Kako izigrati pravo hrvatskoga naroda na referendum i utjerati mu strah?

Za raspisivanje referenduma u Republici Hrvatskoj već sada vrijede puno stroža pravila nego za kandidiranje na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima. Dok je za referendumsko pitanje potrebno skupiti potpise podrške od 10% biračkog tijela u dva tjedna, na zadnjim predsjedničkim izborima, primjerice, dovoljno je bilo 40 puta manje potpisa i kandidat bi se našao u izbornoj utrci na nacionalnoj, predsjedničkoj razini. To govori referendum2koliko je letvica za referendumskoCinizamZbog silne brige za uzornost demokratske procedure, piše Večernji list, za novu zakonsku regulativu zadužena je ekipa politologa i pravnika, koji su za uzor uzeli ni više ni manje nego Švicarsku. Ministrovom cinizmu valjda nema granica, jer se zna kako je u Švicarskoj referendumska tradicija izuzetno jaka i da se u toj državi referendumi odvijaju praktički stalno s izborima na lokalnoj ili državnoj razini, ovisno o pitanju izjašnjavanje kada ga žele potaknuti građani vrlo visoko postavljena, naravno s namjerom da takvoga najdemokratičnijega izjašnjavanja u Republici Hrvatskoj bude što manje.

To ujedno objašnjava zašto su potpisi za referendum prikupljeni u dovoljnom broju samo u dva slučaja, kad je trebalo stati u zaštitu hrvatskih generala i sad kad je trebalo stati u zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca. Nema sumnje kako je bilo još mnogih pitanja kod kojih bi obvezujuće odluke građana na referendumu vezale ruke vladajućim nomenklaturama u izdaji hrvatskih nacionalnih interesa. Ne treba uopće dvojiti kako bi završio referendum o proglašenju epikontinentalnog gospodarskog pojasa u Jadranu ili referendum o zabrani rasprodaje nacionalnih bogatstava strancima. No, tome je, kao što smo rekli, doskočeno izuzetno logistički zahtjevnim zakonskim uvjetima za raspisivanje referenduma, koje građanske udruge teško mogu svladati iz čisto tehničkih razloga i pored volje velike većine građana koji bi referendumsko pitanje podržali.

No, ni ta strogost zakona koja je sve do sad tako vjerno služila onima koji su zakone pisali pokazala se nedovoljno restriktivnom, pa po pisanju Večernjeg lista, ministar uprave Arsen Bauk već radi na izmjenama Zakona o referendumu. Zbog silne brige za uzornost demokratske procedure, piše Večernji list, za novu zakonsku regulativu zadužena je ekipa politologa i pravnika,Dostupnost OIB-aIma li ministar Bauk izravnih iskustava s krivotvorenjem potpisa kad ga se toliko boji i tamo gdje ne treba? Jer "javno dostupni" popisi OIB-a u stotinama tisuća sigurno nisu dostupni ad hoc organiziranim građanskim inicijativama, već bi mogli biti dostupniji samo pojedinim političkim strankama i partijama koje Hrvatskom vladaju desetljećima, da ne kažemo i puno duže koji su za uzor uzeli ni više ni manje nego Švicarsku. Ministrovom cinizmu valjda nema granica, jer se zna kako je u Švicarskoj referendumska tradicija izuzetno jaka i da se u toj državi referendumi odvijaju praktički stalno s izborima na lokalnoj ili državnoj razini, ovisno o pitanju.

Tko krivotvori potpise i što o tome zna ministar Bauk?

Po novoj zakonskoj regulativi ministra Bauka potpisi bi se prikupljali unutar državnih institucija, tko zna, možda i u policijskim stanicama. 1258107920-0-oibNaime, ministar Bauk izuzetno se zabrinuo zbog mogućnosti krivotvorenja potpisa, jer su potpisnici dužni dati samo OIB koji je, kako kaže, "javno dostupan". Kako to da su podatci koji se upisuju na referendumske formulare, OIB i ime i prezime njegovoga vlasnika te ulica stanovanja, javno dostupni, a ne bi smjeli biti, ministar nije međutim objasnio, iako je to u izravnoj domeni njegovoga ministarstva. Kao što nije objasnio zašto na isti način ne bi onda trebalo spriječiti krivotvorenje potpisa kada su stranke, uostalom poput njegove, u pitanju.

Ima li ministar Bauk izravnih iskustava s krivotvorenjem potpisa kad ga se toliko boji i tamo gdje ne treba? Jer "javno dostupni" popisi OIB-a u stotinama tisuća sigurno nisu dostupni ad hoc organiziranim građanskim inicijativama, već bi mogli biti dostupniji samo pojedinim političkim strankama i partijama koje Hrvatskom vladaju desetljećima, da ne kažemo i puno duže. Mi kao građani, za početak, uz ime i prezime OIB možemo dobiti samo znajući vlastiti JMBG - i nikako drugačije. No, odgovore na sva ova pitanja sigurno ne ćemo dobiti sve dok se političko nasilje nad samim temeljima hrvatske demokracije ne zaustavi. To je još jedan od zadataka onih koji će na vlast doći nakon ove možda i najgore garniture koju je krhka hrvatska demokracija imala nesreću doživjeti.

M. M.

Uto, 27-10-2020, 05:02:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.