ISAFRazgovarali smo s nekoliko djelatnih vojnih osoba i pregledali neke dokumente objavljene na internetskim stranicama Ministarstva obrane Republike Hrvatske kako bi pobliže saznali na koji način se Hrvatska vojska primiče tzv. NATO standardima. Naši sugovornici skrenuli su nam pozornost na loš materijalni položaj u kojem se većina zaposlenih u vojsci nalazi, odnosno na vrlo male plaće. Primjerice, mjesečna plaća vojnika iznosi oko 3.900 kuna, što bi se teško moglo nazvati primamljivim. Ništa bolje nije ni s većinom časnika, primjerice, bojnik na ruke dobiva tek oko 6.000 mjesečno. Dosta prigovora čuli smo na sustav napredovanja, koji se odvija po nejasnim kriterijima. Uostalom, dovoljno je pogledati tko danas čini vrh kopnene vojske, pa da stvari po ovom budu jasne. Kao rezultat lošeg materijalnog položaja i manjka perspektive, po procjenama naših sugovornika, u Hrvatskoj vojsci događa se proces negativne selekcije. Naime, sposobniji pojedinci pokušavaju i uspijevaju naći posao izvan vojske, dok u njoj ostaju oni koji nemaju gdje drugdje. (mm)
Add a comment        
 

 
Horst PirkerU subotnjem podlistku Večernjeg lista Obzor mogli smo pročitati u članku pod naslovom "3M - Strategija novina budućnosti" kako je predsjednik uprave Styrije Horst Pirker doputovao privatnim zrakoplovom na samo nekoliko sati u Dubrovnik, gdje je u sklopu prve Komunikološke škole Matice hrvatske održao predavanje o temi „Budućnost medija“. Ako se oljušte suvišne riječi, srž te ingeniozne strategije (3M strategija – multimedija, multikanali i multiplatforma) je u slučaju Styrije i Hrvatske da se do veće tiraže stiže Internetom, odnosno u konkretnom slučaju internetskim portalom Večernjaka - koji je "iznimno dobar, moderan i na međunarodnoj razini". S druge strane, strateg Horst Pirker nije znao objasniti kako to da dnevnik "24 sata" sa svojih 200 do 250 tisuća primjeraka dnevno ima danas veću nakladu nego Večernji i Jutarnji list zajedno. Što se tiče samih sadržaja, odnosno uređivačke politike, u članku u Večernjem listu nije bilo puno riječi. Ništa nismo saznali ni o temama na koje su se u svom otvorenom pismu Horstu Pirkeru podrobno osvrnuli uredništvo i suradnici Porala Hrvati AMAC krajem veljače [Otvoreno pismo portala Hrvati AMAC predsjedniku uprave Styrije]. Možda je gospodin Pirker mogao kupiti poštansku marku, uputiti sms-poruku ili e-mail i pristojno odgovoriti na to pismo, umjesto ići tumačiti u Dubrovnik da „Styria želi dati doprinos društvu, a ne samo ubirati profit“, te da „ne želi nikakvu moć i zato je slobodna i od politike i drugih moćnika“.(mm)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićNakon tri tjedna gotovo neprekidnih putovanja, u Republiku Hrvatsku vratio se predsjednik Stjepan Mesić. Podsjećamo, nakon prijateljskog posjeta pukovniku Gadafiju koji vodi Veliku Socijalističku Narodnu Libijsku Arapsku Džamahiriju, Stjepan Mesić uputio se u Japan, pa je nekoliko dana proveo u Vijetnamu, da bi se svjetska turneja završila s posjetom Amanu i razgovorima s jordanskim kraljem Abdullahom II. Osim nezaboravnih trenutaka o kojima ćemo zacijelo imati prilike čitati u memoarima današnjeg predsjednika RH jednom kada budu dovršeni, od predsjednikove turneje veliku korist imali su i građani. Bili su neko vrijeme pošteđeni predsjednikovih izjava. No, kao što se obično kaže, sve što je lijepo, kratko traje.(mm)
Add a comment        
 

 
PonoćKada netko na posao dođe umoran, usporenih pokreta i s vidnim podočnjacima, kolege odmah pomisle - mora da je pao neki dobar tulum. Pa prvo sipaju šale, zezaju i zafrkavaju. Onda krene znatiželja, gdje si bio, kod koga i s kim, jesi li se dobro proveo, daj pričaj malo. Baš sam zadnji petak ujutro bio u ovakvoj situaciji, pa znam iz prve ruke. No, umjesto potankog pričanja o uzbudljivim događajima koje sam proživio prošlu noć, ja sam morao biti vrlo kratak. I reći da sam zapravo gledao hrvatski dokumentarac, koji je nacionalna televizijska kuća premijerno pustila u terminu oko ponoći, odnosno s krajem negdje iza pola jedan ujutro.(mm)
Add a comment        
 

 
Sada već po drugi puta moram od Milana Ivkošića slušati kako sam kukavica jer ne potpisujem svoje tekstove na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća. A, što će Ivkošić učiniti ako zbog pisanja na Portalu izgubim svoj posao koji se financira iz državnog proračuna - to nije spomenuo, ali ja ću reći. Ništa. Niti će Večernji list o tome ikada donijeti ikakvu vijest. Za početak, ja to ne ću moći dokazati. A i ako mogu, koga će se to ticati? Nikoga. Slično kao što se nikoga nisu ticali svi oni očišćeni nakon izbora 2000. godine na mnogim razinama hrvatskoga društva, uključujući tu naravno i medije. I zato, neka se cijenjeni novinar Milan Ivkošić prestane ponašati kao da ne zna u kakvom sustavu živimo. I ružno zloupotrebljavati činjenicu da se nisam potpisao pod jedan tekst o njemu, prešućujući pri tome da istovremeno stalno pišem o onima kojima su čistke bile i ostale temeljno sredstvo vladanja u Republici Hrvatskoj. Kao da i ja ne bih zapravo rado potpisivao svoje članke na ovom Portalu, pa ipak ostajem - M. M.
 

 
Žarko PukovskiU hrvatskim medijima ostao je prošli tjedan pomalo slabo zapažen zajednički posjet Zagrebu glasnogovornice Haaškog suda Nerme Jelačić i glasnogovornice haaškog Tužiteljstva Olge Kavran. Naime, bezbrižne haaške glasnogovornice dogovorile su zajedno službeni put i dnevnice, spojile ugodno s korisnim, i posjetile dok se još može "egzotični" Zagreb, grad zbog čega uopće imaju posao, i grad koji zapravo nije uopće tako loš kada mu se dođe u turistički posjet. To je što se tiče ugodnog, a što se tiče korisnoga na zajedničkoj konferenciji za tisak hrvatskom građanstvu prenijele su vijest da će suđenje generalima Čermaku, Markaču i Gotovini početi u utorak, ali da će isto tako dan prije početi još jedan proces, suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju. Prezentacija koju su haaške glasnogovornice izložile hrvatskim novinarima trebale je biti valjda dokaz da Haaški sud drži do svoje dosljednosti zbog čega će bi sada svi u Hrvatskoj trebali ostati ushićeni i zavikati: "Hura, hura!". Da, da, svakako, svakako. Sve dok se ne baci pogled na optužnice.(mm)
Add a comment        
 

 
Oli RehnNakon što smo se ponadali da će hrvatskoj strani biti dopušteno ono što je bilo dopušteno primjerice Italiji ili Sloveniji, stigao je prošli tjedan u Zagreb europski povjerenik za proširenje i objasnio da za Hrvatsku (opet) vrijede druga pravila. Oli Rehn tako nam jasno poručio da je ZERP "sad vrlo ozbiljno i najhitnije pitanje za Hrvatsku. Ako se ne riješi uskoro, uzrokovat će, na žalost, ozbiljne zastoje u procesu pristupa vaše zemlje no ako se uspije brzo riješiti, možemo ostvariti brz i ozbiljan napredak u pregovorima". Kao da smo mi neki kmetovi na njegovom neželjenom posjedu, pa će nam on ukazati malo milosti kada udovoljimo još jednom hiru europskih velmoža.(mm)
Add a comment        
 

 

Hina - InternetJedan od velikih problema hrvatskog novinarstva zasigurno je cenzuriranje i manipuliranje informacijama, koje provode urednici ali i novinari sami, da se ne bi zamjerili onima kojima se danas u Hrvatskoj ne smije zamjerati. Dok se neki novinari slažu s takvom informativnom politikom i koriste je za ostvarivanje zacrtanih ideoloških ciljeva, ima i sigurno mnogo onih koji jednostavno izbjegavaju pisati o temama i događajima o kojima ne mogu pisati kako žele. Uostalom, na ovom Portalu članovi redakcije se ne potpisuju baš da bi o svemu mogli pisati onako kako misle bez da se ugrožavaju, što je piscu ovih redova nedavno zamjerio Milan Ivkošić u svojoj kolumni "Tjedna inventura". Odgovor akademika Barišića na ovu kritiku već smo objavili na Portalu, a objavio ju je i Večernji list u zadnjem prilogu Obzor, tek nekoliko stranica dalje od Ivkošićeve kolumne Inventura tjedna. Treba reći da je neslaganje akademika Barišića s Ivkošićevom kolumnom bilo poslano osobno Milanu Ivkošiću u Večernji list, koji je to mogao ili ne proslijediti dalje. No, nažalost, Milan Ivkošić u hrvatskom novinarstvu nije pravilo, nego iznimka.(mm)

Add a comment        
 

 
Ivo SanaderNakon što je u ponedjeljak premijer Sanader u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada" potvrdio da je zbog ZERP-a spreman usporiti pregovore s Europskom unijom, a čemu smo već posvetili jedan komentar [Premijer Sanader - ZERP iznad EU-a], u istoj emisiji čuli smo još jednu tvrdnju koja se kosi s dogmama koje su do sada vladale na hrvatskoj političkoj sceni. Ova druga izjava tiče se unutarnje politike, odnosno odnosa prema komunističkim zločinima. Sanader je između ostaloga izjavio, a što su prenijele sve tiskovine koje smo pregledali s iznimkom Večernjeg lista, da "ako je netko u antifašističkom pokretu počinio zločine, a bilo je zločina, taj treba odgovarati", zaključujući da "ne može jedno pravilo vrijediti za antifašistički pokret, a drugo za Domovinski rat". Dakle za premijera Sanadera - zločin je zločin - što je izjava koja se dugo i predugo čekala.(mm)
Add a comment        
 

 
Milan IvkošićMilan Ivkošić prošli tjedan osvrnuo se u Večernjem listu na javno okupljanje u organizaciji Kruga za trg za povratak imena Kazališni trg, a o kojem smo mi već puno pisali na Portalu. Budući da je Ivkošić jedan od ponajboljih komentatora danas u Hrvatskoj, sa zanimanjem smo pročitali njegov zadnji članak u kojem iznosi svoje dojmove sa skupa kojemu je sam nazočio. Pa tako Ivkošić piše da je skup bio pomiren sa svojom uzaludnošću, i da je Hrvatska izgubila interes za samu sebe. S obje ove konstatacije, međutim, teško se složiti. Prvo, skup nije bio uzaludan, već je dio procesa započetog Bozaničevim govorom na Bleiburškom polju u kojem se odnos prema komunističkim zločinima pokušava izgraditi na kritičkim temeljima. Drugo, nije Hrvatska izgubila interes za samu sebe, već su interes za Hrvatsku i novinarstvo lišeno propagande "izgubili" hrvatski mediji, uključujući i onaj za koji radi sam Milan Ivkošić. Pa mu se zato sve čini tako crnim.(mm)
Add a comment        
 

 
Zločin je zločinNakon godinu dana suđenja u Vukovaru je završeno suđenje za strašan zločin počinjen 17. na 18. veljače 1992. pri kojem je u svojoj obiteljskoj kući u Cerni ubijen bračni par Olujić i njihovo dvoje malodobne djece (16 i 13 godina). Optuženima, nekadašnjim pripadnicima Hrvatske vojske, izrečena je ukupna kazna od 57 godina. Osobi koja je po optužnici naredila počinjenje zločina dosuđena je maksimalna kazna od 20 godina, dok su neposredni počinitelji, od kojih su trojica imala tek nešto više od 18 godina u trenutku zločina, dobili manje kazne. Pod pretpostavkom da je suđenje bilo pošteno, može se zaključiti kako je brzina sudskog postupka i presuda ispala primjerena težini zločina. No, ovaj sudski postupak nažalost je iznimka. Zločin u Hrvatskoj nije uvijek zločin. Istrage i sudski postupci vode se po potpuno nejasnim kriterijima. Za tisuće stradalih civila i vojnih zarobljenika tijekom Domovinskog rata nitko nije kriv. Ni za mučenja, ni za ubijanja. Zašto?  Zato što se zločinima radije manipulira na najružniji način, prvenstveno kao sredstvom za unutarnjopolitičke obračune.(mm)
Add a comment        
 

 
Milovan LežajaSlučaj Jagodnjak na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća počeli smo pratiti još negdje u studenom prošle godine, objavivši niz priloga članova naše udruge i čitatelja portala. Objavili smo također više tekstova članova redakcije, a i Hrvoje Hitrec kao predsjednik HKV-a napisao je na ovu temu dva komentara. Hrvatsko kulturno vijeće u svezi sa zbivanjima u Jagodnjaku uputilo je otvoreno pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, zatim je izdalo posebno priopćenje, i na kraju organiziralo konferenciju za tisak s roditeljima djece kojoj je uskraćeno školovanje na hrvatskom jeziku. Negdje u tjednu između najave same konferencije i njezinog održavanja ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac uputio se u Jagodnjak i najavio rješenje cijeloga slučaja. A prema zadnjim informacijama objavljenim u utorak u dnevnom tisku, reklo bi se da je slučaj Jagodnjak napokon dobio nekakav epilog koji se ne kosi napokon u potpunosti sa zakonima i Ustavom Republike Hrvatske.(mm)
Add a comment        
 

 
Kraljevstvo za ustašuSubotnje okupljanje na Trgu maršala Tita izazvalo je, kao što je bilo i za očekivati, niz reakcija. Na ovom Portalu već se spominjao stanoviti Budaj, a na njega se nadovezao sličnom retorikom i "tajnik mladih antifašista" Nikola Vukobratović, koji su se u subotu okupili kod Muzeja za umjetnost i obrt - nasuprot Hrvatskoga narodnog kazališta. Nikola Vukobratović u izjavi za medijime je one koji su s natpisom "zločin je zločin" na leđima u mirnoj koloni prolazili njemu preko ceste nazvao fašistima. No, oba spomenuta, ni Budaj, ni Vukobratović, zaslužila bi tek marginalnu pažnju da iza njih ne stoji de facto svojim javnim istupima predsjednik Stjepan Mesić, a onda i neki mediji koji se ne susprežu i od izravnog laganja hrvatskoj javnosti u izvještajima o subotnjem okupljanju.(mm)
Add a comment        
 

 
Alen Budaj, direktor Margelovog institutaGrađanska inicijativa "Krug za trg" tražeći promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu vrlo je jasno u svom proglasu navela na čemu temelji svoj poziv na subotnje javno okupljanje - Rezoluciji Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima te Deklaraciji Hrvatskog sabora o osudi komunističkoga režima. Dakle, na onome što je civilizirana Europa jasno osudila, i onome što je izrekao Hrvatski sabor kao vrhovna zakonodavna vlast u Republici Hrvatskoj. Međutim, to nije pomoglo a da se u medijima ne pojavi priopćenje "Margelovog instituta" u kojoj je najavljeni skup označen otvorenim početkom fašizacije zemlje. Tvorac ove nebulozne i krajnje uvredljive optužbe - zbog čega bi prozvanima vrijedilo razmisliti o sudskoj tužbi - Alen Budaj u svom priopćenju još je istaknuo kako se javnosti obraća kao predstavnik židovske organizacije, ne bi li valjda svom postupku dao dimenziju koju on nikako ne može imati.(mm)
Add a comment        
 

 
Budući građani Europske unijeSlušajući ponude i gledajući snishodljivost razno-raznih europskih činovnika koji preklinju Srbiju da uđe u Europsku uniju postalo je još jasnije što bi za Hrvatsku trebale donijeti europske integracije. Ne samo da se po odgovore ide u Bruxelles kao danas, već da se po pitanja sutra ide u Beograd - kojem je za razliku od Zagreba baš sve dozvoljeno. No, kako meni sada svari izgledaju, Republika Hrvatska može vrlo lako i elegantno riješiti sve svoje probleme. Ostati pri ZERP-u čime bi se zaledio njezin put prema Europskoj uniji i pustiti da Srbija po hitnom postupku pretekne i uđe u Europsku uniju. Neš više Bruxellesa i neš više Beograda. Taman - bolje ne može.(mm)
Add a comment        
 

 
GoogleKao što smo izvijestili prošli tjedan u četvrtak 31. siječnja 2008. Hrvatsko kulturno vijeće održalo je konferenciju za tisak na kojoj su govorili roditelji djece kojoj je uskraćena nastava na hrvatskom jeziku u selu Jagodnjak. Iako je dva dana ranije ministar Primorac bio obećao rješenje cijelog slučaja na zadovoljstvo sviju, konferencija za tisak je i dalje bila medijski zanimljiva, jer su se novinari iz prve ruke mogli susreti s akterima skandala koji traje već tri mjeseca. I novinari su zaista došli, postavljali pitanja, a roditelji koji su posebno za ovu prigodu potegnuli iz Jagodnjaka u Zagreb odgovarali. Međutim, dnevne tiskovine tek su vrlo kratko donijele vijest o tome da su se roditelji djece iz Jagodnjaka pojavili na konferenciji za tisak, čineći pri tome "previde" koji se uporno ponavljaju.(mm)
Add a comment        
 

 
ZERPBalada o ZERP-u pokazala je svu bijedu i jadnost ljudi koji vode hrvatsku državu. "Kompromis" na koji su navedeni spremni pristati dokazuje kako su u stanju pretrpjeti svako poniženje, i uvlačiti se beskonačno i pod svaku cijenu u europske integracije makar se legitimirali kao potpuni beskičmenjaci, kojima je država koju vode samo sredstvo za njihove beznačajne predstave. To što ih diči etiketa - izvorno Hrvatsko - nije naravno nikakva utjeha, već naša sramota. O čemu govorimo? Govorimo o izjavama koje se kroz medije sve učestalije plasiraju u javnost kako se ne će odustati od ZERP-a, ali da će se naći rješenje koje će zadovoljavati i talijansku i slovensku stranu.(mm)
Add a comment        
Ned, 16-02-2020, 20:14:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.