Jedina lekcija iz vojne povijesti koju oni mogu ponuditi

Dosta medijske pažnje dobila je ovih dana odluka Jovanovićevog ministarstva da povuče preporuku o korištenju magazina Vojna povijest u svim osnovnim i srednjim školama u RH. Razlog tome je što je glavni urednik Vojne povijesti ujedno i jedan od vodećih novinara u Večernjem listu, Izvor vlastiZa ideološke nasljednike partizana, Jugoslavena, četnika i JNA normalno pisanje o 2. svjetskom ratu je nedopustivo čak i u 21. stoljeću, iako je od vremena kad su njihovi očevi i djedovi izgradili svoje vojne karijere i domogli se vlasti prošlo 68 godina. Nedopustivo je, jer se zapravo oni suštinski uopće ne razlikuju od svojih očeva i djedova i svoju vlast dobrim dijelom i danas crpe iz masovnih zločinima počinjenim 1945.pa su barem stranice tih novina ostale otvorene za drugu stranu, onu koja navodno veliča totalitarne režime.

Odluka Ministarstva, dakako, nije uslijedila nakon što je ovaj magazin u svojim prethodnim brojevima pisao o JNA kao dijelu hrvatske vojne povijesti, iako je upravo ta JNA prije dvadesetak godina izvršila agresiju na mladu Republiku Hrvatsku poubijavši tisuće i tisuće civila. Odluka Ministarstva uslijedila je kad se o ustaškim postrojbama iz 2. svjetskog rata pisalo na način koji je potpuno uobičajen u sličnoj zapadnoj vojnoj literaturi kada se, primjerice, govori o jedinicama Wehrmachta ili SS-a.

No, za ideološke nasljednike partizana, Jugoslavena, četnika i JNA ovakvo pisanje u Hrvatskoj je nedopustivo čak i u 21. stoljeću, iako je od vremena kad su njihovi očevi i djedovi izgradili svoje, ne samo vojne, karijere i domogli se vlasti prošlo 68 godina. Nedopustivo je, jer se zapravo oni suštinski uopće ne razlikuju od svojih očeva i djedova i svoju vlast dobrim dijelom i danas crpe iz masovnih zločina počinjenih 1945. Razmjeri tih zločina, naime, bili su toliki da se hrvatski narod ni danas od njih nije oporavio, pa je zato komunističko nasljeđe u Hrvatskoj još uvijek dominantno kao ni u jednoj drugoj istočnoeuropskoj državi.

A prava istina o onom što se može naučiti od spomenutih očeva i djedova, a tiče se vojne povijesti, pažljivo se, međutim, skriva u arhivima u Beogradu i Londonu. Tek masovne grobnice u Sloveniji i Hrvatskoj nijemi su svjedoci strašnih zločina koji su svojim intenzitetom premašili čak i svoje uzore u Staljinovoj Rusiji. Huda jama, Tezno, Macelj, 600 jama u Sloveniji, preko 900 jama u Hrvatskoj i danas su skriveni od očiju javnosti, a dostojno obilježavanje i popisivanje žrtava čiji se posmrtni ostaci u njima nalaze sprječava se svim sredstvima, ukidanjem komisija, stavljanjem prikupljane građe u bunker, itd.

No, iako je najveći dio arhivske građe uništen ili pohranjen iza brojnih vratiju u pažljivo čuvanim arhivima, može se tu i tamo naići na poneku fotografiju koja baca bolju sliku na vojnu povijest kojoj danas vladajući duguju svoje pozicije. Tako se iz skupa slika koje se vide ovdje u nastavku može naučiti važna lekcija, kako su partizane tretirali zarobljenike. Žrtve na slikama pripadnici su potpuno regularne njemačke postrojbe koji su se predali pred sam kraj rata. Ovaj skup slika ne bi nikad donijeli da se radilo o izdvojenom incidentu. Međutim, radilo se o sustavu i neka se vidi kako je to izgledalo.

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Riječko područje - kraj travnja 1945.

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemački zarobljenici ništa ne sluteći smješkaju se svojim ubojicama, misleći da su postrojeni za slikanje.

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Njemacki vojnici predaju se partizanima

Dva Nijemca neuspješno su pokušala pobjeći. Partizanski fotograf pobrinuo se i njih poslikati.

M. M.

Sub, 24-10-2020, 02:06:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.