Dnevnopolitička principijelnost

Dnevnopolitička principijelnost 

Kada je trebalo uhvatiti generala Antu Gotovinu, koji se što se zločina tiče istaknuo jedino oslobađanjem Hrvatske, pritisci koji su dolazili iz zemalja Europske unije išli su do te mjere da se "znalo" kako Hrvatska sudjeluje u njegovom skrivanju, i pored toga što nije bilo baš nikakvih dokaza za ove tvrdnje. Štoviše, poslije se pokazalo kako se Ante Gotovine skrivao daleko izvan Hrvatske, što je teško vjerovati da nije bilo baš potpuno nepoznato stranim obavještajnim službama.

Dakle, još prije par godina europske zemlje iskazivale izuzetnu principijelnost kada su ratni zločini u pitanju, tumačeći kako Haaški sud kao i sudbenu vlast općenito rade i trebaju raditi potpuno nezavisno od politike. Time se branila neobična činjenica da se jednako tretiralo one koji su napadali kao i one koji su se branili, i to neovisno o namjeri, kontekstu, i broju počinjenih zločina u vojnim operacijama. No, danas smo odjednom svjedoci kako hrvatsko sudstvo ne uspijeva i u onih par postupaka koje je pokrenulo protiv pojedinaca osumnjičenih za ratne zločine provesti postupak izručenja iz zemalja Europske unije.

Zadnji primjer je slučaj Ernesta Rađena, benkovačkog Srbina, kojeg Grčka i pored optužbi za učešće u škabrnjskom masakru pustila uz jamčevinu od 5.000 eura. No, da ne bi bili sasvim nepravedni prema europskim zemljama treba isto reći kako u hrvatskom državnom odvjetništvu ne primjećujemo nikakvu stvarnu volju za rasvjetljavanjem zločina iz Domovinskog rata. Zapravo, politika koju danas vodi hrvatsko državno odvjetništvo ne razlikuje se značajnije od one koju je vodila, sada razotkrivena, Carla del Ponte. Broj riješenih sudskih slučajeva je zanemariv. Jedino gdje se rad hrvatskog državnog odvjetništva primjećuje je u medijima, u kojima svako malo procure razne "spektakularne" vijesti koje "razotkrivaju" posvemašnju umiješanost hrvatskih branitelja u ratne zločine.  

M. M.

Hrvatski list : Grčka ne izručuje Ernesta Rađena, a osuđena mu sestra Edita traži da joj Sud ponovo sudi u odsutnosti

Grčka oklijeva izručiti Ernesta Rađena, benkovačkog Srbina koji je trener u jednom njihovom košarkaškom klubu, a protiv kojega je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog sumnji da je počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Škabrnji, u studenome 1991. godine. Prije nekoliko mjeseci, temeljem međunarodne tjeralice, grčka je policija uhitila Ernesta Rađena, ali ga je uskoro uz jamčevinu od pet tisuća eura pustila nakon čega je on nastavio mirno živjeti i raditi svoj posao. Posredstvom medija, Rađen je odbacio optužbe protiv sebe. No, Hrvatska je zatražila njegovo izručenje, a prije toga istražni organi su pripremili dokumentaciju. No, prikupljanje dokumentacije i spoznaja se nastavlja, kaže županijski državni odvjetnik u Zadru Ivan Galović.

Ovaj benkovački Srbin u vrijeme brutalne srbijanske agresije i zločinačkog napada na Škabrnju bio je zapovjednik vojne policije na benkovačkom području. U dosadašnjim nastupima je govorio da nije sudjelovao u zločinu ni u napadu, no nakon oslobođenja pronađeno je njegovo izvješće o Škabrnji i masakru nad hrvatskim civilima kojega su počinili pripadnici JNS i srpskih paravojnih postrojba. Kakva je njegova uloga u tom zločinu, trebala bi odgovoriti istraga, eventualno podizanje optužnice i sudski proces. No, Grčka ga ne izručuje, a sam se ne vraća u Hrvatsku.

U Hrvatsku ne želi ni sestra Ernesta Rađena, Edita, pravomoćno osuđena na 15 godina zatvora na Županijskom sudu u Zadru u skupini od 26 pripadnika srpskih paravojnih postrojba koje su počinile zločin. Ona danas živi u Banjoj Luci, navodno u braku s nekadašnjim zadarskim Srbinom, automehaničarom. Ne želi povratak u Hrvatsku, ali je nedavno uputila pismo Županijskom državnom odvjetništvu u kojemu optužuje županijskog državnog odvjetnika Ivana Galovića da je on prepreka njezinu povratku u Hrvatsku. Taj dopis je istodobno i zahtjev da joj se ponovno sudi, ali u odsutnosti i da na tom suđenju bude oslobođena i tek bi se tada, piše ona, vratila u Hrvatsku. ŽDO je proslijedilo dopis Županijskom sudu u Zadru koji je odbio njezin zahtjev. Po zakonu, tek kada se vrati, pravomoćno osuđena u odsutnosti Edita Rađen ima pravo na ponovljeno suđenje. Uglavnom, brat i sestra Rađen ne vraćaju se u Hrvatsku!