BoričevacGospićko-senjski biskup Mile Bogović predvodio je 27. srpnja misno slavlje u čast žrtvama Boričevca iz 1941. godine.

Misa je služena u obnovljenoj crkvi Rođenja BDM u koncelebraciji brojnih svećenika biskupije na čelu s dekanima, gospićkim mons. Milom Čančarom, slunjskim mons. Milom Pecićem i mjesnim župnikom Stipom Zebom.

Uz brojne Boričevljane iseljene diljem Hrvatske a još više njihove potomke na misi su se okupili predstavnici brojnih braniteljskih udruga diljem Hrvatske kao i predstavnici Ličko-senjske županije, grada Gospića i općine Donji Lapac.(Ika)

U nastavku donosimo vrlo snažnu i za vjernike i puk sigurno vrlo ohrabrujuću propovijed mons. dr. Mile Bogovića, gospićko-senjskog biskupa i predsjednika Komisije HBK-a i BKBiH-a za hrvatski martirologij.

 Ne bi li Srb trebao postati mjesto s kojega se treba ispričati za sve zločine koji imaju ondje korijen?

Čuli smo u evanđelju kako su neki govorili da Isus ima đavla. Onaj koji je čista dobrota, biva proglašen izvorom zla. Jednako tako događa se da netko bude smatran velikim herojem, a učinio je mnogo zla. Mi stariji dobro se sjećamo da je Stepinac ubrojen među zločince, a neki koji su palili, pljačkali i ubijali, proglašavani su herojima. I današnji dan obilježen je sličnim suprotnostima. Jedni ga slave kao početak slavne epopeje, a drugi prepoznaju u njemu početak krvave akcije koju obilježavaju mnoga zla i zločini. Mons. dr. Mile Bogović, UdbinaNažalost, i danas postoje razna „čitanja" te stvarnosti. Ja ću reći kako na te događaje gledam kao vjernik i svećenik.

Oduzeli ljudska prava jednom narodu i jednoj vjeri

Ovaj lapački kraj ima posebnu važnost u našoj povijesti jer je ovdje 27. srpnja 1941. godine započela organizirana akcija koja se na kraju Drugog svjetskog rata našla u pobjedničkoj koloni. Jedni zato te početke veličaju i slave, a drugi ukazuju na krvavi način početka te akcije i još krvaviji njezin tijek krajem i nakon Drugog svjetskog rata. Mi koji smo ovdje nalazimo se među ovima drugima. Gledamo kako je u toj akciji nemilosrdno ponižavan čovjek, u ovom slučaju Hrvat i katolik, i sa žalošću konstatiramo da se oduzimanje ljudskog dostojanstva drugome samo zato što je druge nacije ili druge vjere ni danas ne uočava sa strane onih koji će malo dalje - sutra - slaviti; još nam je teže shvatiti da se tako nešto može događati u samostalnoj hrvatskoj državi.

Istina, nisu svi ubijeni bili bez ljudskih slabosti i bez svake krivnje. Ali za one koji su pušku dignuli na njih bilo je dovoljno da su Hrvati i katolici. Pače, da su samo katolici jer Waldemar Nestor nije bio Hrvat ali je mučke ubijen. Srb - spomenik - 27. 7. 2010.Razumljivo je da je netko mogao biti protiv tadanje politike Njemačke i NDH, pa uzeti i pušku u ruku, ali zar je zato trebalo oduzeti ljudska prava jednom narodu i jednoj vjeri? Koja puška?Razumljivo je da je netko mogao biti protiv tadanje politike Njemačke i NDH, pa uzeti i pušku u ruku, ali zar je zato trebalo oduzeti ljudska prava jednom narodu i jednoj vjeri?Koja je fašistička ili ustaška krivnja Marija Ivezića od 8 godina, Marka od pet i Jure od tri godine? Kojoj su to ustaškoj ili fašističkoj vojsci pripadali žene i starci koji su poklani i bačeni u jamu?

Trajnost duha protiv svake samostalne hrvatske države

Mi smo došli ovamo do oltara, simbola žrtve Isusa Krista koji se borio za dostojanstvo svakog čovjeka, koji je i sam za to uložio svoj vlastiti život; došli smo da u tom duhu izrazimo svoje poštovanje prema žrtvama te opake akcije koju je pokrenula „prva puška". Možemo reći da se ne treba okretati prošlosti, ali nas zabrinjava trajnost toga duha „prve puške" jer on je trajao do Domovinskog rata, on je bio protiv svake samostalne hrvatske države, on je prognao Hrvate s njihovih ognjišta iz tzv. SAO Krajine, - po istom ključu po kojemu je ovdje proradila „prva puška".

Treba li tu pušku u samostalnoj hrvatskoj državi slaviti i veličati, ili bi je trebalo već jednom odbaciti i sramiti se što je ona tako dugo usmjeravala mišljenje mnogih hrvatskih građana. Rušenje crkve Sv. Kate u PetrinjiNe bi li Srb trebao postati mjesto s kojega se treba ispričati za sve zločine koji imaju ondje korijen?

Mnogi naši antifašisti žale što ne mogu slaviti svoju tvorevinu

Veliki papa Ivan Pavao II. rekao je da komunizam ima krivu antropologiju, tj. krivi nazor na čovjeka. Po njemu se u određenim trenucima, određenim ljudima može oduzeti svako ljudsko dostojanstvo. Tada oni prestaju biti ljudi sa svojim pravima, oni postaju uši, gnjide i štakori koje treba tamaniti. U jameAntifašizam koji počeo s „prvom puškom" a završio s Bleiburgom i Križnim putovima, koji je bacao bez suda ljude u jame, zabranjivao da se o tome govori – nije nikome koristan ni potrebanMi se s time na možemo složiti jer je svaki čovjek stvoren na sliku Božju i nitko nema pravo oduzeti mu dostojanstvo koje mu je Bog dao. Ljudima kojih se sjećamo i za koje molimo bilo je oduzeto svako ljudsko dostojanstvo - oduzet im je život i pravo na grob.

Uvijek je slično bilo kod ideologija koje su smatrale da se mogu uzdignuti na Božji tron i određivati tko ima pravo na život, a tko nema, tko je napredan čovjek, a tko je uš, gnjida i štakor. To su određivali revolucionarni i rasni zakoni.

Antifašizam koji počeo s „prvom puškom" a završio s Bleiburgom i Križnim putovima, koji je bacao bez suda ljude u jame, zabranjivao da se o tome govori – nije nikome koristan ni potreban. Tezno - ubijeni - sondiranjeTakav antifašizam bio je protiv svake hrvatske države. Četiri godine nisam ni ja zbog takvih antifašista smio posjetiti svoj zavičaj. No, ja sam imao sigurno obitavalište. A oni prognani od takvih antifašista - što su oni imali, što im danas nude oni koji slave „prvu pušku"? Znadem da će mnogi naši antifašisti žaliti što svoju tvorevinu i danas ne mogu slaviti kao što slave „prvu pušku".

88 ruku u Saboru - revolucionarni i rasni zakoni

Danas treba ukazati na opasnost koja prijeti čovječanstvu kada se ljudi počnu igrati Boga. Ubrzo se vidi kako čovjek biva ponižavan. Neki naši, koji govore da se ravnaju po najvišim europskim i svjetskim standardima, uzeše sebi za pravo da politički određuju kada počinje ljudski život. Za to je, po njima, nadležan ministar zdravlja. ZakoniNaš Sabor donosi „revolucionarne" zakone. On ovom logikom može donijeti i hitlerovske zakone. I za njih će imati dovoljno rukuI tako naš Sabor donosi „revolucionarne" zakone. On ovom logikom može donijeti i hitlerovske zakone. I za njih će imati dovoljno ruku.

Zar nismo stajali zaprepašteni kada je ministar zdravlja određivao kada čovjek postane čovjek. Zar ta logika ne otvara vrata starim teorijama i praksama da se čovjeka tretira u određenim slučajevima da je gnjida, uš ili štakor koje se može potamaniti. Kukuriku koalicija u SaboruA revolucionarni i rasni zakoni imaju iste korijene. Postoji 88 ruku u Saboru koja nemilosrdno svoju volju nameće većini našega naroda. 88 pušaka upereno je na današnji dan pred dva tjedna prema ljudskim životima koji se ne mogu braniti. Zadojeni su duhom svoga shvaćanja antifašizma. Čovjek postaje čovjek onda kada to odredi drugi čovjek. Zato smo danas čitali Dekalog.

Taj isti revolucionarni i antifašistički stroj s vremena na vrijeme primijetimo i u Hrvatskom saboru pa je teško očekivati da ćemo skoro vidjeti istraživanje grobova Ivezića i Hodaka i drugih stradalih ovdje, po cijeloj Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Mnogim antifašistima dosadašnji zakon ne valja jer je preuzak. Oni će to tako proširiti da se mogu i dalje baviti podizanjem spomenika partizanskima i komunistima. Jasno je da oni koji u „prvoj puški" gledaju častan početak neće lako dopustiti da se sustavno istražuju njihovi zločini ni tijekom ni nakon rata. Udbina - vjerniciZato se traži ukidanje ustanove koju je Hrvatski sabor u prethodno sazivu za to osnovao i zadužio. Još i danas nekima miriše barut iz „prve puške".

Želimo po mjeri istine i pravde

Mi ne želimo da se ova država izgrađuje po mjeri pobjednika nego po mjeri istine i pravde.Boričevac 2010. godine - biskup Bogović i narodMislimo da imamo pravo također željeti da se ona ne gradi po mjeri onih koji je nisu željeli, koji su se protiv nje borili, koji se protiv njezina prosperiteta i danas žestoko zauzimaju.

Mi smo se okupili oko žrtve da se sjetimo žrtava bezumlja koje su ovdje pale. Mi vjerujemo u snagu nevine žrtve i molimo da nas Bog čuva svake osvetoljubivosti, ali da s ovoga prostora i iz cijeloga svijeta iskorijeni sklonosti ponižavanja čovjeka, oduzimanja njegova ljudskog dostojanstva. Svaki čovjek na to ima pravo bez obzira je li Hrvat ili Srbin, je li katolik ili pravoslavac, je li vjernik ili nevjernik.

Svi se molimo za to, ali i sami radimo gdje god možemo da maglu koju je stvorila „prva puška" odnese vjetar u nepovrat kako bismo se svi prepoznali kao ljudi i kao djeca Božja. Amen.

mons. dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup i predsjednik Komisije HBK-a i BKBiH-a za hrvatski martirologij

Sub, 16-11-2019, 02:04:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.