Slovenski igrokaz za EU

Slovenski igrokaz za EU 

Jučer su se sve veće slovenske stranke (Janez Podobnik, SLS, Andrej Bajuk NSi, Karl Erjavec DeSUS, Katarina Kresal LDS, Borut Pahor SD, Zmago Jelinčič SNS i Matej Lahovnik Zares) usuglasile kako bi temelj za moguću arbitražu između Hrvatske i Slovenije o granici na moru trebalo biti stanje iz 25. lipnja 1991. godine. Slovenski političari očigledno smatraju kako bi se s ovakvim pristupom, uz određene diplomatske manevre (čitaj: popuštanje Zagreba), granica mogla promijeniti tako da Sloveniji pripadne cijela Savudrijska vala i osigura izravan izlaz na otvoreno more.

U granici na moru razgovarali su u četvrtak predsjednik SDP-a Zoran Milanović i predsjednik slovenskih Socijalnih demokrata Borut Pahor. Milanović je ustvrdio kako bi Međunarodni sud pravde u Haagu bio bolji od Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu jer ima šire ovlasti. Pri tome nije izdržao ne otkriti svoj provincijalni karakter kritizirajući trenutne hrvatske pregovarače pred slovenskim gostima. Tako je Milanović izrazio “skepsu u tajming hrvatskog premijera Sanadera da, nakon što se četiri godine nije ništa rješavalo, sada sve dogovori do jeseni”.

To što već i malo površniji promatrači znaju kako je posljednji krug pregovora potaknula slovenska strana, zbog skorašnjeg predsjedanja EU-om, Milanovića nimalo ne smeta. Naime, mnogi analitičari procjenjuju kako je Slovenija pokušajima da uvuče EU u rješavanje bilateralnih pitanja s Hrvatskom zloupotrijebila svoju poziciju i običaje unutar Unije. Stoga Slovenija prije preuzimanja predsjedavanja EU-om želi pokazati da je u stanju rješavati svoja otvorena pitanja i bez povlačenja Europske unije svako malo za rukav.

Jučer je pak predsjednik Hrvatske Vlade Ivo Sanader izjavio kako je Međunarodni sud pravde u Haagu rješenje u situaciji kada hrvatska ne prihvaća arbitražu pod okriljem OESS-a, a slovenska strana odbija Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu. Drugim riječima, predsjednici dviju najvećih stranaka u Hrvatskoj slažu se u jednoj stvari, a to je da Hrvatska odustane od zamisli da se granica na moru rješava u Hamburgu.

Hinina vijest koju prenosimo objašnjava na koji način slovenska strana prilazi daljnjim pregovorima, prenoseći riječi Dimitrija Rupela, slovenskog ministra vanjskih poslova. "Upitan je li moguće govoriti o arbitraži, ako se za nju postavljaju uvjeti i govori o "pravednoj granici", pri čemu ga je novinarka upozorila na izjavu oporbenog prvaka Boruta Pahora da bi Slovenija mogla pristati na arbitražu Međunarodnog suda pravde u Haagu ako ono u rješavanju graničnog spora s Hrvatskom bude uvažavalo i "načelo pravednosti", a ne samo međunarodno pravo, Rupel je rekao da je svjestan da neka država u sporu ne može utjecati na međunarodni sud, ali da se Hrvatska i Slovenija mogu dogovoriti o postupku pred tim sudom". 

Iz onoga što je rekao Dimitrij Rupel jasno je da se u Sloveniji nadaju kako će hrvatska strana pristati na arbitriranje i o nekakavoj "pravednoj granici", odnosno po "načelu pravednosti", valjda poučena iskustvima u pregovorima s Ivicom Račanom. Ne treba puno sumnjati kako bi tek tada slovenska strana pristala na sudski proces, budući da ako se razmatraju samo pravni argumenti slovenske težnje nemaju puno šanse za uspjehom.  No, kako je malo vjerovati da će bilo tko u Hrvatskoj prije izbora pristati pregovarati na način koji priželjkuje Slovenija, a za nadati se je i nakon izbora, trenutna slovenska inicijativa sve više liči na igrokaz namijenjen prvenstveno Europoskoj uniji.

M. M. 

Rupel: A gdje je granica bila 1991.? 

Sve slovenske političke stranke u petak su se u razgovoru s premijerom Janezom Janšom usuglasile o uvjetima po kojima bi Slovenija bila spremna pristati na arbitražu o granici, a arbitar bi morao odgovoriti i na pitanje gdje je bila granica između Slovenije i Hrvatske 25. lipnja 1991., kad su dvije bivše jugoslavenske republike proglasile samostalnost, rekao je u petak slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.

"Međunarodno tijelo moralo bi odgovoriti na pitanje gdje je bila postavljena granica 25. lipnja 1991. godine. Mi, primjerice, tvrdimo da je tekla po crti A, a Hrvati da je tekla po crti B. Suci će o tome morati odlučiti", rekao je Rupel u razgovoru za emisiju "Odmevi" RTV-a Slovenije.

Između slovenske i hrvatske vlade po njegovim se riječima nastavljaju razgovori, a Slovenija je spremna dati Hrvatskoj neke prijedloge koji se odnose na arbitražu i uvjete za nju.

O sudskom tijelu, smatra Rupel, u sadašnjoj je fazi prerano govoriti, bilo da je riječ o lokaciji međunarodnog suda koji će se odabrati ili o ad hoc arbitraži koja je također moguća. Slovenske su političke stranke na sastanku s Janšom dale dobar temelj da Slovenija u rješavanju odnosa s Hrvatskom počne govoriti "jednim glasom" kada je riječ o njezinim nacionalnim interesima, kaže Rupel.

Slovenski uvjeti za eventualnu arbitražu su da na granici bude važeće stanje od 25. lipnja 1991. godine, da ima nesmetan izlaz na otvoreno more, te da se uvaže "povijesne, geografske i druge" okolnosti u vezi s granicom, rekao je Rupel. 

Premijer se sa strankama, dodao je slovenski ministar, dogovorio da je granično pitanje s Hrvatskom potrebno rješavati cjelovito na kopnu i na moru, odnosno na "svim problematičnim točkama". Također je, rekao je Rupel, dogovoreno i formiranje strukovnog tima za ta pitanja, a neke odgovore već je dala Bijela knjiga o slovensko-hrvatskoj granici koju je lani objavilo ministarstvo vanjskih poslova. 

 Rupel je dodao da je riječ o početnim postupcima jer bi o arbitraži odlučivao parlament koji se mora složiti s institucijom koja će arbitrirati i o uvjetima za arbitražu.

Upitan je li moguće govoriti o arbitraži, ako se za nju postavljaju uvjeti i govori o "pravednoj granici", pri čemu ga je novinarka upozorila na izjavu oporbenog prvaka Boruta Pahora da bi Slovenija mogla pristati na arbitražu Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu ako ono u rješavanju graničnog spora s Hrvatskom bude uvažavalo i "načelo pravednosti", a ne samo međunarodno pravo, Rupel je rekao da je svjestan da neka država u sporu ne može utjecati na međunarodni sud, ali da se Hrvatska i Slovenija mogu dogovoriti o postupku pred tim sudom.

"Najprije smo postigli sporazum Drnovšek - Račan koji je Hrvatska odbila, Slovenija je ponudila i posredovanje OESS-a za mirenje pod vodstvom Roberta Badintera. Sumnjam u to da bi Hrvatska mogla bez problema odbiti treću ponudu. Ako prijedlog dobro pripremimo, dat ćemo Hrvatskoj ponudu koju neće moći odbiti" rekao je Rupel.

Hina