Nejasna Hina

Zagađeni izvor 

Iako je zbog manjka pravih informacija teško pratiti zbivanja na Haaškom sudu u slučaju protiv trojice hrvatskih generala, Gotovine, Čermaka i Markača, dvije jučerašnje (19. ožujka 2007.) vijesti Hine ostale su u najmanju ruke nedorečene. Naime, Hina je donijela dvije vijesti o odluci raspravnog vijeća Haškog suda po kojoj je odbačen zahtjev obrane u kojem ona navodno osporava nadležnost Haškog suda za taj predmet.

Hina je u jednoj od dvije spomenute vijesti napisala sljedeće: "Raspravno vijeće Haškog suda u ponedjeljak je odbacilo u cijelosti pokušaj obrane u predmetu Gotovina, Čermak i Markač da ospori nadležnost Haškog suda za progon zločina počinjen prije, tijekom i nakon operacije "Oluja". Vijeće je u odluci, koju je potpisao nizozemski sudac Alphons Orie, utvrdilo da se dio pitanja koja je pokrenula obrana tiče utvrđivanja činjenica, a ne nadležnosti Suda i stoga se mogu riješiti tek na suđenju - u dokaznom dijelu postupka, poput utvrđivanja trenutka prestanka neprijateljstava ili karaktera oružanog sukoba (unutarnjeg ili međunarodnog).".

U drugoj vijesti Hina piše kako je spomenuti nizozemski sudac Alphons Orie bio dio braniteljskog tima prvog haškog pritvorenika bosanskog Srbina Duška Tadića koji je osporavao nadležnost Haaškog suda. Citiramo Hinu: "Orie i njegove kolege tada su neuspješno osporile nadležnost ICTY-a po više osnova tvrdeći među ostalim da ono nije zakonito osnovano jer Vijeće sigurnosti nije imalo takve ovlasti te da takav sud ne može imati primat nad nacionalnim zakonodavstvom." Ovo bi valjda trebalo biti razjašnjenje scenarija iz prve Hinine vijesti o jučerašnjim haaškim zbivanjima, po kojem se obrana hrvatskih generala povodila istim premisama kao i obrana Duška Tadića.

Ono što sigurno znamo je da je Hrvatska osporavala do 2000. godine nadležnost Haaškog suda za hrvatske oslobodilačke operacije. Ovaj predmet se više godina zavlačio na haaškom sudu sve dok nije dolaskom na vlast Račanova vlada odustala od parnice. Razloge zavlačenja sa strane Haaškog suda nije teško shvatiti. Odluka po kojoj bi Haaški sud bio nadležan za oslobodilačke vojne operacije koje je provela međunarodno priznata država na svojem teritoriju bila bi presedan u međunarodnom pravu. Odnosno, ovakva odluka Haaškog suda zbog mogućih posljedica u budućnosti nije bila vrijedna presedana na sudu koji se bavi ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, pogotovo ako se ciljevi mogu ostvariti i drugim sredstvima, odnosno odustajanjem hrvatske strane.

Što se tiče optužnice Haaškog tužiteljstva o zločinačkom zajedničkom pothvatu koju je osporila obrana hrvatskih generala možemo samo ponoviti podatke koje je u komentaru na ovom portalu jedan od naših čitatelja prenio iz Večernjeg lista, danih u vidu natuknica. Naime, obrana se bavi optužnicom a ne nadležnošću Haaškog suda, te tvrdi:

4. - 8. 8. 1995.

Toliko je trajala vojno-redarstvena operacija Oluja. Tužitelji temelje optužnice na stavu da je Oluja trajala do studenoga 1995., do potpisivanja Erdutskog i Daytonskog sporazuma.

Studeni 95.

Erdutski sporazum odnosi se na Podunavlje, Dayton na BiH, dakle nema veze s optužnicom.

Deportacije

Gotovina i ostali ne mogu odgovarati za "deportacije" jer su se dogodile prije no što je HV vratio taj teritorij. Tužba je suprotna 4. Ženevskoj konvenciji.

Knin

Tužitelji kažu da se i “ratovanjem prema haaškim pravilima mogu steći uvjeti za optužnicu” - upravo su time priznali da je Knin bio legitimni vojni cilj.

UN-ovo izvješće

U UN-ovu izvješću Vijeću sigurnosti navodi se kako je 7. kolovoza “prestao svaki organizirani otpor srpskih snaga”. Nakon toga dana Haag više nema mjerodavnosti za zbivanja jer više ne traje “oružani sukob”.

Kako se ove točke obrane slažu s ovdje spomenutim Hininim vijestima ostaje za vidjeti, barem dok iz Haaga ne stignu druge informacije. Tvrditi primjerice kako je Oluja trajala do 8. kolovoza, a ne sve do Erdutskog sporazuma, ne govori ništa o nadležnosti suda za operaciju Oluja. A gdje je Hina u predmetu Gotovina - Čermak - Markač našla pravnu vezu sa slučajem bosanskog Srbina Duška Tadića sumnjamo da ćemo ikada doznati. Jedino što smo saznali iz te vijesti je da čovjek koji je branio srpskog optuženika danas sudi hrvatskim generalima. Zaista sjajno.

M. M.