RHVarali su, lagali i krali, neumjereno i besramno. Pljunuli su na sve što smo se borili u Domovinskom ratu i vratili nam komunističke aveti za uzore. Četnike su abolirani, amnestirani, rehabilitirani i imenovali na rukovodeće položaje, dali im stanove, novine i parainstitucije, sve iz hrvatskog proračuna. Hrvatske branitelje su identificirali, locirali, uhitili i transferirali u haaške i hrvatske tamnice, osramotili i povrijedili, zbog čega su na koncu mnogi i digli ruku na sebe.(mm)

Add a comment        
 

 

Marko Perković ThomsponVeć nekoliko dana u pojedinim hrvatskim medijima udarna mjesta dobiva tvrdnja Mladena Barišića da je Marku Perkoviću Thompsonu osobno isplatio pola milijuna eura kako ne bi pjevao u predizbornoj kampanji 2007. godine. Jedan dnevni list objavio je slavodobitno čak članak pod naslovom „Srušen mit o Thompsonu: Od Čavoglava do USKOK-a" i pored toga što je iznimno popularni hrvatski pjevač odlučno i vrlo jasno zanijekao bilo kakvu vezu s Mladenom Barišićem.(mm)

Add a comment        
 

 

Ivo Josipović„Ne bojte se jer nitko ne će progoniti branitelje koji su časno branili domovinu, koji su sebe, svoj život i zdravlje izložili pogibelji" – rekao je prekjučer hrvatski predsjednik Ivo Josipović i operacionalizirao na hrvatske branitelje onaj odavno iskušani i provjereni recept o poštenoj i onoj drugoj inteligenciji. Pa ćemo sada hrvatske branitelje dijeliti na one koji su se „borili za pravnu državu" i „za demokratsku Hrvatsku koja djeluje, radi, živi po najvišim standardima EU", i one druge, koji se eto nisu borili za „pravnu državu", „demokratsku Hrvatsku" i da ne ponavljamo dalje predsjednikove floskule i konstrukcije. Uostalom, ovih dana se javnost već naslušala sličnih poruka. S njima je prvi na Vladinoj sjednici još prošli tjedan počeo glavni operativni državni uhititelj Tomislav Karamarko.(mm)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićDošli smo i do toga. Da, Srbija uhićuje preko međunarodne tjeralice hrvatske branitelje. Država koja nije navodno ratovala s Hrvatskom, država koja nema veze s tisućama ubijenima i štetama u milijardama dolara u Hrvatskoj, država koja nije bila agresor na Hrvatsku, lovi po svijetu hrvatske državljane zbog navodnih ratnih zločina na hrvatskom teritoriju. Mora se zato odati priznanje prof. dr. Ivi Josipoviću da je projekt čija je on udarna pesnica u samo godinu dana doživio fenomenalni uspjeh. Da će Veselin Šljivančanin veselo ići van dok se za vukovarske branitelje slažu četnički popisi za odstrel si nismo mogli prije godinu dana ni misliti. No, svašta si mi nismo mogli misliti kada smo oslobodili svoju zemlju od agresora.(mm)

Add a comment        
 

 

Glas KoncilaVeć poslovično se u hrvatskim medijima tamo oko četvrtka komentira urednički komentar iz Glasa Koncila, pa ni ovaj tjedan u tom smislu nije bio iznimka. Pri prepričavanju Glasa Koncila uvijek dosta toga bude ispušteno, a u nekim slučajevima biva i potpuno iskrivljen smisao onoga što se htjelo reći. Treba li uopće naglašavati da primjerice zadnji komentar Ivana Miklenića pod naslovom „Odvraćanje pozornosti" nema uopće dodirnih točaka s naslovima tekstova u hrvatskim medijima s kojima je on bio popraćen: „Glas Koncila: Uhićenje premijera razaranje je hrvatske državotvornosti", „Crkva stala iza Sanadera i Merčepa", „Glas koncila osudio uhićenje Sanadera: Zašto je to bitno?".(mm)

Add a comment        
 

 

DinamoJučer smo nakon još jednoga (ne)uspjeha u europskim natjecanjima nogometnoga kluba iz Maksimira mogli čuti u prvoj izjavi jednog od igrača zaključak: "To je fudbal". Isto je zaključio i glavni trener. Još samo da Maminjo, kako je zaželio, dovede tri igrača iz Srbije zadovoljstvo će biti potpuno. Totalni fudbal, odnosno futbal, kako se to već po Vuku piše, zaigrat će se na Maksimiru što gledatelji nisu mogli vidjeti ni za bivše Juge. A budući da se sveto ime Dinamo ne smije mijenjati, imamo jedan konstruktivan prijedlog, može se barem promijeniti ono NK. Pa da na maksimirskoj ljepotici imamo FK Dinamo, kako bi baš sve bilo u potpunom skladu. A sa športom obično ide i glazba, barem je tako već dugo vremena na 2. programu Hrvatskog radija, pa pogledajmo što nam se po pitanju glazbe nudi u sljedećem, božićnom tjednu.(mm)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićGodinama prije nego što je postao predsjednikom prof. dr. Ivo Josipović hrvatsku javnost podučavao je o neophodnosti suradnje s Haaškim sudom. Hrvatsko autodestruktivno ponašanje u odnosima s ovom međunarodnom institucijom nije, po Josipoviću, nikada imalo alternative. On i ostali medijski jurišnici godinama su punili uši hrvatskim građanima, gostujući u udarnim terminima Hrvatske televizije, da se u odnosima s Haagom ništa ne može drugo nego pokoravati, pokoravati i pokoravati. Sada kada je Šljivančanin, kroz još jedan u nizu presedana Haaškog suda, praktički pušten na slobodu, nismo čuli od predsjednika Republike ni ispriku, ni kajanje što je godinama sudjelovao u potpunoj pacifikaciji Hrvatske u odnosima s institucijom čiji rad izravno politički i pravno potkopava temelje hrvatske države.(mm)

Add a comment        
 

 

karikaOvih dana rasplamsale su se rasprave o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, dijelom vjerojatno i zato što zadnja ispitivanja javnog mijenja ukazuju na to da je većina građana protiv ulasku u ovu organizaciju. I na ovom portalu objavilo smo više članaka na ovu temu u kojima je iznijet bez sumnje niz jakih razloga zbog čega bi hrvatsko članstvo u Europskoj uniji bilo loše za našu zemlju. No, nekako je u raspravama izostala jedna važna karika u lancu prosuđivanja što je najbolje učiniti. Naime, rijetko kada tko postavlja pitanje što će se dogoditi s Hrvatskom ako Hrvatska odbije članstvo?(mm)

Add a comment        
 

 

placJavna rasprava - dobro zvuči, zar ne? No, što je to javna rasprava? Javno, na placu, mogu raspravljati kumice uz svoje štandove. Pa je to javna rasprava. Javno može raspravljati i akademska zajednica o prijedlogu triju zakona koji je se tiču, pa je to također javna rasprava. Ima li razlike između kumica i akademske zajednice? Ima. Akademska zajednica, za razliku od kumica na placu koje prodaju voće, uživa u "gorkom voću sveučilišne autonomije" i trpa u svoje džepove groteskne honorare, kako je to elokventno napisao jedan kolumnista Jutarnjeg lista. No, osim te razlike, učinci javne rasprave jednih i drugih, kumica i naše inače uvažene inteligencije su slični - nikakvi.(mm)

Add a comment        
 

 

Goran HadžićDolazak Tadića u Vukovar i isprika za počinjene zločine u ime Republike Srbije već bi sama po sebi bila vrlo osjetljiva tema o kojoj bi se dalo dugo razgovarati. Moglo bi se razgovarati trebali se taj posjet uopće odigrati dok nije riješena granica na Dunavu i dok srpski policajci nadgledaju hrvatski teritorij. Moglo bi se razgovarati treba li se taj posjet organizirati u mjesecu kada hrvatski narod obilježava obljetnicu pada grada čiji su branitelji vječno zadužili Republiku Hrvatsku. Moglo bi se i pitati kako Republika Srbija može govoriti o pomirenju dok istovremeno već deset godina skriva Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Međutim, mi o tome ne ćemo ovdje govoriti jer se Tadić ne dolazi u Hrvatsku ispričati, već na asistenciju hrvatskoga predsjednika dolazi sudjelovati u još jednoj prijevari hrvatskih građana.(mm)

Add a comment        
 

 

LatinicaZa dobru zabavu danas pobrinuo se Gordan Malić u Jutarnjem listu. Malić se, naime, razljutio na prilog s Domagojem Margetićem u zadnjoj Latinici, pa se raspisao o "virtualnom špijunu koji je uspoređen s ozbiljnim novinarima". Nije da smo gledali Latinicu ili da inače puno pratimo Malićevo i Margetićevo pisanje, ali kako je Malićeva kolumna danas najčitaniji tekst na portalu Jutarnjeg lista imali smo sreće pa smo kliknuli na nju.(mm)

Add a comment        
 

 

Radovan FuchsRijetko kada je koji zakonski prijedlog izazvao tako jedinstvenu reakciju javnosti kao zakonski paket koji je prije neki dan iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa upućen na javnu raspravu. Radi se o čak tri zakona, Zakonu o visokim učilištima, Zakonu u sveučilištu i Zakonu o znanosti s kojima se želi učiniti radikalna reforma na području visoke naobrazbe i znanosti. Praktički svi se slažu da predloženi sustav potiče nekontroliranu komercijalizaciju i privatizaciju sustava visokog obrazovanja i znanosti. Sami zakoni su očajno napisani, a koliko sam predlagač u njihovu kvalitetu ima povjerenja najbolje pokazuje činjenica da je predviđena nevjerojatno kratka javna rasprava od dva tjedna za tako važne i, što se hrvatske budućnosti tiče, temeljne zakone.(mm)

Add a comment        
 

 

Ustavni sudNe pada snijeg da pokrije brijeg, već da svaka zvijer ostavi svoj trag - upravo se to može reći za referendum protiv promjena Zakona o radu o kojem se naveliko pričalo prošli tjedan. A pričalo se naveliko jer je Ustavni sud Republike Hrvatske zaključio da nema potrebe raspisati referendum nakon što je Vlada odustala od izmjena Zakona. Po toj odluci, Vlada ne smije vrijedeće zakonske odredbe mijenjati sljedećih godinu dana. Ovime je u vrlo kratkom roku Ustavni sud donio još jednu nepopularnu presudu za avangardne snage na hrvatskoj političkoj sceni. O prvoj presudi smo pisali neki dan. Naime, Ustavni sud zaključio je za Radomira Čačića da je bio u sukobu interesa kada je kao ministar tvrtkama s kojima je bio interesno povezan dodijelio 132 milijuna kuna državnih poslova. Slučaj s referendumom protiv promjena Zakona o radu drugačije je naravi, ali reklo bi se ništa puno složeniji.(mm)

Add a comment        
 

 

Radovan FuchsUpozorenja da stvari u zapadnim zemljama ne idu u dobrom smjeru čuju se već godinama, no kako je arogancija i bahatost unutar vladajućih struktura posvud uzela maha, nitko se na ta upozorenja puno ne obazire. Tako primjerice nisu pomogli ni odista šokantni podaci objavljeni na internetskim stranicama još uvijek najjačeg fizikalnog društva, onog američkog, uz traženje da američki Kongres usvoji novu strategiju kojom bi se barem pokušalo zaustaviti dramatično zaostajanje SAD naspram Kine na polju obrazovanja i mogućnosti razvijanja visokih tehnologija. Tekst senatorice Kay Bailey Hutchison o, osim ako se ne dogodi neko čudo, nezaustavljivom nazadovanju američkog obrazovnog sustava donosimo u našem prijevodu kao poseban prilog, a ovdje ćemo još reći i koju riječ o Hrvatskoj. Naime, Hrvatska po običaju kasni 10-20 godina za zapadnim zemljama, pa se sada kroz Nacionalni okvirni kurikulum, uz svesrdnu podršku nadležnog ministarstva, nastoje ponoviti istovjetne greške onima učinjenim svojedobno u zapadnim zemljama, kada je ucrtan put današnjem ubrzanom slabljenju njihove konkurentnosti.(mm)

Add a comment        
 

 

Vjesnik - prosvjedNe tako davno pisac ovih redaka izjasnio se protiv gašenja Vjesnika iz jednostavnog razloga zato što su to još rijetke novine u hrvatskom vlasništvu. Nekoliko dana prije najavljenog kraja hrvatska Vlada ipak se krajem lipnja odlučila i pored velikih gubitaka produžiti život Vjesniku, čime su novinari i urednici dobili još nešto vremena. Jedna od glavnih primjedbi zaposlenika bila je to što su prisiljeni pisati apologije hrvatskoj vlasti zbog čega ih nitko ne želi više čitati. Treba se omogućiti odmak od vlasti, čulo se, i dozvoliti kritično i objektivno novinarstvo. U međuvremenu se promijenio glavni urednik, i na mjesto Darka Đuretka došao je Bruno Lopandić. Od tog imenovanja mnogi već u startu nisu očekivali puno i, kako stvari stoje, čini se da su bili u pravu.(mm)

Add a comment        
 

 

Damir PolančecVeć mjesecima trese se cijela država oko slučaja Polančec, a vertikale hrvatskoga društva poput Radimira Čačića tim povodom drže nam prodike o savjesnom poslovanju i moralnosti u upravljanju državnom imovinom. Mnogi već vide i cjelokupni HDZ-ovu vrhušku na optuženičkoj klupi i formalni povratak na vlast SDP-a i HNS-a. Nije da nam je baš puno stalo do HDZ-ove vrhuške, ali u ovoj histeriji borbe protiv korupcije svakodnevno raspirivanoj preko stranica hrvatskoga istraživačkog tiska zanimalo nas je zbog čega se ujutro u uredima vode žučni razgovori tijekom ispijanja kavica, a navečer u gostionicama lupa šakom po stolu zažarenih očiju. Svi sve kao znaju, međutim kada ljude upitate što je to konkretno Polančec napravio na licima se pojavljuje zbunjenost. Pa, piše u novinama najčešći je odgovor.(mm)

Add a comment        
 

 

Harrimanov institutOvih dana hrvatski mediji opširno su izvijestili o odlasku Ive Sanadera u SAD. Bivši bi premijer trebao naći nešto znanstvenog mira na prestižnom Institutu Harriman prestižnog Sveučilišta Columbia u New Yorku, daleko od Republike Hrvatske, gdje će predvoditi novoosnovanu znanstvenu skupinu s temom „Dovršetak integracija jugoistoka Europe u EU". Koliko je poznato, dosadašnji doprinos Ive Sanadera svjetskoj znanosti je minoran, osim ako se tu ne ubrajaju predavanja poput onoga na Oxfordu sa samohvalom zbog smanjenja hrvatskog nacionalizma na minimum, ili u Izraelu predstavljen izum „nove paradigme hrvatskog patriotizma, koja uključuje sve hrvatske građane, bez obzira na njihovo političko, vjersko ili etničko zaleđe". Za odgovor na pitanje u kojem smjeru bi na Institutu Harriman mogao ići daljnji znanstveni razvitak dr. I. Sanadera moglo bi biti znakovito i predavanje Vjerana Pavlakovića, docenta Riječkog sveučilišta, najavljeno na istom institutu za 16. rujna od 12 do 13.30 sati.(mm)

Add a comment        
Pon, 18-11-2019, 17:01:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.