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.