Detalji

Objavljeno: 19. rujna 2010.

Već mjesecima trese se cijela država oko slučaja Polančec, a vertikale hrvatskoga društva poput Radimira Čačića tim povodom drže nam prodike o savjesnom poslovanju i moralnosti u upravljanju državnom imovinom. Mnogi već vide i cjelokupni HDZ-ovu vrhušku na optuženičkoj klupi i formalni povratak na vlast SDP-a i HNS-a. Nije da nam je baš puno stalo do HDZ-ove vrhuške, ali u ovoj histeriji borbe protiv korupcije svakodnevno raspirivanoj preko stranica hrvatskoga istraživačkog tiska zanimalo nas je zbog čega se ujutro u uredima vode žučni razgovori tijekom ispijanja kavica, a navečer u gostionicama lupa šakom po stolu zažarenih očiju. Svi sve kao znaju, međutim kada ljude upitate što je to konkretno Polančec napravio na licima se pojavljuje zbunjenost. Pa, piše u novinama najčešći je odgovor.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2010.

Ovih dana hrvatski mediji opširno su izvijestili o odlasku Ive Sanadera u SAD. Bivši bi premijer trebao naći nešto znanstvenog mira na prestižnom Institutu Harriman prestižnog Sveučilišta Columbia u New Yorku, daleko od Republike Hrvatske, gdje će predvoditi novoosnovanu znanstvenu skupinu s temom „Dovršetak integracija jugoistoka Europe u EU". Koliko je poznato, dosadašnji doprinos Ive Sanadera svjetskoj znanosti je minoran, osim ako se tu ne ubrajaju predavanja poput onoga na Oxfordu sa samohvalom zbog smanjenja hrvatskog nacionalizma na minimum, ili u Izraelu predstavljen izum „nove paradigme hrvatskog patriotizma, koja uključuje sve hrvatske građane, bez obzira na njihovo političko, vjersko ili etničko zaleđe". Za odgovor na pitanje u kojem smjeru bi na Institutu Harriman mogao ići daljnji znanstveni razvitak dr. I. Sanadera moglo bi biti znakovito i predavanje Vjerana Pavlakovića, docenta Riječkog sveučilišta, najavljeno na istom institutu za 16. rujna od 12 do 13.30 sati.(mm)

Detalji

Objavljeno: 07. rujna 2010.

Predsjednik Republike Hrvatske ovih dana nije uspio pregristi jezik nakon kraja glavne rasprave u slučaju Gotovina, Markač, Čermak. Čak dva puta. O prvoj izjavi već smo pisali, kada je hrvatskoj javnosti poručio da se u Oluji dogodilo zlo za kojeg će netko sigurno odgovarati. U njoj razlike između haaškog Tužiteljstva i hrvatskoga predsjednika nema. Obje instance potpuno s istim tezama pušu u rog perverzne britanske politike koja svoju dominaciju na prostoru bivše Jugoslavije održava tako da pri svakom svjetskom potresu izginu stotine tisuća ljudi. Hrvata, Srba, svejedno, što se to njih zapravo tiče, oni misle samo na sebe.(mm)

Detalji

Objavljeno: 05. rujna 2010.

Zadnja je runda obračuna sindikata i hrvatske Vlade pokazala svu nemoć i političku slijepost HDZ-ove vladajuće strukture. Radi se naravno o pitanju referenduma, odnosno o više od 800.000 potpisa što su sindikati prikupili za referendumsko izjašnjavanje u svezi Zakona o radu. Osporiti raspisivanje referenduma značilo je osporiti više od polovice potpisa u gotovo milijunskoj hrpi. Osim što je zadatak skupljanja argumenata protiv valjanosti tako velikoga skupa potpisa tehnički morao biti izuzetno zahtjevan i skup, nije trebalo biti posebno politički nadaren da bi se predvidjela potpuna politička promašenost jednoga takvog poduhvata. A to što se u njega ipak krenulo pokazuje potpuni očaj koji je zahvatio HDZ-ovu vrhušku, koja sudeći i po ovoj zadnjoj epizodi na sljedećim izborima ide ravno u katastrofu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 24. kolovoza 2010.

Hrvatski su mediji s velikom pažnjom i ozbiljnosti popratili Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih autoritarnih režima. Kao što se, primjerice, moglo čuti iz mnogih informativnih emisija na televizijama i radiopostajama, ovaj dan obilježava se od prošle godine, odnosno, od kada je Europski parlament donio Rezoluciju o Europskoj savjesti, a u svezi europskih totalitarnih režima u prošlom stoljeću. Ova parlamentarna institucija Europske unije, u koju se predstavnici pojedinih zemalja biraju izravno na izborima, 23. kolovoza odredila je kao dan za komemoraciju svim žrtvama režima s kakvima smo se susretali još pred dvadesetak godina. Iskazanu veliku brigu hrvatskih medija za 23. kolovoza ne bi trebalo biti teško povezati s činjenicom da su mnogi naši sunarodnjaci i sugrađani stradali upravo zbog nacizma i komunizma. Radi se o stotinama tisuća žrtava koje tisak i elektronički mediji u skladu s najvišim europskim standardima nisu predali zaboravu, već su na istaknutim mjestima podsjetili na zvjerstva počinjena pod znakom svastike i crvene zvijezde.(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. kolovoza 2010.

Večernji list objavio je danas, i u tiskanom i u internetskom izdanju, razgovor s prof. dr. Miroslavom Tuđmanom. Ovom razgovoru već su prethodile određene najave o mogućnosti promjene HDZ-ove politike u skoroj budućnosti, pa je spomenuti zagrebački dnevnik prije neki dan čak posvetio i naslovnicu ideji da bi moglo doći do nekog vida suradnje između HDZ-a na čelu s Jadrankom Kosor s jedne strane, i s druge strane političke i intelektualne grupacije oko Miroslava Tuđmana, a koja je Tuđmanu tijekom zadnje predsjedničke kampanje davala podršku. Naravno, ovakva suradnja niti bi bila moguća, niti bi imala smisla ako ne bi bila popraćena stvarnim ozbiljnim promjenama u HDZ-ovoj politici.(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2010.

Hrvatski mediji vrlo skromno izvijestili su o odluci predsjednika sudskog vijeća Alphonsa Orie u predmetu Gotovina, Čermak, Markač kojom je odbijen podnesak glavnog tužitelja haaškog Tužiteljstva Sergea Brammertza u svezi topničkih dnevnika. Naime, haaško Tužiteljstvo tražilo je izdavanje sub poene Hrvatskoj kojom bi se od naše zemlje tražilo predavanje topničkih dnevnika. Kako piše Davor Ivanković u Večernjem listu, sudsko vijeće zaključilo je kako nema dovoljno informacija koje bi upućivale na to da Republika Hrvatska posjeduje tražene dokumente. Drugim riječima, nema smisla tražiti sub poenom ono čega naša zemlja nema.(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. srpnja 2010.

U 214. broju „Hrvatskog zatvorenika" objavljen je opsežan tekst člana predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva Željka Tomaševića na temu proslave u Srbu 27. srpnja. Osim što još jednom dokumentirano podsjeća na četničke masakre nad katoličkim i muslimanskim stanovništvom ljetnih dana 1941. u istočnoj Lici i jugozapadnoj Bosni, tekst iz prepiske autora s nadležnim hrvatskim tijelima daje vrlo dobar uvid u to kako je došlo do financiranja obnove spomenika "ustanku naroda Like" u Srbu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 22. srpnja 2010.

Ovih ljetnih dana dio hrvatskih medija izvijestio je da će haaško Tužiteljstvo za generala Antu Gotovinu tražiti 27, Mladena Markača 23, a Ivana Čermaka 17 godina zatvora. Međutim, kolikogod ove tražene kazne bile nebulozne, one jasno pokazuju beskrupuloznost međunarodnih čimbenika što stoje u sjeni, diktirajući rad haaškog Tužiteljstva i imajući također i znatan utjecaj na rad cijeloga Suda. Na žalost, po pitanju Haaškog suda zajednički jezik s britanskim interesima našli su i određeni moćni krugovi unutar Hrvatske, tako da je suđenje za „zajednički zločinački pothvat" eskaliralo do takvih granica da su sami temelji moderne hrvatske državnosti na ozbiljnoj kušnji.(mm)

Detalji

Objavljeno: 12. srpnja 2010.

Korupcija najviše stanuje u HDZ-u i ona je sistemski problem HDZ-a, izjavio je jednom prilikom predsjednik SDP-a Zoran Milanović. To je ujedno i srž pristupa s kojim se unutar najjače oporbene stranke pristupa korupciji u vlastitim redovima. Zapravo, treba se diviti smjelosti raznoraznih SDP-ovih moralnih vertikala koje s jedne strane govore o pravdi i poštenju, a s druge strane su do grla upleteni u mućke, namještanja, pogodovanja i kadroviranja. Najsvježiji primjer je onaj SDP-ovog saborskog zastupnika i gradonačelnika grada u kojem sjedište ima Podravka, Zvonimira Mršića, vezan za aferu što se po medijima povlači još od 2008. godine a da do dana današnjeg ništa nije razriješeno.(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. srpnja 2010.

U ponedjeljak smo objavili već jedan osvrt dijelom potaknut sindikalnim referendumom. U njemu se uspjelo prikupljanje potpisa pripisuje sazreloj želji hrvatskoga društva da napokon i ono o nečemu stvarno odlučuje. No, kako svaka medalja ima dvije strane, naišli smo i na potpuno suprotna mišljenja po kojima je tako veliki broj prikupljenih potpisa znak kako hrvatski građani jednostavno nisu spremni odreći se komotnosti i sigurnosti državnih službi i općenito života na državnim jaslama. Drugim riječima, biranje između novog Zakona o radu kakvog predlaže Vlada, i raznih sadašnjih beneficija propisanih kolektivnim ugovorima, a koje često nisu opravdane produktivnošću i kompetentnošću, treba shvatiti kao biranje između dvije suštinski različite Hrvatske. One s kompetitivnom privredom kojoj barem deklarativno težimo, i stvarne sadašnje Hrvatske, s da ne kažemo dogovornom ekonomijom, gdje većina društva živi na račun produktivne manjine.(mm)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2010.

Katastrofalnom položaju hrvatskog naroda danas u Bosni i Hercegovine uvelike je doprinijela hrvatska državna politika. Kako bi se uvidjelo na kojoj je razini rješavanja bosanskohercegovačkih problema službeni Zagreb dovoljno se sjetiti zadnjih Josipovićevih posjeta Mostaru, Sarajevu i Banja Luci. Tom prilikom restaurirale su se naveliko ideje o bratstvu i jedinstvu, a činjenično stanje i međunacionalni problemi su se jednostavno gurnuli pod tepih. Zato trenutne upravljačke strukture u Hrvatskoj uvelike podsjećaju ponašanjem na partijsku delegaciju iz Hrvatske kasnih osamdesetih, kada su se i pored već uvelike zahuktalog Miloševića do zadnjeg trenutka polagale nade u „ravnopravnost naroda i narodnosti" kao temelju avnojevske i federativne Jugoslavije.(mm)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2010.

U utorak preneseni komentar Dražena Kaspreka – Tysona s Portala udruge hrvatski dragovoljac 1991. izazvao je očekivano puno komentara. Nije ni čudno budući da sam predsjednik Republike svesrdno krivotvori noviju hrvatsku povijest, stavljajući znak jednakosti između hrvatskih branitelja i jugoslavenskih „osloboditelja", koji su 1945. počinili najveće poslijeratne masovne zločine u Europi, s izuzetkom Gulaga Josifa Visarionovića Staljina. Naravno, braniteljima poput Dražena Kaspreka – Tysona, dobrovoljca što je punoljetnost dočekao na istočno-slavonskom ratištu, hrvatski visokotiražni mediji ne će otvoriti svoje stranice, ali će zato otvoriti Ivanu Zvonimiru Čičku i još jednom skandaloznom zahtjevu njegova Helsinškog odbora za ljudska prava (HHO).(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. lipnja 2010.

Nedavno se ugasio „vječni plamen" na Oltaru domovine jer se državna vlast nije „uspjela" dogovoriti s lokalnom tko će plaćati račun za plin. Istina, oni koji su do sada dolazili na Medvedgrad sigurno zbog toga ne će prestati dolaziti, jednako kao što i oni koji nisu dolazili ne će dolaziti ni dalje. Međutim, gašenje „nekakvog plamena na plin" koliko god izgledao prosječnom građaninu marginalnim događajem on to nikako nije. Ugašeni „vječni plamen" otvorena je i javna poruka što o simbolima hrvatske državnosti misli današnja upravljačka garnitura. A kada tako stvari stoje onda hrvatskim građanima isto tako mora biti jasno kako će to imati stvarnih i dubokih posljedica i za njihovu budućnost, i kako rezovi i restrikcije kako bi netko drugi izvan Hrvatske bolje zarađivao ne će mimoići ni njih, svakog pojedinačno. Sve je samo pitanje vremena.(mm)

Detalji

Objavljeno: 20. lipnja 2010.

Bilo bi krasno reći da je došao dan hrvatske pomirbe i da je napokon nastupilo vrijeme kada će se u Hrvatskoj zaključiti tragična priča o Drugom svjetskom ratu. Bilo bi krasno vjerovati da su se predstavnici boraca Narodnooslobodilačkog rata pridružili Ivi Josipoviću u posjetu Teznom s namjerom ograđivanja od strašnog zločina počinjenog 1945. i nalogodavaca tog zločina. Međutim, nema ništa epskog u posjetu Ive Josipovića Teznom i Bleiburgu, i nikakav kopernikanski obrat se nije dogodio koliko god ljudski i normalno bilo to iskreno željeti i u to vjerovati. Radi se vjerojatno ponajprije o promjeni političke taktike, nakon što se na saborskim klupama prošli tjedan u prvom čitanju pojavio Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina.(mm)

Detalji

Objavljeno: 16. lipnja 2010.

Nova afera potaknuta neimenovanim izvorima iz predsjedničkoga Ureda, a koja će zasigurno podići nešto više političke prašine, osvanula je danas na mnogim internetskim portalima. Onaj Jutarnjeg lista, kao i u drugim sličnim drugim situacijama, bio je očekivano najopširniji i najtemeljitiji. Tako je iz pera Gordana Malića objavljen opširan članak o zbivanjima potaknutim nedjeljnim koncertom u Splitu potpore hrvatskim generalima u Haagu. Nadnaslov članka glasi „EU zgrožen", naslov „Josipović traži istragu: Zašto je mornarica pjevala za Gotovinu?", a podnaslovi su „Napad na državni vrh", „Bogati Gotovina" te „Subverzija pregovora". Koncert je održan „u tjednu presudnom za nastavak pregovora o poglavlju 23" i, što je izgleda najgore, prikazan je ujedno na hrvatskoj nacionalno televiziji. Zbog ove odluke HTV-a u nekim veleposlanstvima, piše dobro upućeni Malić, izražavali su neskriveno čuđenje. "Bio je to politički događaj na kojem je napadan državni vrh i demokratski izabrana vlast"- otkrio je također čitateljima Gordan Malić.(mm)