Detalji

Objavljeno: 02. veljače 2011.

Kako se bliži dan kada će hrvatska, ali i svjetska javnost doznati za prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u procesu protiv Gotovine, Čermaka i Markača, a udari na Hrvatsku i njezine branitelje svakim danom bivaju sve bahatiji i otvoreniji, tako raste i zabrinutost onih koji su pratili dosadašnju praksu rada Haaškog suda. U međunarodnoj instituciji kao što je Haaški sud, u kojoj politika ima toliko eklatantan utjecaj, optužnice, procesi i sudske presude prvenstveno su politički čin donesen s političkim motivima na umu. Zato držimo da ideja što ju je prije desetak dana iznio prof. dr. Zdravko Tomac u Hrvatskom listu o liderskoj ulozi generala Gotovine u novom pokretu koji bi smijenio današnje upravljačke strukture može u prvom redu ozbiljno naštetiti samom generalu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 30. siječnja 2011.

Nad svojom groznom sudbinom u hrvatskim medijima cijeli prošli tjedan naricao je Vladimir Šeks. Kao nekakva baba plakao je nad nepravdom koja ga je sirotoga i nesretnoga zadesila. Kukao je nad time da je na djelu pokušaj revizije hrvatske povijesti, da su pojedine organizacije za ljudska prava produžena ruka stranih agentura, da brojni ljudi zaposleni u hrvatskih medijima spadaju u političko podzemlje. Došao red i na njega, pa se sad sjetio pričati ono što svi već dobro znaju. Međutim, Vladimir Šeks, a ne svi, imao je prilike svemu se tome suprotstaviti da je htio.(mm)

Detalji

Objavljeno: 26. siječnja 2011.

Varali su, lagali i krali, neumjereno i besramno. Pljunuli su na sve što smo se borili u Domovinskom ratu i vratili nam komunističke aveti za uzore. Četnike su abolirani, amnestirani, rehabilitirani i imenovali na rukovodeće položaje, dali im stanove, novine i parainstitucije, sve iz hrvatskog proračuna. Hrvatske branitelje su identificirali, locirali, uhitili i transferirali u haaške i hrvatske tamnice, osramotili i povrijedili, zbog čega su na koncu mnogi i digli ruku na sebe.(mm)

Detalji

Objavljeno: 22. siječnja 2011.

Već nekoliko dana u pojedinim hrvatskim medijima udarna mjesta dobiva tvrdnja Mladena Barišića da je Marku Perkoviću Thompsonu osobno isplatio pola milijuna eura kako ne bi pjevao u predizbornoj kampanji 2007. godine. Jedan dnevni list objavio je slavodobitno čak članak pod naslovom „Srušen mit o Thompsonu: Od Čavoglava do USKOK-a" i pored toga što je iznimno popularni hrvatski pjevač odlučno i vrlo jasno zanijekao bilo kakvu vezu s Mladenom Barišićem.(mm)

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2011.

„Ne bojte se jer nitko ne će progoniti branitelje koji su časno branili domovinu, koji su sebe, svoj život i zdravlje izložili pogibelji" – rekao je prekjučer hrvatski predsjednik Ivo Josipović i operacionalizirao na hrvatske branitelje onaj odavno iskušani i provjereni recept o poštenoj i onoj drugoj inteligenciji. Pa ćemo sada hrvatske branitelje dijeliti na one koji su se „borili za pravnu državu" i „za demokratsku Hrvatsku koja djeluje, radi, živi po najvišim standardima EU", i one druge, koji se eto nisu borili za „pravnu državu", „demokratsku Hrvatsku" i da ne ponavljamo dalje predsjednikove floskule i konstrukcije. Uostalom, ovih dana se javnost već naslušala sličnih poruka. S njima je prvi na Vladinoj sjednici još prošli tjedan počeo glavni operativni državni uhititelj Tomislav Karamarko.(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. siječnja 2011.

Došli smo i do toga. Da, Srbija uhićuje preko međunarodne tjeralice hrvatske branitelje. Država koja nije navodno ratovala s Hrvatskom, država koja nema veze s tisućama ubijenima i štetama u milijardama dolara u Hrvatskoj, država koja nije bila agresor na Hrvatsku, lovi po svijetu hrvatske državljane zbog navodnih ratnih zločina na hrvatskom teritoriju. Mora se zato odati priznanje prof. dr. Ivi Josipoviću da je projekt čija je on udarna pesnica u samo godinu dana doživio fenomenalni uspjeh. Da će Veselin Šljivančanin veselo ići van dok se za vukovarske branitelje slažu četnički popisi za odstrel si nismo mogli prije godinu dana ni misliti. No, svašta si mi nismo mogli misliti kada smo oslobodili svoju zemlju od agresora.(mm)

Detalji

Objavljeno: 18. prosinca 2010.

Već poslovično se u hrvatskim medijima tamo oko četvrtka komentira urednički komentar iz Glasa Koncila, pa ni ovaj tjedan u tom smislu nije bio iznimka. Pri prepričavanju Glasa Koncila uvijek dosta toga bude ispušteno, a u nekim slučajevima biva i potpuno iskrivljen smisao onoga što se htjelo reći. Treba li uopće naglašavati da primjerice zadnji komentar Ivana Miklenića pod naslovom „Odvraćanje pozornosti" nema uopće dodirnih točaka s naslovima tekstova u hrvatskim medijima s kojima je on bio popraćen: „Glas Koncila: Uhićenje premijera razaranje je hrvatske državotvornosti", „Crkva stala iza Sanadera i Merčepa", „Glas koncila osudio uhićenje Sanadera: Zašto je to bitno?".(mm)

Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2010.

Jučer smo nakon još jednoga (ne)uspjeha u europskim natjecanjima nogometnoga kluba iz Maksimira mogli čuti u prvoj izjavi jednog od igrača zaključak: "To je fudbal". Isto je zaključio i glavni trener. Još samo da Maminjo, kako je zaželio, dovede tri igrača iz Srbije zadovoljstvo će biti potpuno. Totalni fudbal, odnosno futbal, kako se to već po Vuku piše, zaigrat će se na Maksimiru što gledatelji nisu mogli vidjeti ni za bivše Juge. A budući da se sveto ime Dinamo ne smije mijenjati, imamo jedan konstruktivan prijedlog, može se barem promijeniti ono NK. Pa da na maksimirskoj ljepotici imamo FK Dinamo, kako bi baš sve bilo u potpunom skladu. A sa športom obično ide i glazba, barem je tako već dugo vremena na 2. programu Hrvatskog radija, pa pogledajmo što nam se po pitanju glazbe nudi u sljedećem, božićnom tjednu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2010.

Godinama prije nego što je postao predsjednikom prof. dr. Ivo Josipović hrvatsku javnost podučavao je o neophodnosti suradnje s Haaškim sudom. Hrvatsko autodestruktivno ponašanje u odnosima s ovom međunarodnom institucijom nije, po Josipoviću, nikada imalo alternative. On i ostali medijski jurišnici godinama su punili uši hrvatskim građanima, gostujući u udarnim terminima Hrvatske televizije, da se u odnosima s Haagom ništa ne može drugo nego pokoravati, pokoravati i pokoravati. Sada kada je Šljivančanin, kroz još jedan u nizu presedana Haaškog suda, praktički pušten na slobodu, nismo čuli od predsjednika Republike ni ispriku, ni kajanje što je godinama sudjelovao u potpunoj pacifikaciji Hrvatske u odnosima s institucijom čiji rad izravno politički i pravno potkopava temelje hrvatske države.(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2010.

Ovih dana rasplamsale su se rasprave o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, dijelom vjerojatno i zato što zadnja ispitivanja javnog mijenja ukazuju na to da je većina građana protiv ulasku u ovu organizaciju. I na ovom portalu objavilo smo više članaka na ovu temu u kojima je iznijet bez sumnje niz jakih razloga zbog čega bi hrvatsko članstvo u Europskoj uniji bilo loše za našu zemlju. No, nekako je u raspravama izostala jedna važna karika u lancu prosuđivanja što je najbolje učiniti. Naime, rijetko kada tko postavlja pitanje što će se dogoditi s Hrvatskom ako Hrvatska odbije članstvo?(mm)

Detalji

Objavljeno: 10. studenoga 2010.

Javna rasprava - dobro zvuči, zar ne? No, što je to javna rasprava? Javno, na placu, mogu raspravljati kumice uz svoje štandove. Pa je to javna rasprava. Javno može raspravljati i akademska zajednica o prijedlogu triju zakona koji je se tiču, pa je to također javna rasprava. Ima li razlike između kumica i akademske zajednice? Ima. Akademska zajednica, za razliku od kumica na placu koje prodaju voće, uživa u "gorkom voću sveučilišne autonomije" i trpa u svoje džepove groteskne honorare, kako je to elokventno napisao jedan kolumnista Jutarnjeg lista. No, osim te razlike, učinci javne rasprave jednih i drugih, kumica i naše inače uvažene inteligencije su slični - nikakvi.(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2010.

Dolazak Tadića u Vukovar i isprika za počinjene zločine u ime Republike Srbije već bi sama po sebi bila vrlo osjetljiva tema o kojoj bi se dalo dugo razgovarati. Moglo bi se razgovarati trebali se taj posjet uopće odigrati dok nije riješena granica na Dunavu i dok srpski policajci nadgledaju hrvatski teritorij. Moglo bi se razgovarati treba li se taj posjet organizirati u mjesecu kada hrvatski narod obilježava obljetnicu pada grada čiji su branitelji vječno zadužili Republiku Hrvatsku. Moglo bi se i pitati kako Republika Srbija može govoriti o pomirenju dok istovremeno već deset godina skriva Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Međutim, mi o tome ne ćemo ovdje govoriti jer se Tadić ne dolazi u Hrvatsku ispričati, već na asistenciju hrvatskoga predsjednika dolazi sudjelovati u još jednoj prijevari hrvatskih građana.(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2010.

Za dobru zabavu danas pobrinuo se Gordan Malić u Jutarnjem listu. Malić se, naime, razljutio na prilog s Domagojem Margetićem u zadnjoj Latinici, pa se raspisao o "virtualnom špijunu koji je uspoređen s ozbiljnim novinarima". Nije da smo gledali Latinicu ili da inače puno pratimo Malićevo i Margetićevo pisanje, ali kako je Malićeva kolumna danas najčitaniji tekst na portalu Jutarnjeg lista imali smo sreće pa smo kliknuli na nju.(mm)

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2010.

Rijetko kada je koji zakonski prijedlog izazvao tako jedinstvenu reakciju javnosti kao zakonski paket koji je prije neki dan iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa upućen na javnu raspravu. Radi se o čak tri zakona, Zakonu o visokim učilištima, Zakonu u sveučilištu i Zakonu o znanosti s kojima se želi učiniti radikalna reforma na području visoke naobrazbe i znanosti. Praktički svi se slažu da predloženi sustav potiče nekontroliranu komercijalizaciju i privatizaciju sustava visokog obrazovanja i znanosti. Sami zakoni su očajno napisani, a koliko sam predlagač u njihovu kvalitetu ima povjerenja najbolje pokazuje činjenica da je predviđena nevjerojatno kratka javna rasprava od dva tjedna za tako važne i, što se hrvatske budućnosti tiče, temeljne zakone.(mm)

Detalji

Objavljeno: 24. listopada 2010.

Ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da svaka zvijer ostavi svoj trag - upravo se to može reći za referendum protiv promjena Zakona o radu o kojem se naveliko pričalo prošli tjedan. A pričalo se naveliko jer je Ustavni sud Republike Hrvatske zaključio da nema potrebe raspisati referendum nakon što je Vlada odustala od izmjena Zakona. Po toj odluci, Vlada ne smije vrijedeće zakonske odredbe mijenjati sljedećih godinu dana. Ovime je u vrlo kratkom roku Ustavni sud donio još jednu nepopularnu presudu za avangardne snage na hrvatskoj političkoj sceni. O prvoj presudi smo pisali neki dan. Naime, Ustavni sud zaključio je za Radomira Čačića da je bio u sukobu interesa kada je kao ministar tvrtkama s kojima je bio interesno povezan dodijelio 132 milijuna kuna državnih poslova. Slučaj s referendumom protiv promjena Zakona o radu drugačije je naravi, ali reklo bi se ništa puno složeniji.(mm)

Detalji

Objavljeno: 13. listopada 2010.

Upozorenja da stvari u zapadnim zemljama ne idu u dobrom smjeru čuju se već godinama, no kako je arogancija i bahatost unutar vladajućih struktura posvud uzela maha, nitko se na ta upozorenja puno ne obazire. Tako primjerice nisu pomogli ni odista šokantni podaci objavljeni na internetskim stranicama još uvijek najjačeg fizikalnog društva, onog američkog, uz traženje da američki Kongres usvoji novu strategiju kojom bi se barem pokušalo zaustaviti dramatično zaostajanje SAD naspram Kine na polju obrazovanja i mogućnosti razvijanja visokih tehnologija. Tekst senatorice Kay Bailey Hutchison o, osim ako se ne dogodi neko čudo, nezaustavljivom nazadovanju američkog obrazovnog sustava donosimo u našem prijevodu kao poseban prilog, a ovdje ćemo još reći i koju riječ o Hrvatskoj. Naime, Hrvatska po običaju kasni 10-20 godina za zapadnim zemljama, pa se sada kroz Nacionalni okvirni kurikulum, uz svesrdnu podršku nadležnog ministarstva, nastoje ponoviti istovjetne greške onima učinjenim svojedobno u zapadnim zemljama, kada je ucrtan put današnjem ubrzanom slabljenju njihove konkurentnosti.(mm)