Kosor i BidenRijetko autentičnu vijest vezanu za hrvatske vanjskopolitičke odnose objavio je u prošlu srijedu riječki Novi list. Radi se o prepričanoj službenoj zabilješki sa sastanka državnoga tajnika Davora Božinovića s čak trojicom britanskih veleposlanika. Naime, britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Blunt, Sloveniji Andrew Page i Srbiji Stephen Wordsworth okupili su se službenom Zagrebu predstaviti odista originalnu ideju promoviranja Borisa Tadića kao lidera regije. Po njihovoj zamisli, srbijanski predsjednik Tadić trebao je svojim autoritetom pomoći pozitivnom ishodu slovenskog referenduma o arbitraži koji se održava 6. lipnja, promičući pozitivan stav prema njegovom prihvaćanju. Od hrvatske strane, kako je to diplomacija u stanju krasno formulirati, tražilo se da reakcija ne bude „snažno negativna". Ipak, ono što privlači posebnu pažnju u cijelom slučaju je činjenica da je službena zabilješka uopće procurila u novine.(mm)

Add a comment        
 

 

Boris TadićPrema ovotjednim novinskim napisima, biskup Komarica polaže velika očekivanja u susret s Ivom Josipovićem u Banja Luci. Citira se njegova nada da će se posjetom hrvatskoga predsjednika ne samo Sarajevu nego i Banjoj Luci okrenuti novi list i otvoriti vrata masovnijem povratku Hrvata iz Republike Srpske. I, zaista, kao najviši predstavnik Katoličke Crkve u Republici Srpskoj, iz koje je do 1995. godine etničkim čišćenjem protjerano gotovo cijelo katoličko stanovništvo (200.000 osoba), biskup Komarica idealna je osoba s čijim se željama i nadama može politički manipulirati. Naime, Ivo Josipović sada zaista do mile volje može u Banja Luci okretati nove listove, jer tamo Hrvata više nema i svi imalo realniji znaju da će tako ostati zauvijek. Pa zato priče o povratku Hrvata nikoga ne zabrinjavaju, a ponajmanje Srbe. Ali su s druge strane pogodne za relativiziranje važnosti susreta Josipović-Dodik u glavnom gradu Republike Srpske, čime se de facto i s hrvatske službene strane amenuje etničko čišćenje kao temelj srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Ako se pri tome može za hrvatske medije dobiti i koja slika s katoličkim biskupom, još bolje, zar ne?(mm)

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanKako izvještava Hina, 19. svibnja 2010. održana je u Zagrebu u Matici hrvatskoj rasprava na temu "Franjo Tuđman 1922. do 1999. - deset godina poslije". Među ostalima govorili su prof. dr. Miroslav Tuđman, književnik Ante Stamać, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić te povjesničari Ivo Banac i Ivica Lučić. Već i iz Hininog izvještaja može se zaključiti kako je raspon izlaganja bio od onih zanimljivih pa sve do onih, kako bi se to reklo, vrlo originalnih. (mm)

 

Add a comment        
 

 

Večernji listJavio nam se u redakciju naš vjerni i mladi čitatelj koji pod korisničkim imenom „Rus" rado sudjeluje u raspravama na našem i na nekim drugim portalima. Imao je pritužbu na rad foruma Večernjeg lista nakon što mu je ukinut korisnički pristup. Naime, na uobičajeni način kao i inače, piše nam on, u subotu je komentirao dva članka da bi ga Administrator bez obrazloženja izbrisao iz baze korisnika. Prvi komentirani članak je bio onaj o Josipoviću kao jednom od trenutno „najizvođenijih naših skladatelja", a drugi je bio izvještaj sa subotnje komemoracije u Bleiburgu. Rus («rusrus» u Večernjem listu) se u svom komentaru o iznimnom rastu popularnosti notnih tekstova Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske i jednog od ključnih osoba za osnivanje agencije zaštitu „autorskih muzičkih prava" (ZAMP), zapitao kako to da su njegovi posljednji skladateljski uspjesi uslijedili tek nakon stupanja na predsjedničku funkciju. Iz toga se vidi, zaključuje Rus, da su skladbe dobile na važnosti ne zbog kvalitete same glazbe nego zato što je skladatelj u međuvremenu postao predsjednikom Republike Hrvatske. Rus onda u nastavku komentara ocjenjuje da je dolaskom na vlast Josipović počeo pisati novu veliku simfoniju koja se zove „Nova Jugoslavija".(mm)

Add a comment        
 

 

Željko KuprešakBudući da priloge priređujemo i po nekoliko dana u naprijed i onda objavljujemo oko 18 sati s datumom sljedećeg dana promaklo nam je da je poveznica u jučerašnjem prilogu „Iz Beograda na beogradskom" na članak sa srbijanskoga portala Blic Online prestala raditi tijekom istoga dana kada smo prilog objavili. Sa samim tekstom „Iz Beograda na beogradskom" nismo posebno žurili jer je u hrvatskoj diplomaciji vrlo česta pojava da se naši predstavnici nastoje što bolje asimilirati u sredinu u kojoj su se našli, umjesto da predstave zemlju iz koje su došli i, ne daj Bože, zastupaju hrvatske nacionalne interese. Tragom nestanka razgovora s hrvatskim veleposlanikom u Republici Srbiji na portalu Blic Online naišli smo na priopćenje Ministarstva vanjskih poslova RH izdano tijekom jučerašnjeg dana u kojem se navodi da Željko Kuprešak nikada nije dao intervju novinarki Biljani Tasić za rubriku „Kako žive stranci u Beogradu", već da je novinarka Tasić zamolila veleposlanika Kuprešaka za razgovor o Hrvatima u Srbiji u svrhu provođenja ankete. Dakle, velika razlika je u pitanju, nije se radilo o intervjuu nego o razgovoru.(mm)

Add a comment        
 

 

BeogradDonosimo na beogradskom (kako piše u opremi članka) razgovor s hrvatskim veleposlanikom u Republici Srbiji u kojem je u zasigurno najboljem svjetlu što je mogao čitateljima Blicovog portala predstavio reklo bi se, u prvom redu, sebe. Naime, Željko Kuprešak je za srpske čitatelje usporedio svoje iskustvo življenja u Zagrebu s onim u Beogradu i zaključio "baš kao što je rekao Momo Kapor" da "kada dođeš u Beograd ti imaš potrebu da postaneš Beograđanin" dok u "Zagrebu imaš potrebu da ne budeš Zagrepčanin". "Mi smo konzervativniji i zatvoreniji", nastavio je Kuprešak, "a Beograd je otvoren i svi su dobrodošli".(mm)

Add a comment        
 

 

Vojislav ŠešeljVeć duže Miljenko Jergović osim što zarađuje u Jutarnjem listu piše i za „najstariji dnevni list na Balkanu", čiji je „prvi broj izašao 25. januara 1904. godine". Za one koji ne znaju reći ćemo kako se radi se o srbijanskom dnevniku Politika, gdje izlazi Jergovićeva kolumna „Pogled sa strane". Srpskim novinarima sada kada se Republika Srbija umila i navukla moderno nasmijano europsko lice ne bi priličilo objavljivati članke u kojima se prema Hrvatima govori govorom mržnje, pa su se zato dosjetili muci i pogledali koga imaju preko granice u Hrvatskoj. I tko sada može prigovoriti urednicima Politike što se u članku koji su objavili legalna i od naroda na slobodnim izborima izabrana vlast u Republici Hrvatskoj naziva klerofašističkom kada je to napisao Miljenko Jergović, osoba koja se predstavlja i onda općenito doživljava kao „hrvatski književnik"?(mm)

Add a comment        
 

 

Dejan JovićZadnji prosrpski potezi Ive Josipovića ponukali su čak i visoke dužnosnike Stranke demokratske akcije (SDA) reći kako su „stvari u BiH mogle biti puno gore da nije bilo Hrvatske". Nakon Ive Josipovića, koji je dok još traju haaška suđenja vlastitu zemlju pred međunarodnom zajednicom optužio za dijeljenje susjedne države, pravo je osvježenje bilo čuti da je Republika Hrvatska zbrinula mnoge izbjeglice iz BiH, te da su predsjednici dviju država Alija Izetbegović i Franjo Tuđman u srpnju 1995. godine u Splitu potpisali Sporazum o vojnoj suradnji dviju država, koji je omogućio završetak rata u BiH. Naime, upravo na to podsjetio je predsjednik SDA Sulejman Tihić nakon što se prošli tjedan sastao s Jadrankom Kosor. Očigledno su u vodećoj bošnjačko-muslimanskoj stranci procijenili što hrvatsko samooptuživanje i amnestiranje Srbije za ratove devedesetih znači, kao i koliko bi izgledna nova dominacija Beograda u „regionu" bila u skladu s interesima naroda koji SDA predstavlja.(mm)

Add a comment        
 

 


Zoran PusićOvoga tjedna hrvatski mediji izvijestili su o još jednoj demonstraciji bahatosti jugofilskih elemenata u hrvatskom društvu, koji svakim danom postaju odista sve smjeliji. Voljeli bismo odmah reći kako će im se to ubrzo obiti o glavu, ali to teško da bi odgovaralo istini. I najveći mediokriteti danas mogu nerazmjerno puno profitirati u društvu, samo ako su dovoljno beskrupulozni prema ideji suverene i nezavisne Hrvatske. A takvih na žalost trenutno ima sasvim dovoljno da Hrvatsku, zajedno s nekim vanjskim čimbenicima, usmjeravaju u smjeru gdje bi oni to željeli. Tako mediokritetima, ostalo ćemo kasnije dopuniti, poput Zorana Pusića vjerojatno nikada ne bi posvetili ni slovca da on i njemu slične osobe nisu danas u poziciji davati prijedloge čiji je konačni cilj beskonačno sebičan prema sudbini običnoga hrvatskog čovjeka. (mm)

Add a comment        
 

 

Beograd - skupštinaVeć neko vrijeme primjećujemo kako se sustavno u medijima izbjegava navesti tko je devedesetih napao Republiku Hrvatsku. Umjesto toga pribjegava se riječima agresor, neprijatelj, napadač... Nestalo je ono srpski, srbijanski, kao da nas je zapravo napala neka nepoznata sila pristigla iz svemira. Ova specifično hrvatska novoiskovana „politička korektnost" proširila se i na naš vrli Hrvatski sabor, koji je prošli tjedan uspio donijeti odluku o obilježavanju „Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata". Bravo za Hrvatski sabor, vidimo da se ništa ne prepušta slučaju, slično kao što vjerojatno nije ni slučaj što će se okrugli stol „Medački džep: zločin i kazna" održati u ponedjeljak nigdje drugdje nego u „prostoru Rektorata Sveučilišta u Zagrebu".(mm)

 

 

ikiosk„Susreti predsjednika HBK-a s Predsjednikom Republike i s predsjednicom Vlade predstavljaju okretanje nove stranice glede razvitka zdravih i demokratskom društvu primjerenih odnosa Katoličke Crkve i države..." - je manje-više sve što možemo prenijeti iz uredničkog komentara Ivana Miklenića, koje smo često uobičavali nedjeljom prenositi, budući da je Glas Koncila odlučio po novome svoje elektroničko izdanje potpuno zatvoriti za slobodno čitanje. I dok je lako razumljiv problem tiskanih medija kojima vlastita besplatna elektronička izdanja mogu štetiti u prodaji, dojma smo ipak kako je Glas Koncila otišao u krajnost reducirajući gotovo na nulu ono što se može besplatno pročitati iz tiskanog izdanja. Naime, Glas Koncila mnogi nisu doživljavali kao isključivo komercijalni projekt, a uz novi sustav naplate dobiva se upravo suprotna poruka.(mm)

Add a comment        
 

 

IrakSvašta se može očekivati od hrvatskih medija, na to smo se uostalom navikli kroz sve ove godine. Međutim, možda je ipak bila iznenađujuća usuglašenost kojima su ubijanje civila po Bagdadu snimljeno s kamere američke helikopterske posade, a o čemu smo već prekjučer s gnušanjem pisali, interpretirano kao legitimna vojna akcija. U kolikoj je to suprotnosti s napisima o Domovinskom ratu u ovih desetak, ali i više godina ne treba valjda ni naglašavati. Isti ti mediji koji sada ne vide ništa spornog u masakriranju većinom slučajnih prolaznika na bagdadskim ulicama od strane američkih vojnika, u svakoj akciji hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata naglasak su uporno godinama davali ratnim zločinima, a svaki ratni zločin težili prišiti svima po zapovjednoj uspravnici sve do državnog vrha. No, mi nismo od te sorte. Za nas je ratni zločin - ratni zločin, ma tko god da ga je počinio.(mm)

Add a comment        
 

 

Snimka Irakužasa koju su američki vojnici posijali iz svojih helikoptera prilikom jedne od intervencija 2007. godine u Bagdadu obišla je danas svijet. Krvožedno i sadistički, bez ikakve opasnosti za sebe, dvije posade helikoptera iživljavale su se pucajući nad nepovezanom skupinom od desetak muškaraca na cesti, od kojih tek dva imaju pješačko naoružanje. Nakon toga posade helikoptera hladnokrvno otvaraju vatru i na slučajno naišao kombi iz kojeg su dvojica muškaraca, nesvjesna opasnosti i onoga što se prije toga dogodilo, izašli pomoći osobi na rubu ceste koja je još davala nekakve znakove života. Dvojka iz kombija uz deset žrtava iz prvog naleta biva isto ubijena, dok će u samom kombiju nekim čudom, iako ranjene, preživjeti dvije djevojčice.(mm)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićSastali se Ivo i Boris Tadić. Brzo nakon Tadićevog nedolaska na Brdo kod Kranja. Treba istaknuti hrvatski funkcionar spasiti što se spasiti može, kada čak i britanske novine kritiziraju Srbiju radi nekonstruktivnosti. S priznatim Kosovom za istim stolom Srbija se ne želi sastajati s ostalim partnerima na Zapadnom Balkanu što koči zapadnobalkanske integracije. A one su Londonu važne za supremaciju na jugoistoku Europe sve do Turske. Strašno! Siroti Britanci. Jugoslavija se svaki puta raspadne sa stotinama tisuća mrtvih tako da ju je svaki puta sve teže izintegrirati, pogotovo ako nije bilo nekog svjetskog rata. Srećom, kud London okom, tu Ivo skokom. Pa je Ivo pozvao predsjednika Republike Srbije da dođe zrakoplovom na Krk kako bi se susreli ležerno bez kravata. Tatatatira!(mm)

Add a comment        
 

 

PištoljSlučaj ubojstva Ivane Hodak kao i samo suđenje beskućniku Mladenu Šlogaru i dalje izazivaju sumnje u javnosti zbog mnogih kontradiktornih momenata. Ivan Turudić, sudac koji je već i prije vodio suđenja od posebnoga značaja, kao ono Hrvoju Petraču, u svojem obrazloženju presude 12. ožujka odbacio je potpuno mogućnost zavjere. Tudurić je zaključio kako bi to značilo da su glavni dokazi podmetnuti: pištolj pronađen na sjeniku gdje je Šlogar spavao, grickalica za nokte s Šlogarovim DNA-om pronađena na mjestu ubojstva, i priznanje policiji inače na sudu potpuno nijemoga Šlogara da je baš on ubojica.(mm)

Add a comment        
 

 

Mesić i JosipovićNeki dan jedan od autora na ovom Portalu ponudio je u svom tekstu zgodan naslov za današnji osvrt na stanje u Predsjednikovom uredu. Naime, već se danima priča kako se pojedini Mesićevi savjetnici ne daju iz svojih soba na Pantovčaku, kao da su Bogom dani. Svidjelo im se u bivšoj vili njihovog velikoga uzora druga Tita, i valjda misle da im je kao njegovim najvjernijim sljedbenicima po prirodi stvari biti tamo gdje je on odsjedao kad bi bio u Zagrebu. Novi savjetnici koji su došli se po ovome ne razlikuju od starih, pa vesela družina vjerojatno osim standardnih zavisti i taština, dijeli sada i kvadrate prostora nekada namijenjene najvećem sinu naroda i narodnosti Josipu Brozu i njegovoj sviti. Nama ne smeta - neka se društvo nagurava i to manje radi - bolje da su u zatvorenom prostoru nego negdje vani na slobodi, čineći tko zna što. Štoviše, isto nam je žao što ih je Drago Pilsel morao napustiti, on je bio odista šlag na torti.(mm)

Add a comment        
 

 

Referendum na IslanduNa Islandu je ovaj vikend održan referendum o tome hoće li Islanđani vraćati dug islandske internetske banke Icesave. Ovaj dug vraćao bi se poglavito britanskim i nizozemskim štedišama koji su štednjom u ovoj propaloj banci rado izbjegavali određena porezna opterećenja. O ovoj temi do sada nije općenito puno pisano u hrvatskim medijima, pa zato ovdje spominjemo kako su upravo Velika Britanija i Nizozemska vršile velike pritiske na Island kako bi njezino malobrojno stanovništvo na sebe preuzelo 4 milijarde eura duga nastalog propašću već spomenute banke. Ovi pritisci bili su takvima da je Europska unija početkom veljače i službeno zatražila od Islanda da prvo provede referendum pa da se tek onda nastave pregovori o članstvu te zemlje u EU.(mm)

Add a comment        
Sri, 20-11-2019, 11:00:39

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.