Hrvatska, društvo i država blagostanja

Hrvatska gospodarska komora objavila je knjigu pod gornjim, privlačnim naslovom. Primjerak je poslala i Hrvatskom kulturnom vijeću, pa je red da ju približimo i čitateljima našega portala.

Poslije uvodnoga slova Nadana Vidoševića tiskana je Deklaracija o hrvatskom društvu i državi blagostanja – vrlo kratka, s dojmljivim hrvatska djecarečenicama kao što su "znanje je temeljni preduvjet za čitanje znakova vremena" i "predodžba o Hrvatskoj kao zemlji etike i estetike".

Slijedi poglavlje o demografskim kretanjima u Hrvatskoj i ljudskim potencijalima, s povijesnim razmatranjem i podatcima kao što su: 1500. godine Hrvatska je imala nešto više od milijun stanovnika, a u sljedeća dva stoljeća ta je brojka smanjena za 36 posto, pa smo 1700. godinu dočekali sa svega 644.500 stanovnika. U isto vrijeme, u ista ta dva nesretna stoljeća, zapadnoeuropske države doživljavale su demografski procvat – puštajući Hrvate da ginu u ratovima s Turcima ili se iseljavaju u susjedne zemlje. Nakon oporavka u 18. i dijelu 19. stoljeća opet iseljevanja svršetkom potonjega i početkom 20. , pa Prvi svjetski rat, pa pandemija španjolske gripe, pa Drugi svjetski rat, pa Bleiburg i Križni putovi, i svršetkom stoljeća Domovinski rat… U međuvremenu gospodarska kriza koja je u Jugoslaviji počela potkraj 1970.

Autor zaključuje : demografska analiza pokazuje da tijekom cijeloga 20. stoljeća, kada su u radnu dob ulazili brojniji naraštaji, Bolna istinaDemografska analiza pokazuje da tijekom cijeloga 20. stoljeća, kada su u radnu dob ulazili brojniji naraštaji, ako nisu stradali u ratovima – hrvatsko ih gospodarstvo nije moglo zaposlitiako nisu stradali u ratovima – hrvatsko ih gospodarstvo nije moglo zaposliti.

A što je s demografskom sadašnjošću i projekcijama za budućnost (do 2050.)? Glede današnje situacije, autor (ili auškolatori) su djelomično jasni: treba poticati pronatalitetnu politiku, kao što recimo Francuska i skandinavske zemlje rade već skoro stotinu godina, ne "vaditi se" na loše gospodarsko stanje i – bit će pomaka. Projekcije (po županijama), ako ne bude velikih pomaka, nisu dobre, a najlošije su za Istarsku i Primorsko-goransku županiju.

Važnost naobrazbe i znanosti

Autor (autori) opsežno citiraju sve autoritete za područje konkurentnosti i gospodarskoga razvitka, opširno razglabaju o stipendijama kao mogućem poticaju i /ili kočnici uspješnog obrazovnog sustava, prividima demokratizacije obrazovnog sustava i jazu između elitnih ustanova i onih koje to nisu. Toliko o svijetu, a o Hrvatskoj: problem osnovnog i srednjeg obrazovanja je nedostatna diferenciranost – nastavni programi viših razreda osnovne škole oblikovani su za nastavak školovanja u gimnazijama, ali ne i u stručnim školama.

Nastavni programi su neprimjereni za većinu učenika završnih razreda osnovne škole (slažemo se), itd. sve do teškoća s visokom naobrazbom i znanošću. Podatak: Europski indeks ljudskoga kapitala rangirao je Hrvatsku na posljednje mjesto među 12 europskih država iz središnje i istočne Europe – zbog slabih rezultata u iskorištenosti ljudskoga kapitala. Međutim, ista studija kaže da je po veličini autocestaljudskoga kapitala Hrvatska na šestome mjestu. Zaključak: obrazovni sustav treba mijenjati iz sustava vođenog ponudom u sustav vođen potražnjom. Poboljšati fleksibilnost (prohodnost) sustava. Podizati svijest o značenju novih tehnologija, itd.

Promet u službi gospodarstva

To je poglavlje (s nekim neprihvatljivim dijelovima) možda najbolje pisano. Vrlo detaljno, s primjerima, pokazuje da i ondje gdje smo učinili velike iskorake (autoceste) nismo bili previše mudri, odnosno nismo ih stavili u službu gospodarskoga razvitka. Predaleko od velikih gradova (Split posebno), s vrlo malo čvorova (izlazaka), s kompliciranom naplatom -hrvatska autocesta, ma gdje bila, nije u funkciji gospodarstva. Da bi se to ispravilo, potrebna su ogromna sredstva. Točno. O željezničkom i riječnom prometu koji su posve zapušteni, trebala bi posebna studija. Autori se zalažu, uz dolični oprez (posljedice po hrast Prostor za napredakDržava, dakle, drži samo 17 posto zemljišta. Utješno. Manje je utješno da se 44 posto površina ne koristi za poljoprivredu, da sustavi odvodnje nisu održavani ali da je (ipak) u zadnje vrijeme očišćeno pedeset posto kanala. Po bogatstvu vodama peta smo država u Europi, a 42. na svijetulužnjak) za kanal Dunav – Sava, te nabrajaju još mnoge prijedloge što sve treba učiniti u prometnim vezama, uključujući morske putove. Na žalost, ne slažu se s izgradnjom Pelješkoga mosta i ne uviđajupolja njegovu nacionalnu važnost, nego preporučuju trajektne veze s Pelješkim poluotokom.

Slijedi poglavlje o energetskim potencijalima RH sa zaključkom da ćemo biti dugotrajno ovisni o uvozu energije, ali da usporedo s tim problemom moramo raditi na alternativnim, obnovljivim izvorima. Nešto je zanimljivije poglavlje o zemljišnoj politici i sustavima gospodarenja u poljoprivredi. Najviše zemljišta i dalje imaju obiteljska gospodarstva (čak 83 posto po popisu iz 2003.), ali 70 posto njih ima manje od tri hektara, dok je europski prosjek više od 18 hektara.

Država, dakle, drži samo 17 posto zemljišta. Utješno. Manje je utješno da se 44 posto površina ne koristi za poljoprivredu, da sustavi odvodnje nisu održavani ali da je (ipak) u zadnje vrijeme očišćeno pedeset posto kanala. Po bogatstvu vodama peta smo država u Europi, a 42. na svijetu.

Zadnje je poglavlje posvećeno razvoju novih tehnologija, dotično nanotehnologiji koja ima veliku budućnost u mnogim područjima.

Hrvoje Hitrec

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Knjiga o Hrvatskoj društvu i državi blagostanjaBoljunac 2011-10-21 09:32
Još je nisam primio. Nestrpljivo je očekujem.

Glede pelješkog mosta imam negativno mišljenje o tom projektu.

Puno sam o tomu pisao na Forumu.hr - Blisko politici - tema : Pelješki most - kapitalni projekt pod nickom "vbureti". Koga zanima ima tu na stotine i stotine komentara "za" i "protiv" toga gotovo suludog projekta.

Bilo bi dobroda se zagovornici toga projekta upoznaju s mojim razlozima protiv.
Prijavi Administratoru
#2 Pelješki most na Forumu.hr - PolitikaBoljunac 2011-10-21 09:42
Posljednji omentari (nisu moji):


1. Most Pelješac

Konzorcij hrvatskih građevinara, sastavljen od Konstruktora inženjering, Viadukta i Hidroelektre, od Hrvatskih cesta traže 50 milijuna kuna kao odštetu zbog zaustavljenih radova na Pelješkom mostu, doznaje se iz visokih izvora u Hrvatskim cestama.

Naime, te su građevinske kompanije nakon potpisivanja ugovora o gradnji jednog od najosporavaniji h građevinskih projekata u Hrvatskoj počele obavljati pripremne radove na mjestu gradnje mosta, izgradivši betonare i ostalu prateću infrastrukturu, kao i naselje za radnike. Sada su spremni sudski zatražiti od Hrvatskih cesta da im se sve to plati, jer radovi zbog nedostatnog financiranja još nisu zapravo ni počeli unatoč stalnim uvjeravanjima i s najviših političkih mjesta.

Iako je riječ o uobičajenim stavkama ugovora kada su u pitanju građevinski radovi, koji se u građevinskoj terminologiji naziva plaćeni zastoj radova, Mijat Stanić,
redsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, postavio je pitanje odgovornosti svih strana u tom manjkavom projektu.

„Ako postoji minimum odgovornosti, onda su te tvrtke prije potpisivanja ugovora trebale od naručitelja radova zatražiti da im pokaže ima li osiguran novac za taj projekt“, kaže Stanić.


Riječ je o mostu čiji je početak radova prvi put 2005. godine otvorio bivši premijer Ivo Sanader, a kasnije se prometnuo u jedan od glavnih izbornih obećanja HDZ-a, usprkos skepsi struke i enormno visokoj cijeni. Hrvatske ceste su od planiranih 320 milijuna eura, koliko stoji most, osigurale samo 420 milijuna kuna u četiri godine, pa je od početka bilo poznato da za projekt jednostavno nema novca. To, međutim, nikoga nije spriječilo da se javi na natječaj za njegovu gradnju.



Domaći konzorcij na čelu s Konstruktor Inženjeringom javio se u vrijeme prije velike krize, kada su u Hrvatskoj cvjetali građevinski radovi i kada se isplatilo biti građevinar, ali je kriza 2008. godine sve kompanije dovela do ruba pa se danas odlučuju i na tužbu protiv dosadašnjih najizdašnijih investitora, kao što su Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Stanić smatra da cijela priča ima elemente izvlačenja novca od samih građana i da je riječ o dogovornom sporu kako bi se zadovoljile sve strane.

„Sada se svi pokušavaju naplatiti iako su imali informacije o manjkavostima samog projekta. Smatram da je riječ o dogovoru koji će skupo platiti samo građani ove države. Riječ je o staroj sprezi ovog konzorcija, da ga ne nazovem kartelom, s vladajućima, a sve to mi plaćamo“, kaže Stanić.

U vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici Pelješki su most označili kao jedan od 30 kapitalnih projekata, a njegova gradnja brzo je ušla u predizbornu i izbornu retoriku pa je postao jedan od glavnih izbornih aduta na jugu Hrvatske.

ako su iz HDZ-a neko vrijeme govorili da Pelješki most zbog strogih schengenskih pravila zahtijeva Europska unija, jer bi se na taj način doslovno premostio prostor Bosne i Hercegovine na putu u smjeru sjever - jug, iz iste te Unije demantirali su na najteži mogući način jer je Europska investicijska banka odustala od financiranja gradnje uz obrazloženje da se ne uklapa u dugoročnu viziju EU.

business.hr/.../...

2. Ovi boldani apostrofirani dijelovi su posvemašnje izokretanje činjenica.
Umjesto kriminalne države suludih vladara, krivi su izvođači koji "nisu provjerili ima li investitor novaca". To je zadnji stadij ovog moralno kancerogenog društva, jer se time predmjeva da su institucije i javna poduzeća posve nesposobna i kriminalizirana , a što se potpisuje treba potpuno provjeriti ponuđač.

Istina je da investitor i država nisu imali niti novaca, niti projekat za taj most, kao i da izvođači do danas nisu razradili tehnologiju i nemaju ideje kako riješiti temeljenje, da je tender izmanipuliran i da most košta oko 4,5 mld kn prema zadnjim procjenama, ali je i istina da je država vukla za nos svog odabranog izvođača i realno mu prouzročila štetu i troškove, dok obrnuto nije slučaj.

3. Quote:
Bjesomar_ kaže:
Nije drzava nikog vukla za nos osim glasaca, svima je jasno da se taj most nece graditi vec nakon treceg svecanog otvaranja radova.
Misliš da je SVIMA jasno?
Prijavi Administratoru
#3 Pelješki most - dva moja komentaraBoljunac 2011-10-21 09:59
Most Pelješac - kapitalni projekt

16.12.06.

Pelješki most u dužini od 2,3 km bi stajao oko 400 milijuna eura. Zagrebačka podsljemenska ovbilaznica u dužini od 27 km stajat će oko 326 milijuna eura, a imat će što mostova, što tunela oko 16 km i bit će po dvije vozne trake u oba smjera. Dakle, kad se uzme u obzir četverotračnost obilaznice, za usporedbu s Pelješkim mosto koji je dvotračni, treba uzeti kao da je obilaznica duga 54 km.

Uzmite u ruke kalkulator i izračunajte:
- prosječnu cijenu ceste s dvije trake za pelješki most i za obilaznicu
- podijelite veću prosječnu cijenu tj. onu Pelješkog mosta, s manjom koja se odnosi na zaobilaznicu.

Dobit ćete broj koji će vam pokazati za koliko je puta skuplja gradnja opelješca od zaobilaznice.

Za ti cijenu od 400 milijuna eura, umjesto da se gradi opelješački most, moguće je izgraditi: podmorski tunel između Ploča i Pelješca (8 km), brzu cestu na Pelješcu i podmorski tunel za Korčulu. Cestovna veza između Ploča i Zapadnog Pelješca i Korčule skratila bi se za 80-tak km, a za Dubrovnik, preko Pelješca umjesto preko Neuma, cesta bi bila duža jedva - 4 km.

Uzmite dobru geografsku kartu i kalkulator te opskrbite se prisebnošću i zdravom pameću. Ništa vam drugo ne treba. I izračunajte za koliko će nas netko opelješati.



Most Pelješac - kapitalni projekt

Sramotno je za hrvatsku političku scenu da se pitanje pelješkog mosta tretira kao političko pitanje o kojemu se izjašnjavaju političke stranke.

Ono je ekološko pitanje, tehničko, ekonomsko, diplomatsko i na koncu, nakon svih neophodnih studija i analiza, ima se tretirati kao političko pitanje. Zatoi jest politika važna sfera društvenog života. Jer, od politike stvari počinju i završavaju s njome. Ali važno je ono - između. Jer kasnije kad je stvar gotova, ako nismo dobro uradili ono između, zaboljet će nas glava od ekoloških i svih drugih spomenutih pitanja koja smo preskočili.

To je složeno pitanje. Zato politika treba ustuknuti s odlučivanjem i licitiranjem o tome, dok se prethodno temeljito nije ispitalo razloge za i protiv svakoga mogućega rješenja. Najvažnije je utvrditi koje je optimalno rješenje, kad se uzme u obzir sve razloge i sve kriterije za ocjenu. Tada politika utvrđeno optimalno rješenje - treba samo blagosloviti.

U pravu si da politka treba početi i osmisliti pristup takvom složenom pitanju, ali ne da politika sune "usred sride" i da sve druge zanemari. Kakve su to izjave jednoga političara da je "za" pelješki most, i drugoga da je "protiv" ? To nisu zreli politički odgovori. Protiv toga protestiram.

Kako se projektira, dizajnira i marketinški priprema lansiranje novoga tipa automobila ? Kad bi se pojedini tvorničari automobila ravnali po našim navadama brzo bi propali.
Prijavi Administratoru
#4 Pelješki most - moj posljednji komentarBoljunac 2011-10-21 10:01
Kad se pročačka tko je koliko i na koga utjecao u vezi s propalim (?) projektom pelješkog mosta, pitanje je bili građevinari imali pravo na ikakvu odštetu. Jer, što ako se pokaže da su u jednom dijelu građevinari okupirali hrvatsku državu ?
Prijavi Administratoru
#5 autocestaM.B.Martinov 2011-10-21 12:26
To je poglavlje (s nekim neprihvatljivim dijelovima) možda najbolje pisano. Vrlo detaljno, s primjerima, pokazuje da i ondje gdje smo učinili velike iskorake (autoceste) nismo bili previše mudri, odnosno nismo ih stavili u službu gospodarskoga razvitka. Predaleko od velikih gradova (Split posebno), s vrlo malo čvorova (izlazaka), s kompliciranom naplatom -hrvatska autocesta, ma gdje bila, nije u funkciji gospodarstva. Da bi se to ispravilo, potrebna su ogromna sredstva. Točno. O željezničkom i riječnom prometu koji su posve zapušteni, trebala bi posebna studija.

-----------------------------------

Hvala Bogu da „prodavaći magle “ u HGK nisu sudjelovali u projektiranju autoceste. Hvala Bogu da je autocesta malo udaljena od glavnih gradova. Hvala Bogu da nema više izlazaka (od Šibenika do Splita su 4). Gore napisano je tipični komunistički mentalitet, koji je industriju gradio u samim središtima gradova. Poduzetnička zona Dugopolje (Split), Podi (Šibenik) su primjer kako je autocesta u službi gospodarstva. Autocesta pruža ogromne gospodarske mogučnosti u Lici, Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori, Slavoniji i Hrvatskom zagorju. Samoniklo poduzetništvo, e to i ne ide, drugovi iz HGK-e.
Prijavi Administratoru
#6 Napad na HRSvijetMarcus 2011-10-21 14:06
Izgleda kao hakerski napad na hrvatski domoljubni portal HRSvijet. Može li HKV nešto pomoći?
Prijavi Administratoru
#7 Ovaj napad smrdi...Jardo 2011-10-21 15:42
...na nešto ozbiljnije,jer ne vjerujem da bi " obični " hakeri podmetnuli tu stranicu kojom su napali HRSvijet.net.
Očito je da vladajuće hvata panika od takovih stranica i aktivnosti pojedinih stranaka,pa svom silom nastoje spriječiti njihov uticaj na javnost.
Sredstva se ne biraju,pa tu, gdje počinje izbjegavanje normalnih demokratskih sučeljavanja,je r su inferiorni,poči nju prljave igre.
Prijavi Administratoru
#8 Tihomir DujmovićBoljunac 2011-10-22 22:56
vecernji.hr/.../...

Ne slažem se baš sa svim gledištima istaknutim u kolumni, ali sve se bojim da je tvrdnja o tomu kako je spremna optžnica protiv HDZ-a točna i da se samo čeka njegov izborni poraz. Svese bojim da će biti osuđen general Praljak i odbijene žalbe generala Gotovine i Markača i Srbia će moći biti zadovoljna. Već se sada navodno pozuiva na nepravomoćnu presude hrvatskim generakima u svojoj protutužbi prema Hrvatskoj.
Prijavi Administratoru
#9 Nizinska pruga i Lepa BrenaM.B.Martinov 2011-10-25 09:39
O željezničkom i riječnom prometu koji su posve zapušteni, trebala bi posebna studija ¬¬– tako kaže Lepa Brena iz HGK.

Za pelješki most Lepa Brena ima svoj stav. Nije potreban. Autocesta, loše je napravljena. Vidi se da LB mnogo čita Jutarnji list i zna sve dnevno političke produktivne hrvatske investicije.

U pučkoj školi uči se da je željeznička pruga Zagreb – Rijeka, jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izgrađena je oko 1870. godine. Stvarno je potrebna posebna studija za to.

A da su već napisane studije i elaborati, koje su hrvatski obveznici već platili skuplje nego cijelokupna cijena pelješkog mosta, to LB ne zna, odnosno Jutarnji list nije o tome pisao.
Bilo bi smiješno, da nije žalosno, da HGK ne zna za investiciju, željeznički prometni pravac Državna granica – Botovo – Zagreb – Rijeka, vrijednu oko 28 milijardi kuna, koja je 15 puta skuplja od pelješkog mosta (1,9 milijardi kuna). Kažem projektna dokumentacije je u cijelosti gotova sa svim istražnim radovima. Ostaje samo da se tijekom 2012. provedu javna međunarodna nadmetanja za izvođenje radova i nadzora nad izvođenjem. Planirani početak građenja je prva polovina 2013. godine. LB i HGK te studije ne zanimaju.

Osobno me tješi ona drevna mudrost: Ne plaši se neznanja, boj se lažnog znanja, jer od njega dolaze sve nesreće na svijetu. Stvarno ovi u HGK ništa ne znaju.
Prijavi Administratoru
#10 Lepa BrenaBoljunac 2011-10-25 10:20
Trebalo mi je malo promućnuti da bih dokučio tko ja a LB.

Čekam knjigu iz HGK. Ne od LB-a, nego od jednog koautora.

Baš me zanima.

Što velite za NT iz "Hrvatske 21. stoljeća" ?
Prijavi Administratoru
#11 Odgovor BoljuncuM.B.Martinov 2011-10-26 10:21
Gospodine Boljunac,
nemam simpatiju za Natašu. Hrvatska ima veliki ljudski potencijal koji ne treba tuđinske mentore.

Sjetite se samo Mesića, kao nositelj liste na parlamentarnim izborima nije prošao izborni prag, a za nekoliko mjeseci postao je predsjednikom. Hrvatska nema svoje medije i tuđinci rade što požele. Tako i ova lakrdija o popularnosti Josipovića je njihova podvala.

Nijedno društvo nije imuno na medije. A ovih 10-ak posto u Hrvatskoj koji razmišljaju svojom glavom, veliki je kapital, i stvara još uvijek zabrinutost svijetskim močnicima.

U prilogu je izvadak iz razgovora Nataše za Slobodnu Dalmaciju.

Bojite li se za vlastitu sigurnost u Hrvatskoj?
- Veliki broj uglednih lidera, uključujući članove Europskog parlamenta, američki kongresmeni i senatori, bivši i sadašnji članovi vlada nekoliko zemalja, budno prate nas rad i naše aktivnosti vezane uz Hrvatsku. Novinari međunarodnih medija sa zanimanjem prate događaje u Hrvatskoj. U temama korupcije i organiziranog kriminala mi prenosimo činjenice koje prvo otkrivaju i objavljuju hrabri hrvatski novinari koje iznimno cijenimo.
Prijavi Administratoru
#12 M.B. MartinovBoljunac 2011-10-26 12:25
Nije riječ o simpatiji ili antipatiji prema Nataši Srdoč.

Dakle, ne dopadaju vam se njezine ideje za koje se zalaže i to što iznosi činjenice koje su neugodne za Hrvatsku.

Pitanje političke korupcije. Gđa Srdoč naglašava nabujalu političku korupciju koju valja onemogućiti. Što tu ne valja ?

Pogledajte moj članak u kojemu razmatram pitanje zašto u nas buja korupcija.

hkv.hr/.../...

Glede medija, tko smije biti protiv slobode medija ? Ne protiv apsolutne slobode bez odgovornosti, nego protiv odgovorne slobode medija. Sloboda i odgovornost su temelji kršćanske etike. Čovjek je slobodan ali ta njegova sloboda nije neograničena. Čovjek nije slobodan od morane i svake druge odgovornosti. Čovjek ako nije ni u čemu slobodam, nije za ništa niti odgovoran.
Prijavi Administratoru
#13 ODGOVOR BULJUNCUIvan Budimir 2011-10-27 10:17
Poštovani gospodine BOLJUNAC,

Vi ste knjigu primili od dostavljača HGK 26.09. 2011. godine.

U urudžbenom odjelu HGK, u knjizi dostavljača, postoji Vaš potpis da ste knjigu primili.

Stoga ne mogu razumjeti čemu služe ovakve nepotrebne izjave
„ Čekam knjigu iz HGK „ .

Kod mene se u Dalmaciji kaže
„ Tko s dicom liga popišat ustaje „.

IVAN BUDIMIR
Prijavi Administratoru
#14 Ivan BudimirBoljunac 2011-10-27 10:41
Citat Ivan Budimir:
Poštovani gospodine BOLJUNAC,

Vi ste knjigu primili od dostavljača HGK 26.09. 2011. godine.

U urudžbenom odjelu HGK, u knjizi dostavljača, postoji Vaš potpis da ste knjigu primili.

Stoga ne mogu razumjeti čemu služe ovakve nepotrebne izjave
„ Čekam knjigu iz HGK „ .

Kod mene se u Dalmaciji kaže
„ Tko s dicom liga popišat ustaje „.

IVAN BUDIMIR


Čudim se što se vrijeđate kad sam napisao da očekujem knjigu iz HGK-a.

Prvo i prvo, ja se ne sjećam da sam primio tu knjigu.

Drugo, nisam više "dite" ili sam pak "dite" s gotovo osam križeva na leđima.

Treće, imam svoje knjge, časopise ovine na dva mjesta u sedam prostorija, u 12-tak raznih ormara, stalaža i polica. Pak je moguće da sam nešto pobrkao ili smetnuo s uma.

Baš bi me zanimao taj moj potpis za primitak knjige.

Ovih sam dana kupio knjigu Velimira Sriće "Hrvatska 2020" u izdanju Profila, ali to nije to što sam očekivao od vas.

Svakako ću prekopati svoju hrpu novina, i drugg koja mi je pri ruci, te vam se ispričati za neugodnosti, ako knjigu pronađem.

Još jednom : čemu ljutnja ?

P. S. Već odavno sam, naknadno primio rečenu knjigu. Velika hvala g. Ivanu Budimiru. Pročitao sam prvo pglavlje koje se odnosi na stanovništvo Hrvatske. Stalno mi je pri ruci i polaka starački nastavljam s čitanjem, kad stignem. 21. travnja 2012.
Prijavi Administratoru
#15 Pelješki most u aut - tunel za bolja vremenaBoljunac 2012-04-21 23:04
www.hrt.hr/.../

Da ne duljim : to je to !
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...

Tko je na vezi?

  • Boljunac
  • Jardo
  • MIJO F
  • 3 korisnika
  • 85 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal