Javor NovakJavor Noval karikatura

Doba trpova

 Ljevičarska pošast u Europskom parlamentu

Što je to informativni program HTV-a?

Proteklih nekoliko dana onečišćenje zraka u hrvatskoj metropoli prešlo je svaku razinu. No, to HRTčini se nije vijest za HTV pa tako ni u podnevnom Dnevniku, niti u Vijestima u 17 sati, niti u glavnome Dnevniku, HTV nije upozorio svoje građane. Onima pak koji su sitničavi kao ja, HTV svakodnevno, i po pet puta dnevno, ponavlja kako je zagađenje zraka u Australiji strašno. To nam odašilju kao utjehu? Ili da se prestrašimo od tog inferna? Čak javljaju i o zagađenju u Sarajevu jer sve nas to ima jako zabrinuti, ali ne i zagađenje nama pod nosom, ovdje u našem glavnome gradu. Sačuvaj Bože da osim informacije o zagađenom zraku u Zagrebu, koju su sa zakašnjenjem od nekoliko dana, napokon prenijeli barem tiskani mediji, da sada napokon saznamo i čime je to konkretno zagađen zagrebački zrak? Zbog čega je zagađen i tko je odgovoran za to? Najsmješnije je što nam pokušavaju reći - magla! Stvarno je gusta.

Ali u glavama informativnog programa HTV-a.

Posvađani pred mikrofonom

Hrvatska predsjeda Vijećem Europe i svi se u njoj već tresu od našeg predsjedanja. Pa i šire. No, kako je to predsjedanje dočekala HTV? Traljavo, vrlo traljavo. Kada je 14. siječnja na svom četvrtom programu HTV prenosila Plenkovic EU parlamnt3Plenarnu sjednicu Europskog parlamenta pucalo je po svim prisavskim šavovima. A isprike gledateljima nigdje. Zato se mi gledatelji ispričavamo HTV-u. Što smo gledali i vidjeli.

Prvo je predsjednik Vlade na odlasku govorio hrvatski, vidi vraga to nije bio problem za HTV, međutim kada je krenuo s francuskim prvo je nastao duboki tajac. Zatim je jedna prevoditeljica započela prijevod od sredine, a druga se svađala s centralom. Brzo je skinuta, ali je uskoro i ova prva prevoditeljica umuknula. Njihova imena nismo saznali. Onda se nakon nekog vremena i ona privatno raspitivala s centralom, a to smo javno slušali, pitala je treba li ona sada prevoditi. Ma ne trebaš, hvala ti! Povikao sam smijući se toj nenadmašnoj profesionalnosti Hrvatske radiotelevizije.

Koja blamaža. Nisu u stanju popratiti simultanim prijevodom ni običnu sjednicu parlamenta. Ali isprike nema. To na današnjoj HTV jednostavno ne raste. Sve je dakle u redu. Kako sam sitničav. Pa i kad nešto poslije dobivamo dvije prevoditeljice u naše zvučnike. Kad već nisu simultane, barem da su simultano. Zašto se dakle ispričavati kad smo za istu pretplatu dobili dvostruki ton?

Elementarno bi pravilo zatim trebalo biti da Hrvatska radiotelevizija tijekom dužih obraćanja eurozastupnika istekne njihovo ime. Ako je to već prijenos. A to su činili tek vrlo rijetko unatoč tome što su predsjedavajući parlamenta najavljivali baš svakog od govornika. Mislim ako prenosiš nečiji govor, pa valjda je osnovno znati i kako se taj isti Plenkovic Von der Leyenzove. Kad već HTV nije u stanju navesti i kojoj stranci pripada govornik. Sve je to nedopustiv šlamperaj, tako svojstven 'informatistima' HRT-u.

Sumrak ovakvog hrvatskoga predsjedanja i samoga prijenosa sjednice Europskoga parlamenta nakratko je osvjetlala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je svojim uobičajenim šarmom i ljubaznošću te očima koje se uvijek smiju, unijela mnogo svjetla u ovu inače toli turobnu hrvatsko-europsku, ali i HTV-ovu stvarnost.

Usput budi rečeno, cijenjena je decentna gospođa, osim svega, i živa lekcija našoj predsjednici na odlasku: službeno i skromno a ukusno je uvijek odjevena, bez eksstenzija u kosi, bez promjene frizure svaki drugi tjedan, bez štikli, bez modnih ekstravagancija. I sve to kao prva dama na toj funkciji u Europskoj uniji. Zamislite samo da se te pozicije domogla naša predsjednica na odlasku, što bi ona tada sve nosila. Možda i papagaja na ramenu.

Nakon Plenkovićeva govora u parlamentu, za raspravu se (među ostalima) javilo nekoliko hrvatskih eurozastupnika. Među najgorima bio je Ivan Vilibor Sinčić. No, sve je to vrlo brzo pospremio HTV u svoju cenzorsku ladicu (iskusna Jasna Paro) jer su te istupe (ispravno) shvatili kao napad na Plenkovića. HTV se tako potrudio da ono malo objavljeno u podnevnom Dnevniku sakrije već u Vijestima u 17 sati pa je tako ostao Plenković, a nestali su svi ti opaki napadači na milog nam našega cara. Naravno, Sinčić je izrezan iz svih Dnevnika i Vijesti. Kako jednoumno. Andrej je Plenković za to vrijeme, baš kao da je sve znao što mi to sve ovdje doma primamo, gledamo i slušamo, prste držao pod nosom.

Europski ugrizi ljevice

Sitnim metcima po Plenkoviću je tada zapucala predsjednica španjolske socijalističke radničke partije Garcia Perez. Pobrojala je nekoliko stvari o kojima Plenković nije govorio: o minimalnoj plaći, posebno je razočarana što nije spomenuo fond za pravednu tranziciju, o siromaštvu, o imigraciji, o socijalnim pravima. Ukratko, riječ je o svim onim Kelleršarenim lažima socijalista svih zemlja ujedinite se, o kojima oni redovito bučno glagoljaju a kad dođu na vlast pokažu se gorima od najgorih kapitalista.

U ime kluba Zelenih supredsjednica i Njemica Ska Keller, osula je žestoku paljbu po Hrvatskoj. Kaže da ju zabrinjavaju izvještaji o izbjeglicama i migrantima, „o sustavnom nasilju nad njima, o uništavanju njihove imovine, o ponižavanju tih ljudi i korištenju vatrenog oružja“, a Hrvatska vlada, kaže ona, ne istražuje te slučajeve kršenja ljudskih prava.

Gđa Ruža Tomašić izrazila je očekivanje prema Hrvatskoj vladi kako ovih šest mjeseci hrvatskoga predsjedanja ne će proći tek u revijalnom tonu.

Nakon toga se za repliku (koja je ispala mnogo preblaga i slabo stratificirana) javio Andrej Plenković s temama o Schengenu i uvođenju eura. U jednoj rečenici odgovorio je zastupnici (Garcia Perez) kako u hrvatskom programu podosta stoji o socijalnoj inkluziji, o ravnopravnosti, o nediskriminaciji. O zaštiti hrvatskih granica kazao je kako izrečene optužbe (zastupnice Ska Keller) ne treba uzimati kao činjenice i one će, ako su točne, biti istražene.

Zastupnica Biljana Borzan (SDP), govoreći o razini sigurnosti hrane, pozdravlja najavu zalaganja za veću kvalitetu proizvoda te „za istu razinu sigurnosti hrane za sve građane EU. Prvi korak je provedba nove europske regulative o inspekcijama u prehrambenom sektoru s kojom Hrvatska kasni točno punih mjesec dana“ – kazala je.

Jedan od vrhunaca bio je kad je talijanska zastupnica govorila o dijeljenju lijepog Jadrana (od kojeg oni imaju tek onaj nezanimljivi, manje lijepi Jadran) te o zaštiti ribara. Naravno, po dobro poznatom starome receptu, preskočila je upravo višestoljetni talijanski krivolov i pljačku ribljeg fonda u hrvatskom dijelu Jadrana.

Švedska zastupnica Malin Bjorg, članica Kluba zastupnika Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice Bjorgosobno je obišla područja imigracije... „Bilo je 10.000 nezakonitih povrataka i čak 25.000 lani, riječ je o brutalnosti hrvatske granične policije, o ranjavanju od pasa, bila sam nazočna. Civilno društvo pokušava pokazati solidarnost prema izbjeglicama, međutim, ono je meta. Niti jedna članica EU ne bi se smjela ponašati poput Hrvatske. Treba osnovati jedan neovisan mehanizam za praćenje stanja. Ako se ne zaustavi takva situacija hrvatska ne može ući u šengenski prostor“.

Na to je žestoko reagirao zastupnik dr. Tomislav Sokol (HDZ) riječima: „Zbog čega govorite neistine? Izvješća koja spominjete nisu nikakva izvješća nadležnih ustanova, nego su to nažalost pokušaji difamiranja hrvatske vlasti i hrvatske države od organizacija koje nemaju apsolutno nikakav legitimitet niti imaju relevantne resurse. Molim vas da se suzdržimo od ovakvih neprovjerenih informacija i širenja njih u Europskome parlamentu“.

Odgovor nije trebao dugo čekati. Švedska ljevičarka i zelena zastupnica Bjorg kazala je energično gestikulirajući: „ispričavam se ali ovo je doista smiješno, ja sam to vidjela vlastitim očima, vidjela sam rane od ugriza pasa, vidjela sam dvadeset imigranata koji su vraćeni, vidjela sam da su ljudi morali do prsiju stajati u hladnoj vodi prije nego li ih se prisililo da se vrate u BiH. Nemojte govoriti da je to neistina nego samo recite hoćete li prihvatiti neovisni mehanizam za monitoring i hoćete li postići to da se poštuju međunarodna prava što sada nije slučaj“.

Ovako teške optužbe odšutio je ne samo zastupnik Sokol već i predsjednik Hrvatske vlade glavom i bradom Andrej Plenković.

Neželjenu sliku Hrvatske, za predsjedanja Andreja Plenkovića, zatim je europskome parlamentu i javnosti ponudio i Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid). To su dvije stvari, započeo je: „bezakonje i korupcija“. Ilustrirao je to osobnim primjerom pri zahtjevu koji je prije dvije godine uputio Vladi kao zastupnik Hrvatskoga Sabora da mu se dostavi popis ljudi koji su Ivan Sincicušli u zgradu Hrvatske vlade u određenim danima. „To je javni podatak“. Do danas nije dobio odgovor pa zaključuje što tek onda može očekivati običan hrvatski građanin? „Odbili ste primiti omotnicu! Tako se ne ponaša državnik ni premijer! Tako se ponaša sitni prevarant!“ - vikao je Sinčić i nastavljao: „A sve zato jer su se potajno, ilegalno u Vladi sastajali vaši prijatelji i pisali zakon kojim su sebi dodijelili poslove od 500 milijuna kuna. Sukob interesa za hrvatske primjere bez presedana“.

Ovakav uličarski ispad, deranje i blaćenje vlastite države stvarima koje je trebalo rješavati doma, unutar hrvatskih granica, vrlo je vjerojatno tek vlastito sramoćenje te ispad jedne po svemu iskompleksirane osobe. Iskompleksirane vlastitom neznatnošću na hrvatskoj političkoj sceni. Uz elementaran nedostatak kućnog odgoja, naravno.

Njemački eurozastupnik Erik Marquardt iz grupacije Zeleni / Europski slobodni savez, ustvrdio je kako ima toliko dokaza o vraćanju azilanata na silu, a uporno se tvrdi da se to ne događa.

Bilo je još prozivanja oko hrvatskog (lošeg) postupanja s azilantima (mađarska eurozastupnica Katalin Czech) koja je istovremeno zaboravila spomenuti kako je upravo njezina domovina, Mađarska, žurno podigla žilet žicu na svojim južnim granicama. Najglasnija je pak bila nizozemska eurozastupnica Tineke Strik iz Zelenih. Pitala je o usklađenosti hrvatskog djelovanja s postojećim zakonima EU. „Migranti se vraćaju silom. Svjedočila sam takvoj praksi. Bila sam zapanjena dokazima brutalnog nasilja. Što će Hrvatska učiniti?“ - zaključila je pitajući.

Ljevičarska nam Europa tako poručuje: morate i možete biti naš antemurale. Možete i morate biti naš sanitarni kordon, ali mi ćemo vama propisivati razinu ljudskih prava koju ste pri tome obvezni poštivati. A što bi svi ti bajni ljevičari kazali kad bismo im sve te „naše“ imigrante jednostavno propustili? Pa neka se onda oni zabavljaju s njima na svojim granicama po svim navadama i zasadama velebnih ljudskih prava. Zanimljivo je također da te zastupnice i zastupnici navode na desetine tisuća primjera kršenja ljudskih prava, a fotografija i novinarskih priloga, s lica mjesta, nemaju.

Tu se nameće još jedno pitanje. Nije prvi put da napadi na nas dolaze upravo iz Švedske i Nizozemske. Moglo bi se čak govoriti i o tradicionalno nesklonim nam zemljama, da ne kažem neprijateljski orijentiranima. No, što u tim zemljama, svih ovih godina, rade i kako i koliko djeluju, primjerice dobro plaćeni hrvatski veleposlanici?

Lekcije dobronamjernih

Njemački eurozastupnik Maximilian Krah iz Kluba zastupnika Identitet i demokracija, održao je govor, slojevitu i pravu pljusku Andreju Plenkoviću i to na način kao da je bio pitao Hrvate diljem svijeta. ali i u domovini. On je kazao kako je čitao Plenkovićev program prioriteta za predsjedanje „i moram reći da sam razočaran“. Za pristupanje Turske i Kosova „ne vjerujem da bi Franjo Tuđman poštivao ovakvu politiku. Ne vjerujem da većina u Hrvatskoj podržava Tuđmanovakvu politiku. Ovdje vas upozoravam, kao Europljanin, vi ste spremni voditi politiku koja je u suprotnosti s interesima vaših građana. Pogledajte koliko hrvatskih građana napušta Hrvatsku. Kada uzmete knjigu F. Tuđmana 'Hrvati i njihova nacionalnost u današnjem vremenu' onda ćete pronaći više odgovora što se tiče odgovornosti. Rješenje problema za Europu pronaći ćete kod Tuđmana, a ne u Bruxellesu. Nadam se da će Hrvatska donijeti onaj duh iz devedesetih i vratiti se zdravom ljudskom razumu. Sami znate da velike države ne nose veliku korist.“

Ni nakon ovog govora, kao ni nakon brojnih prethodnih, Andrej Plenković nije se javljao za repliku, a to je ipak trebalo moći odšutiti i odsjediti.

Na kraju ovog pregleda, hrvatski se građani s pravom trebaju pitati što se to stvarno događa na hrvatskoj granici prema BiH s obzirom na veliku proturječnost izjava koje smo danas čuli u samome Europskom parlamentu? S jedne strane imamo stalna hrvatska njanjakala tipa ministra Božinovića o divotama iz rada Hrvatske policije (što je u toj količini već samo po sebi sumnjivo), a čija stajališta onda celofanizira Andrej Plenković a s druge strane imamo nekoliko, doduše ljevičarskih i zelenih eurozastupnika, koji opisuju gadno nasilje na granici, a prema azilantima i imigrantima. Što je dakle istina? Imamo li pravo (sa)znati?

Usput, treba razotkriti i učestalu frazu hrvatskih političara o najdužoj europskoj granici jer to ona uopće nije. To je možda najduža hrvatska granica. Možda, jer granica s Italijom možda je i duža. Ali ju nitko ne mjeri. A ako govorimo o europskoj granici onda trebamo valjda reći da je ona jedinstvena od Portugala na jugozapadu do istoka i Mađarske, do sjevera i Švedske. Ono što nam prodaju političari u Hrvatskoj najduža je europska granica u Hrvatskoj. Kao takva zanemariva je dužinom spram ukupnih i jedinstvenih europskih granica na jugu, istoku, sjeveru ili zapadu.

Brojni drugi eurozastupnici, koje ovdje nisam citirao, javljali su se za diskusiju, ali bez referiranja na Hrvatsku. Iznenađuje koliko se eurozastupnika javilo da bi lupalo puke fraze: mi moramo, mi trebamo, europska budućnost, novi put, Europa na raskrižju, europska perspektiva, novi prioriteti, izazovi... i tome slično sve do u nedogled.

U današnjem zasjedanju europskoga parlamenta bilo je riječi o svemu i svačemu. Mogli smo tako upoznati brojne zastupnice i zastupnike kojima ne bismo povjerili ni čuvanje vlastite mačke, kamo li nešto više. I dok se ti i takvi eurozastupnici te oni drugi, natječu u kurtoaziji, tko će kome i koliko guditi o njegovoj divnoj političkoj eu-karijeri, dok pozdravljaju Hrvatsku kao da danas po prvi put u životu vide i čuju za nju, mene zanima nešto drugo.

Zanima me, pored svih tih sastančenja u Europi i sastančenja o Europi u Zagrebu, tijekom cijelog tog birokratskog karnevala, kako će se predsjednik Hrvatske vlade brinuti za Hrvatsku? Plenković se ponosno sasvim zaboravlja pa ističe kako su ciljevi predsjedanja brexit i proračun EU-a. A gdje je tu Hrvatska? Može li se sjediti na dvije stolice, može li se kvalitetno obavljati dva posla? Kako će to on, pored svih tih tuđinskih obveza i problema, rješavati one hrvatske? Gdje su tu hrvatski interesi? Dok se Plenković bavi Europom i dok si oni međusobno isprazno tepaju, tko se bavi Hrvatskom? Hrvatskom koja se iseljava, Hrvatskom u kojoj puca i mirovinski i zdravstveni i obrazovni sustav? Vjerujem da je Plenkoviću udobnije sjediti u Europskome parlamentu gdje uglavnom pljušte kurtoazije i komplimenti i tek poneki napad, nego na Markovu trgu, gdje pljušte štrajkovi i prosvjedi te dnevno neugodna novinarska pitanja.

I nama bi bilo neopisivo udobnije kad bi on otišao gore i zauvijek tamo i ostao. Što prije.

Javor Novak

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 6-06-2020, 23:05:47

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.