Izdvojeno
Naši komentari
H. Hitrec
Balkanizacija na djelu

Balkanizacija na djelu

Ponedjeljak, 03. listopada 2011.

Baštijaneri nad hrvatskom baštinom

htvNačin na koji se Hrvatska televizija latila samopromidžbe izazvao je mnoge komentare – uglavnom nimalo povoljne. Posebno iritira i inače samozadovoljna ekipa iz Informativno-političkoga programa, no ni druga područja nisu pronašla najsretnije oblike autoreklame. Suzdržavao sam se od komentiranja sve dok se nije pojavila osoba (ili osobe) s off tekstom "Ne brinite – čuvamo našu baštinu".

O čemu se radi? Baština hrvatskoga jezika su i povratni glagoli. Znači, točno bi bilo reći "Ne brinite se, čuvamo našu baštinu" Tada bi i tvrdnja o čuvanju baštine bila uvjerljiva, a ovako je u samo jednoj rečenici iznevjerena i karikirana. Hrvatski jezikHrvatski jezični standard kaže: odmoriti se, useliti se, brinuti se. Hrvatski jezik je bogat, jedinstven i vrlo logičan. Ako kažete (pišete) "odmori", onda hrvatski jezik očekuje neku imenicu u akuzativu (recimo: konja) , ako napišete "useli" opet taj nesretni hrvatski jezik očekuje da vidi koga to namjeravate useliti, a isto je s "brinuti". Ako imate namjeru useliti sebe u neki stan itd. onda hrvatski jezik očekuje da to i kažete, a ne da muljate, pa on ne zna što slijedi. A slijedi "se"Ako potonje nije bila namjera, onda se radi o običnom, balkanskom ignorantstvu. Je li ta rečenica prošla kroz Službu za jezik HTV-a? Očito nije, jer ondje ima ljudi koji znaju posao.

Uz to, i sama HTV (Jasmina Nikić) i Hrvatski radio (Smiljana Šunde) imaju vrlo dobre i instruktivne, kratke ali točne i dojmljive emisije o hrvatskome jeziku, dotično o pravilnoj uporabi standardnoga (književnog) hrvatskog jezika, pa sam u nekoliko navrata i sam vidio i čuo da se govori i o povratnim glagolima.

Hrvatski jezični standard kaže: odmoriti se, useliti se, brinuti se. Hrvatski jezik je bogat, jedinstven i vrlo logičan. Ako kažete (pišete) "odmori", onda hrvatski jezik očekuje neku imenicu u akuzativu (recimo: konja) , ako napišete "useli" opet taj nesretni hrvatski jezik očekuje da vidi koga to namjeravate useliti, a isto je s "brinuti". Ako imate namjeru useliti sebe u neki stan itd. onda hrvatski jezik očekuje da to i kažete, a ne da muljate, pa on ne zna što slijedi. A slijedi "se".

Vidite, poštovani čitatelji i čitateljice, čujete i sami oko sebe koliko je napredovala balkanizacija hrvatskoga kolokvijalnog jezika. Za osjetljivo uho previše. No, kada se taj balkanski Drang nach Westen ugura u institucije, kada pokuša prodrijeti u hrvatski kulturni jezik – onda treba dati znak za uzbunu.

Da bih nekako ilustrirao pogubnost gubitka povratnih glagola, govorit ću u usporedbama. Za početak jedna: svi znate što je viteška igra Alka, a znate i kakav oblik ima alka. Pa sad, zamislite da netko želi sačuvati Alku u cjelini, ali se domisli promijeniti oblik alke – u četverokut. Ne bi se dobro proveo, vjerojatno bi radila i koplja. Isti je slučaj s povratnim glagolima, koji su detalj cjeline hrvatskoga jezika, ali bez toga detalja ni jezik nije isti niti potpun. Pa kada govorimo o baštini – viteška igra Alka je baština sa svim važnim i sporednim detaljima, i hrvatski jezik je baština sa svim dijelovima od kojih je građen.

Čini se da su se na HTV-u namnožili baštijaneri odgojeni na "Pola ure kulture" (Branka Kamenski) koja usuprot baštini i dostojnosti hrvatskoga jezika traži i nalazi anarhiste, ne bi li unijela kaos iz kaotičnoga hrvatskog okružja.

Što ste propustili, a niste smjeli

Spomenuo sam Alku i alku, koje nema bez alkara. Možda ste propustili idiotsku izjavu u nekom intervjuu (osobu ne pamtim, a bolje joj je), gdje se govori o odgoju koji stvara "muškarčine, silovatelje i alkare". Nisam vidio reakciju Alkarskoga društva na tu svinjariju u dnevnim alkanovinama. Silovane HrvaticeKad smo kod silovanja: u miru je teško kazneno djelo, u ratu je ratni zločin. U BiH se u srpskoj agresiji masovno silovanje rabilo kao efikasno genocidno sredstvo. U Hrvatskoj su Hrvatice iz Podunavlja tek nedavno počele javno govoriti što ima se događalo u vrijeme srpske okupacije.Spajati u jednom rečenici silovatelje i alkare, poistovjetiti ih štoviše, znak je krajnje drskosti. Pročitao sam samo "fleš" i bilo mi je dosta, no negdje u podsvijesti poslije mišljah nije li to "spajanje" proisteklo iz slučaja Paravinja, čija je žrtva iz Sinjske krajine, kroz koju se srbijanski silovatelj provozao u kobnom času po djevojku. Eto kako se (valjda) stvarala poveznica s alkarima.

Kad smo kod silovanja: u miru je teško kazneno djelo, u ratu je ratni zločin. U BiH se u srpskoj agresiji masovno silovanje rabilo kao efikasno genocidno sredstvo. U Hrvatskoj su Hrvatice iz Podunavlja tek nedavno počele javno govoriti što ima se događalo u vrijeme srpske okupacije. Neke od njih poznaju silovatelje – oni žive pored njih, u Vukovaru i drugdje, viđaju ih na tržnici. No policija i državno odvjetništvo i dalje ih vode u rubrici "zaštićeni srpski zločinci".

Još o jeziku

Negdje usred ljeta koje sam proveo daleko od mora i uglavnom nezdrav, zabilježio sam rečenicu iz novinskoga napisa o splitskom pazaru (Pazaru). I to je dio baštine, bez sumnje, pa kada se komentator brine za njegovu sudbinu – dobro radi. No kako se brine, poslušajte iz napisanog: "Dajte nam srpskohrvatski, uzmite nam zastave i grbove, samo ostavite Pazar." Drugu rečenicu, drugoga jednog hrvatskog domoljuba pročitao sam u vrijeme kada je u blizini Knina požar zahvatio vojarnu punu streljiva. Taj krupni otpad (Denis Kuljiš) usporedio je kataklizmu s ponešto davnim incidentom na rubu Zagreba, kada je također eksplodiralo cijelo skladište municije. Kojim riječima je opisao hrvatske vojnike koji su se ondje nalazili? Upravo ovim:" banda priučenih ratnika."

Nema u svijetu zemlje u kojoj bi novinari pisali s toliko mržnje o jeziku kojim govori i piše narod te države, o vojnicima te države i o njezinim insignijama. A što radi i čemu služi Društvo novinara? Njegovo vodstvo vjerojatno uživa u svojim miljenicima.

Još jedan dokaz bogatstvaVesna Teršelič

U titlu (hrv: podslova) filma stoji: "Znala je da je voli". Upada vam u oči to melodiozno ponavljanje je-je. Na žalost, niti je melodiozno, niti je točno, nego ostatak prošlih vremena, kada je nasilno napuštena hrvatska jezična baština. Točno bi bilo "Znala je da ju voli". No taj nesretni "ju" nikako da se opet pojavi u suvremenoj jezičnoj praksi, pa je-ječu i oni koji o jeziku nešto znaju. Na svu sreću, djeca u osnovnim školama znaju za nju(ju) jer uče iz "Školskoga pravopisa" (Babić, Ham, Moguš).

Teršelička se ne kaje

Documenta, poduzeće za protuhrvatske ispade, i njegova voditeljica Vesna Teršelič imaju nešto protiv puštanja na slobodu generala Mirka Norca. Naravno da imaju, jer im je to posao, a od koga su bogato plaćeni za svoje podlosti – nikako da saznamo. Samo slutimo. No postoje institucije kojima je posao da vide iz kojih se izvora što financira, je li legalno ili nije. Pa, čim bude moguće, a to je uskoro, stvari će doći na vidjelo. U međuvremenu, što god antipatična Teršelička izvoli izjaviti, istoga je trena ne samo na komercijalnim televizijama, nego i na javnoj. Da se vidi tko koga voli.

Usput, u svezi s medijima bilo koje vrste: ne tako davno dobili smo obećanje da će biti javno objavljena vlasnička struktura svih medija. Gdje je?

 

 Hrvoje Hitrec

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 "Novi list" — Tom 2011-10-02 18:26
Navodim primjer,jednog dnevnog lista iz Rijeke,gdje se naročito na zadnjoj stranici,našlo mjesta za neku osobu imenom ćićo senjanović,a koji uporno u svojim osvrtima(ili-ma kako bi se nazvao taj uradak),sije mržnju,poziva na linč itd.(na udaru su mu obično,branitel ji,biskupi,i opća Crkva,zauzimanj a nekih poštenih ljudi,za dobro ovoga Naroda,i sl).NE,LJUDI MOJI-NIJE TO HUMOR,ILI SATIRA! TO JE "GOVOR MRŽNJE"!ZNAM,DA BOJKOT TAKVIH "NOVINA",NE BI POMOGAO,JER ONI IMAJU DOBRE I JAKE FINANCIJERE,TE NE NISU ODGOVORNI OVOJ JAVNOSTI,NEGO TIM ORGANIZACIJAMA. NEGO-PREPOZNAJM O ZLO!!
OTVORIMO SE DJELOVANJU DOBRA I LJUBAVI ZA SVOJE!!
Prijavi Administratoru
#2 IMA TOGA JOŠ — dantun 2011-10-02 18:48
Često se i u govornim i pisanim člancima medija pojavljuje sintagma - povećati standard. To pokazuje neznanje ne samo autiora, nego i lektora. Želio bih čuti "umjetnika" koji bi mi to pokušao objasniti. Jer veliki standard se može opisati riječju, koja vjerojatno ne postoju u rječniku - standardetina, a mali - standardić, a deminutiv - standardičičić. Standard je riječ koja objašnjnava nekakvo stanje nekakve vrijednosti na nekakvoj ordinati i apscisi, dakle jezično pravilno može biti - viši, niži, normalni i sl. standard. Ima toga još. I previše. Dobro je da se autor brine o toj pojavi i upozorava na nju.
Prijavi Administratoru
#3 Mila majko — Daruvar 2011-10-02 23:26
Samo sam preletio tekst, ali, na žalost, primijetio Hrvojeve ode HTV-ovoj Službi za jezik i govor. Ondje se okupilo previše neznalica i maminih sinova na državnim jaslama, što dokazuje činjenica da se hrvatski jezik na javnoj televiziji godinama ponižava i udaljava od ustaljene norme. Eto, neki dan slušam izgovor primorskoga gradića Kastva. Te naglašavaju na zadnjemu slogu, te u drugim padežima upotrebljavaju riječi koje nemaju veze sa standradnim jezikom (u kasTVU, kasTAVski, kasTVA, kasTVOM), te naglasno talijaniziraju nazive gradova (liVAde, plovaNIja, loŠINJ, buZET). A Služba za jezik i govor spava zimskim snom!
Prijavi Administratoru
#4 H. Hitrec — Boljunac 2011-10-03 09:11
Komentar za svaku pohvalu.

Novi list, ne kupujem ,a čitam veoma rijetko, Npr. u brijačnici.

Nedavno sam imao priliku pročitati nekakvu "Trafiku" Predraga Lucića. Komentar ispunjem čistom mržnom prema Hrvatskoj.
O tome sam već pisao na nekoj temi.
Prijavi Administratoru
#5 Daruvar — Boljunac 2011-10-03 09:25
Citat Daruvar:
Samo sam preletio tekst, ali, na žalost, primijetio Hrvojeve ode HTV-ovoj Službi za jezik i govor. Ondje se okupilo previše neznalica i maminih sinova na državnim jaslama, što dokazuje činjenica da se hrvatski jezik na javnoj televiziji godinama ponižava i udaljava od ustaljene norme. Eto, neki dan slušam izgovor primorskoga gradića Kastva. Te naglašavaju na zadnjemu slogu, te u drugim padežima upotrebljavaju riječi koje nemaju veze sa standradnim jezikom (u kasTVU, kasTAVski, kasTVA, kasTVOM), te naglasno talijaniziraju nazive gradova (liVAde, plovaNIja, loŠINJ, buZET). A Služba za jezik i govor spava zimskim snom!


Nisam baš siguran da je citirani omentar na mjestu. Dobro je ukazati na standardni naglasak, ali mra biti tolerancije i rema lokalnom naglašavanju riječi.

Npr. TuzLAK, piCOK, i sl

U Istri se govori Pazin (nema PaZINa), Labin ( LaBIN - domaći), Buzet (BuZET - domaći ) , Rovinj, Poreč , (RoVINJ, PoREČ -domaći) . Moj je Boljun i BoLJUn po domaće.

U čemu je problem ? U osjećaju mjere i u toleranciji.

Naime, kad je stari, pok. Pankretić u Saboru govorio po svom domaćem govoru, to nije nitko uzimao za zlo. On je bio takav, i po svoj prilici drugačiji nije ni mogao biti. To je bio ON.

Aii kad jedan Istarski sabornik govori za javnost ili u Saboru standardnim hrvatskim pa ga zalomi s IstriJAnima ili s OpaTijom i sl. tada to i nije korektno i znak jezične kulture. Kad bi rekao : "U OPatiji ili kako bi rekli naši Istrani, va OpaTIje ..." nitko mu ne bi smio ništa prigovoriti.

To je to.
Prijavi Administratoru
#6 Nije baš tako — Daruvar 2011-10-03 15:21
U standardnomu jeziku valja se držati norme jer u suprotnomu pravila nemaju smisla. Devedeset posto Hrvata kaže "četri", ali standardni jezik traži da se izgovara i piše "četiri".

Boljunac je izvukao naglasak "tuzLAK" koji se ne može čuti u Bosni i Hercegovini jer oni ne naglašavaju na zadnjem slogu. Spominje i toleranciju, a to prvenstveno znači da se ne paraju uši govornika standardnoga jezika, koji su ionako u većini među Hrvatima.

Drugo, nitko čakavcima i kajkavcima ne brani da govore lokalnim dijalektom, ali u javnomu nastupu nekulturan je onaj, poput staroga Pankretića, koji terorizira dijalektom.

Stoga su naglasci na zadnjem slogu sasvim normalni među Istranima, ali u javnoj komunikaciji neprihvatljivi.

Pogotovo gutanje samoglasnika i forsiranja smiješnoga naglaska u primjerima "kasTAV", "kasTVA", "kasTVOM". To je prije ruski nego hrvatski standardni jezik. Da čakavci znaju išta o književnomu jeziku, onda bi riječ "kasTAV" u drugim padežima izgovarali "kasTAva", "kasTAvom" itd.
Prijavi Administratoru
#7 Još o naglašavanju — Boljunac 2011-10-03 16:13
Citat Daruvar:
U standardnomu jeziku valja se držati norme jer u suprotnomu pravila nemaju smisla. Devedeset posto Hrvata kaže "četri", ali standardni jezik traži da se izgovara i piše "četiri".

Boljunac je izvukao naglasak "tuzLAK" koji se ne može čuti u Bosni i Hercegovini jer oni ne naglašavaju na zadnjem slogu. Spominje i toleranciju, a to prvenstveno znači da se ne paraju uši govornika standardnoga jezika, koji su ionako u većini među Hrvatima.

Drugo, nitko čakavcima i kajkavcima ne brani da govore lokalnim dijalektom, ali u javnomu nastupu nekulturan je onaj, poput staroga Pankretića, koji terorizira dijalektom.

Stoga su naglasci na zadnjem slogu sasvim normalni među Istranima, ali u javnoj komunikaciji neprihvatljivi.

Pogotovo gutanje samoglasnika i forsiranja smiješnoga naglaska u primjerima "kasTAV", "kasTVA", "kasTVOM". To je prije ruski nego hrvatski standardni jezik. Da čakavci znaju išta o književnomu jeziku, onda bi riječ "kasTAV" u drugim padežima izgovarali "kasTAva", "kasTAvom" itd.


Prihvaćam da moj primjer "TuzLAK" nije na mjestu. Bosanci tako ne govore. Ali Istrani da, a vjerojatno i Primorci. Kad sam došao u Rijeku, na jednom skupu spomenuo sam riječki predio zvan Drenova izgovorio sam s naglaskom na prvom slogu i kako je to ljudima zaparalo u ušima, jedna me je žena glasno ispravila : "DreNOva". I imala je pravo.

Naime, imena toponima ne valja prevoditi na standardni jezik kad je u pitanju naglasak.

Govorimo RIJEčanin, po domaće bi bilo RijeČAN, ali i FiuMAN. Hajde, ako možete, izgovorite "FIUman". ITAlija ide, ali ne ide Italija s naglaskom na prvom slogu. Znam da će čovjek iz štokavskih krajeva bez dvoumlenja izreći Italija s naglaskom na "I", ali to se teško ulazi u naše primorske uši. FiuMan se obično koristi za oznaku starih nekadašnijih Riječana.

Ima riječi koje su preuzete iz talijanskog pa su zadržale izvorni naglasak. Pantaloni - vrsta hlača izgovaraju se pantalOni.

Često se griješi u izgovoru Pazina u kosim padežima (u PaZinu). Nikada naglasak ne smije biti na drugom slogu.

KasTAV, KastVA se bojim, KastVU težim, KasTAv vidim, moj liepi KasTav, o KastVU govorimo, s KasTVOM sam zadovoljan.
Nisam KasTAvac, pa nisam siguran da oni tako izgovaraju ime svoga mjesta. Ni u buncanju mislim da nitko ne bi izgovorio KAstavac, umjesto KastAvac. To bi ispalo kao da veli KrAstavac.

To su pojedinosti.

Ali slažem se da u javnoj komuninkaciji generalno treba koristiti standardno naglašavanje na prvom slogu, uz rijetke izuzetke.
Prijavi Administratoru
#8 borba za javne medije......... — Teletron 2011-10-03 18:00
Borba za javne medije nije zavrsena. Svi politicari, kojima je Hrvatska na srcu morali bi znati slijedece: onaj tko djelomicno ima upliv na javne medije dobiva izbore i ima platformu za propagandu svojih programa.

Floskula o neovisnim javnim medijima se prodaje iskljucivo puckoskolskoj djeci.
Prijavi Administratoru
#9 Naglasak — Daruvar 2011-10-03 18:52
Toponimi se u standardnomu jeziku naglašavaju u skladu s normom, stoga lokalni izgovor nije bitan. Stanovnici Preloga svoje mjesto izgovaraju gotovo kao «prilok». Kuda bismo došli da «e» izgovaramo najzatvorenije moguće, tako da podsjeća na «i», a da završni suglasnik obezvučujemo. Samo je taj primjer dovoljan da pobije apsurdnost tvrdnji da se norma ne odnosi na toponime. Ne će nam valjda kajkavci i čakavci rušiti pravila izgovora…

Zagrepčani, Primorci i Istrani najgori su govornici hrvatskoga standardnoga jezika, zadnji koji imaju pravo glasa kada se radi o govoru obrazovanih. Čakavce spašava činjenica što uglavnom razlikuju «č» i «ć», ali većina drugih ta dva glasa jednako izgovara.

«Drenova» se u književnom jeziku naglašava na prvom slogu. Kao i riječka naselja Pećine i Vežica. Naglasak na drugomu slogu nestandardni je naglasak i sličniji niškomu i pirotskomu. Dakle, neprihvatljiv u javnoj komunikaciji!

Buljunac brka pojmove, stoga «Riječanin» i «Riječan» nisu usporedivi kada se raspravlja o naglasku. «Fiuman» se izgovara «fjuman». Glas se «i» gubi, a naglasak je na prvomu slogu. Najgore od svega jest praksa lokalnih govornika koji izgovaraju «fijuMAN». Dakle, dvije pogrješke u jednoj riječi. Ako je netko u stanju napraviti ruglo od jezika, onda su to Zagrepčani, Istrani i Primorci.

«Italija» se naglašava na prvomu slogu. Zato jer se sve države i gradovi toga tipa tako izgovaraju: Venecija, Albanija, Namibija, Slovenija itd. Uostalom, Talijani izgovaraju «I-TAL-JA» i «VE-NEC-JA».

Riječi preuzete iz talijanskoga ne naglašvaju se uvijek kao i matičnomu jeziku. Izgovara se «piCErija», a ne «piceRIja».

Naglasak u «paZInu» bliži je normi od onoga «u PAzinu». Dok istarski Hrvati naglašavaju onako kao što je istaknuo Boljunac, istarski Talijani, kada govore hrvatski, izgovaraju «u paZInu».

Objasnio sam kako Kastavci izgovaraju svoje mjesto, ali to je potpuno nebitno za normu. Već sam objasnio da je drugi «a» nepostojani samoglasnik i on se u kosim padežima gubi. Da se poštuje lokalni govor, u standardnomu jeziku oba bi se glasa «a» izgovarala. Kastav, Kastava, Kastavom… Isto tako, završni slog ne može biti naglašen u standardnomu jeziku, a kamoli da naglašavamo u kosim padežima. Nismo Rusi, Hrvati smo!

Česi, Slovaci i Mađari sve izgovaraju na prvomu slogu, toga se pravila drže kada se radi i o stranim toponimima. Francuzi također, samo što oni sve naglašavaju na zadnjem slogu. No mi bismo Hrvati uvijek izmišljali toplu vodu!
Prijavi Administratoru
#10 Naglašavanje riječi — Boljunac 2011-10-03 23:09
Nisam profesionalac kad je riječ o jeziku. O standarnom sam jeziku čitao pred 40-tak godina više se i ne sjećam tko je bio autor knjige. Možda Brozović. Naglašavanje u hrvatskom jeziku nisam nikada izučavao. Dakle, pišem o tome po vlastitom iskustvu i osjećaju.

Znam, donekle, i ja normu standardnog naglašavanja, ali čini mi se da dosljedna primjena tih pravila ponekad nije opravdana.

I ja ću uvijek reći za pEćinu, da je pEćina, ili u množini pEćine, ali kad bih tako rekao bez dodatnog objašnjenja za riječke pEćine, tada me nitko ne bi razumio. Pomislili bi na špilje.

Kod prezimena, u Istri se gotovo uvijek naglašava drugi slog: TonČInić, FranCEtić. ManDIć itd. Ali, ROgović, JAčić i dr. Ali, naglasak u tim prezimenima je pod utjecajem standarda, prešao na prvi slog. Pa imamo MAndić, TOnčinić, FRAncetić, u službenoj uporabi.

Kamo ćete naglaska staviti kod Plovanije, Rumanije, Boljunšćine (ili Boljunštine) , Lesišćine, Ćićarije i sl. toponima ? Tih toponima ne nalazim u rječnicima.

Aii, VRAnjšćina (i VrAnjština) je jedino ispravno.

Pazin je za mene uvijek samo PAzin, pa i kad je nešto u PAzinu. Nikada nije ništa u PaZInu. Za mene, dakako, i za ljude u ovim krajevima.

Kako objašnjavate da je u PaZinu ispravno, a u LaBinu, RoVinju , nije ?

FjuMan (tal.) je lokalni izraz koji se ne može kroatizirati po standardu.

Zavirio sam u Šonjim Rječnik i našao: boLOvanje, boLJetica, boLEćivo , boljŠEviki, boljšeVizam, BurBOnac, dranGulija, ePIlog (gr), epikUrejski (gr.), ali epikuREjac, a Epikur je s naglaskom na prvm slogu, draguLJArstvo, draMatičan (gr.) , draŽEja (fr.), elektroLIza (gr.), elektTROlit (gr.) , eLEment (lat.), gAlija, ali gaLIjaš, galIjun, hvaLIsav, TUroplje, ali TuropOljac, turNEja (fr.) , tuPOglav, tuPOglavac, tuPOglavost.

I da s tim tuPOglavostima završim: u jeziku treba imati osječaj za jezik.

I ponekad treba zaviriti u dobar rječnik.
Prijavi Administratoru
#11 DARUVAR - odlično i puno Vama hvala — Paganini 2011-10-04 03:05
Baš volim i cijenim kad netko, kao Daruvar, podrobno zna o čemu govori i voljan je to prenijeti u durštveni dijalog.
Unatoč tomu, svakodnevni "standardni" hrvatski jezik vrvi nakaznim i protupravopisni m, nehrvatskim riječima da to, čini se, nikoga više ne smeta. Čak se smatra unaprijedjenim načinom hrvatskog izraza kao što je ("ukoliko", a ne KAO, "već" (suprotan sveznik), "veoma",umjesto VRLO, odredjeni", umjesto STANOVITI, životi", kao apstraktna imenica nema množine, ili (djeca iz škole idu) "kućama", itd., a sve to nisu nego podsvjesan izbor iz osjećaja inferiornosti prema jačemu (pa stoga i "kulturnijem"!? ), zapravo podsvijesno ulaagivnje neprijatelju.
Potpuno je zaboravljen naš dobri i stari hrvatski sveznik "nego". Nigdje ga više ne rabite. Valjda se sad Bogu molite sa: "... i ne uvedi nas u napast, VEĆ nas oslobi od zla. Amen?"
Trebalo bi načiniti natjecanje u hrvatskomu akcentupa i nagraditi one Hrvate koji ispravno naglašavaju Hrvatski standardni izraz dulje od 60 sekunda (jedne minute) a da makar jednom ne pogriješe u standardnom naglasku. Tu osobito izazivam naše "intelektualce" .
Prijavi Administratoru
#12 Paganini — Boljunac 2011-10-04 08:42
Citat Paganini:
Baš volim i cijenim kad netko, kao Daruvar, podrobno zna o čemu govori i voljan je to prenijeti u durštveni dijalog.
Unatoč tomu, svakodnevni "standardni" hrvatski jezik vrvi nakaznim i protupravopisnim, nehrvatskim riječima da to, čini se, nikoga više ne smeta. Čak se smatra unaprijedjenim načinom hrvatskog izraza kao što je ("ukoliko", a ne KAO, "već" (suprotan sveznik), "veoma",umjesto VRLO, odredjeni", umjesto STANOVITI, životi", kao apstraktna imenica nema množine, ili (djeca iz škole idu) "kućama", itd., a sve to nisu nego podsvjesan izbor iz osjećaja inferiornosti prema jačemu (pa stoga i "kulturnijem"!?), zapravo podsvijesno ulaagivnje neprijatelju.
Potpuno je zaboravljen naš dobri i stari hrvatski sveznik "nego". Nigdje ga više ne rabite. Valjda se sad Bogu molite sa: "... i ne uvedi nas u napast, VEĆ nas oslobi od zla. Amen?"
Trebalo bi načiniti natjecanje u hrvatskomu akcentupa i nagraditi one Hrvate koji ispravno naglašavaju Hrvatski standardni izraz dulje od 60 sekunda (jedne minute) a da makar jednom ne pogriješe u standardnom naglasku. Tu osobito izazivam naše "intelektualce".


Uglavnom sam vas razumio i odobravam vaša gledišta. Tek primjećujem da bi bilo dobro kad biste bili malo određeniji (precizniji) , i pažljiviji pri pisanju. Ne "stanovitiji". I malecno tolerantniji kad je u pitanju jezik. Naime, jezik je živa stvar. Stalno se mijenja. Na valja ga ukalupiti.

"Ukoliko" ima za suprotnost našu riječ "KAO". Vjerojatno ste mislili na "AKO".

Ja često koristim riječ "veoma". To mi je ostalo od prof. rimskog prava dr. Marjana Horvata. koji je mi je dao ocjenu "veoma dobar". To ne velim da bih se pohvalio: imao sam ocjene od 1 do 5.

Ispravno naglašavanje riječi je stvar koja se uči čitavog života. I ne samo to, nego i hrvatski jezični izraz. Jedan od najboljih hrvatskih pisaca koji u svojoj zreloj dobi, možda nikada nije pogriješio, bio je Vjekoslav Kaleb. Napisao je knjižicu "Sveti govor". Opisao je slučaj kako su mu podmetnuli jednu pogrješku. Koliko se toga sjećam.

Jutros je na HR bila emisija "Govorimo hrvatski" posvećena množinama u genitivu nekih riječi kao što su: milijarda, funta, naranča, lopta.

Autorica priloga veli da je ispravno i milijardi i milijarda, funta i funti, naranča, naranči pa i naranača. Međutim, biranim govorima treba dati prednost oblicima sa završetkom na "a".

Za loptu je rekla da nije dobar završetak na "a", iz praktičnih razloga, jer bismo u gen. množine imali "lopata", a to je nešto drugo. Ne ? Mislim da nije najbolje objasnila slučaj lopte. Naime, u tih je riječi u pisanju gen. množ. jednak nominativu jednine, ali izgovor nije isti. U množini je završno "a" s dugim silaznim naglaskom. Pa se može reći da ima u izlogu puno "lopta", a ne moraju to biti "lopate". Isti je slučaj i s majkom. "Majka" i "majka(h)", a nikako "majaka", Dakle: " Bojim majka (i majki) žrtava. "

Eto, mali amaterski prilog tome pitanju. Tko zna bolje, široko mu polje.

Nije objasnila zašto su bolji završetci na "a" od onih na "i". To je zato jer ne bi bilo politički korektno. A mene ne veže taj zahtjev pa ću dati objašnjenje za to.

Nekada su završetci tih riječi u gen. množ. bili na "ah" . Ono "h" je otpalo pa je ostalo samo "a". A otkuda je došao završetak na "i" ? Iz torlačkog govra u istočnoj Srbiji, pa preko Srbije i Jugoslavije je došao i u Hrvatsku.
Prijavi Administratoru
#13 Ukoliko - utoliko ? — Boljunac 2011-10-04 13:16
S "ukoliko" i "utoliko" sam se zarazio pred 50-tak godina kad sam čitao na srpskom prijevode marksističke literature sa ruskog. Pa tako nekad još koristim te riječi. Naravno, pogrješno i više to ne ću činiti. Zahvaljujući Paganiniju.

Naime, hrvatski se može reći : "Ako bude više kiše, bit će više pšenice i kukuruza, a ako bude više pšenice i kukuruza, djeca će biti sitija. " A , isto tako, da bi se naglasila količina: " Koliko bude više kiše, toliko će biti više pšenice i kukuruza i toliko će djeca biti sitija "

Kako bi to izgledalo s "ukoliko" ?

"Ukoliko bude više kiše, utoliko će biti više pšenice i kukuruza , a ukoliko bude više pšenice i kukuruza, utoliko će nam djeca biti sitija. "

Danas sam u autobusu čitao Vjesnik i našao par jezičnih gafova. Jedan je " ... slovenski bankarski sustav treba dokapitalizirat i s 3,1 milijardom eura..." Mislim da bi ispravno bilo napisati "s 3,1 miljarde" eura " . Jer, s jednom milijardom možeš raditi što te volja, ali s " tri milijardom " ne možeš ništa. Kad bi imao "tri miljarde" eura, to je već nešto drugo.

Također i ovo :
" Korejski su poduzetnici zainteresirani za ulaganja u transport, naročito u lukama Rijeka, Split i Ploče, te brodogradnju, ali i, kako je nekoliko puta istaknuto na skupu, u turizam." Što tu ne valja ? Ne postoje luke : Rijeka, Split i Ploče. To su hrvatski gradovi !

Postoje luke u Rijeci, Splitu i Pločama koje imaju imena : Luka Rijeka, Luka Split i Luka Ploče.

Ponakad na TV-u čujemo da je riječ o "dvaju država" koje nešto petljaju. Za plakati!
Sitnica ? Jest, ali život se i sastoji od sitnica.
Prijavi Administratoru
#14 Pletivo — Karlo 2011-10-04 20:14
S dužnim poštovanjem - "Selo gori, baba plete". :oops:
Prijavi Administratoru
#15 Gimnastika mozga — Boljunac 2011-10-04 21:56
Citat Karlo:
S dužnim poštovanjem - "Selo gori, baba plete". :oops:


Zanm da je to sporedna stvar, danas, ali što mogu činiti kad o važnim stvarima svi samo - šute.

Nebrojeno puta sam postavio važna pitanje na raspravu. Ali, što mogu kad nikoga ne zanimaju ili ako nekoga i zanimaju tada na ista pitanja dobivamo stotinu različitih odgovora. I svatko pretendira da je njegov odgovor točan odnosno pravi.
Prijavi Administratoru
#16 BOLJUNAC — Paganini 2011-10-05 02:28
Boljunac ima pravo kad je opazio i osudio pa popravio neke moje očite gr(j)eške. Nije bilo namjerno niti iz neznanjnja, to sam i sam odmah opazio (i htio se pojesti od bijesa) čim sam "škljocnuo"na gumb "pošalji" - nakon čega nema više pomoći. Promaklo mi je pri konačnom čitanju. (Godine, što li?)

Greške koje sam spomenuo ne povlače se po našemu tisku od jučer. Sramotno je to što ih nije bilo dok smo bili pod novosadskom "diktaturom"i Titovom Srboslavijom nego tek NAKON Domovinskog rata i uspostave, ovog puta,"NEOVISNE" , tj. ne baš "nezavisne" Republike Hrvatske.
Zahvaljujem Boljuncu na njegovoj potpori za moje protivljenje potpuno nehrvatskoj riječi "VEOMA" koju ponekad rabe naši tzv. intelektualci kad se prave "fini", a za koju riječ niti u jednom meni dostupnom hrv. rječniku ne stoji nikakvo drugo objašnjenje osim jedne jedincate riječi: VRLO. (Sve naše jezikoslovce, s Jonkeom na čelu, to nije niti najmanje smetalo.)
Prijavi Administratoru
#17 Paganini — Boljunac 2011-10-05 06:22
Nisu to godine. I ja imam godine. Svakome se može dogoditi omaška.

Ali, možete je popraviti. U lijevom kutu na dnu imate olovčicu s notesom. Idite sa strjelicom na nju i pojavit će vam se riječ "Promijeni". Kliknite na nju i otvorit će vam se vaš tekst koji ste objavili. Pa ga popravite. Vrlo jednostavno.

Učimo dok smo živi. Ne ?

Vidim da ste skeptični glede pisanja riječi "grješka", pa "J" stavljate u zagradu. Imamo grijeh i griješiti, a u skraćivanju "ije" kod kratkih naglasaka neki idu na srpsku varijantu "greška" ,a drugi se drže hrvatske tradicije " grješka" . Izgovara se gotovo identično. Ono "J" je muklo. Koliko se sjećam jezikoslovac Radoslav Katičić je zagovarao oblike pisanja tih riječi sa "j".

To je rješenje prihvaćemo u najnovijem Hrvatskom pravopisu (Babić - Moguš) u izdanju Školske knjige, usklađenom sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika iz 2010. godine.
Prijavi Administratoru
#18 Vlasnička struktura u medijima — Boljunac 2011-10-05 07:19
To je pitanje važno za hrvatsku nezavisnost. Mediji su oružje kao i ono kojim se koriste vojske. Djeluju na drugačij način, ali ništa manje učinkovito. Jer kad se oklope s nizom zakoina koji ih štite u njihovoj agresiji na vrijednosti koje im smetaju. Mediji su javno dobro i trebali bi biti pod posebnim javnim nadzorom. Ne bi smjelo biti sloboda za djelovanje na štetu društva i države u kojoj djeluju.

Isti je slučaj i s ljudskim pravima. Britanski premijer Cameron je navodno postavio pitanje izmjena zakona o ljudskim pravima. To zato jer se zakon koristi radi zaštite onih koji djeluju protiv države. Europa će se prije ili kasnije morati usmjeriti prema ograničenju sloboda odnosno ukidanja sloboda bez odgovrnosti.

Eto, to je moj liberalizam: sloboda + odgovornost.

Zakone treba preispitati.

Dakle, prvi korak ka uspostavi reda u medijima morala bi biti uvijek dostupna informacija o vlasničkoj strukturi medija. Drugi korak bi trebao biti temeljita rasprava o zakonskoj regulativi kojom bi se uvelo u medije slobodu i odgovornost. Jer, danas toga u medijima nema ni slobode ni odgovornosti.

Eto, pitanja koja bi trebalo potencirati u predizbornoj kampanji ! To je konkretno pitanje koje bi razumjeli najširi slojevi hrvatskog društva.

Što se čeka ?
Prijavi Administratoru
#19 Pulover — Karlo 2011-10-05 17:48
Drago mi je da ste razumjeli kako nisam mislio ništa loše. Primjedba se odnosila na autora članka, sve diskutante pa i nas ostale. Umjesto "Selo gori, baba se češlja", primjerenije mi se učinilo "Selo gori, baba plete". Dolazi zima, to što baba plete pulover sinu, unuku... je sasvim ok. Ali, i sami ste primijetili kako ima i prešnijih stvari. Pozdrav!
Citat Boljunac:
Citat Karlo:
S dužnim poštovanjem - "Selo gori, baba plete". :oops:

Znam da je to sporedna stvar, danas, ali što mogu činiti kad o važnim stvarima svi samo - šute.
Nebrojeno puta sam postavio važna pitanje na raspravu. Ali, što mogu kad nikoga ne zanimaju ili ako nekoga i zanimaju tada na ista pitanja dobivamo stotinu različitih odgovora. I svatko pretendira da je njegov odgovor točan odnosno pravi.
Prijavi Administratoru
#20 Ladan kao špricer — Daruvar 2011-10-05 22:40
Citat Paganini:
Baš volim i cijenim kad netko, kao Daruvar, podrobno zna o čemu govori i voljan je to prenijeti u durštveni dijalog.
Unatoč tomu, svakodnevni "standardni" hrvatski jezik vrvi nakaznim i protupravopisnim, nehrvatskim riječima da to, čini se, nikoga više ne smeta. Čak se smatra unaprijedjenim načinom hrvatskog izraza kao što je ("ukoliko", a ne KAO, "već" (suprotan sveznik), "veoma",umjesto VRLO, odredjeni", umjesto STANOVITI, životi", kao apstraktna imenica nema množine, ili (djeca iz škole idu) "kućama", itd., a sve to nisu nego podsvjesan izbor iz osjećaja inferiornosti prema jačemu (pa stoga i "kulturnijem"!?), zapravo podsvijesno ulaagivnje neprijatelju.
Potpuno je zaboravljen naš dobri i stari hrvatski sveznik "nego". Nigdje ga više ne rabite. Valjda se sad Bogu molite sa: "... i ne uvedi nas u napast, VEĆ nas oslobi od zla. Amen?"
Trebalo bi načiniti natjecanje u hrvatskomu akcentupa i nagraditi one Hrvate koji ispravno naglašavaju Hrvatski standardni izraz dulje od 60 sekunda (jedne minute) a da makar jednom ne pogriješe u standardnom naglasku. Tu osobito izazivam naše "intelektualce".



Preminuli profesor Ladan, Bosanac i profesor hrvatskoga jezika, u jednoj je minuti (ja sam snimio i "secirao" svaku riječ) napravio 10 naglasnih pogrješaka. A taj Ladan krojio je hrvatsku jezičnu politiku na HTV-u gotovo 15 godina i hrvatski je jezik mjerio prema srpskomu. Ono što je u srpskomu dobro, nije dobro u hrvatskom. Tako je razmišljao Ladan, a posljedice vidimo danas na javnoj televiziji.

Da zaključim, hrvatski spada među najteže europske jezike, ali čovjek uči dok je živ!
Prijavi Administratoru
#21 Naglasci — Daruvar 2011-10-05 22:45
Da odgovorim Boljuncu: ploVAnija, ruMAnija, boLJUNšćina (boLJUNština), leSIŠćina, ćiĆArija, Pećine (špilja, ali i dio Rijeke; razlika je u malom i velikom slovu).

Brabec je prije pola stoljeća objasnio zašto se kaže «u paZInu», «u laBInu». Boljunac se spetljao jer se kaže «u roVInju», u «loŠInju», u «laBInu», u «paZInu».

Sve se može i mora kroatizirati, osobito zbog norme koja ne dopušta da naglasak pada na zadnji slog. Da je Boljunac u Francuskoj, ne bi ni pisnuo kada bi njegov nadimak izgovarali «boljuNAC». Iako bi 99 posto Francuza pročitalo «bol-ju-NAK». Ali u Hrvatskoj svatko muti vodu!

Malo o Šonji! Jasno, mora biti «mediCIna-meDIc inski», «srbiJAnac-srBI janski», «epikuREjac-epi KUrejski» itd.

Pravila su jasna, a najgore je kada ih nestručnjak kroji prema svom uhu.
Prijavi Administratoru
#22 Kroatizacija ili standardizacija ? — Boljunac 2011-10-06 00:29
Jest, ne držim sebe stručnjakom za jezik. Tek mogu ustvrditi da imam ljubav za učenje jezika. I to prakticiram povremeno jer me to raduje.

Ja ističem kako mi u Istri (npr u Boljunu) izgovaramao pojedine riječi, a ne što ja mislim da bi bilou skladu s jezičnim standardom.

Dakle, imamo: PlovaNija, RumaNija, BoLJUNšćina (BoLJUNština), LeSIšćina, ĆićaRIja, PeĆIne (dio Rijeke); Ovo su sve toponimi i pišu se velikim početnim slovima.

Nije riječ o pisanju nego o izgovoru, pa nemaju veze razlike u malom i velikom slovu.

Za Brabeca nisan nikada čuo. Potražit ću kako je dotični objašnjavao naglasak u izgovoru imena nekih istarskih gradova. Mi u Boljunu govorimo : bi san va PAzine, LaBIn je veći od PAzina, a RoVInj je n(a)jveći. Ali, u nominativu imena tih mjesta izgovaramo kao: PAzin, LaBIn, RoVInj.

Kako bi izgovarali Francuzi vaš nick ? DariVA.

A ovdje ne govorimo o kroatizaciji nego o standardizaciji jezika, o standardnom jeziku. Jer, mi čakavci smo autentičniji Hrvati od kajkavaca i štokavaca. Kajkavci mogu biti i Slovenci, a štokavci ... da ih ne nabrajam.


Možda griješim, ali ja držim da je po standardu ovo naglašavanje : PAzin, u PAzinu, Rovinj, u ROvinju, LAbin, u LAbinu. To se ne slaže, velite, s mišljenjem Brabeca. Možda je Brabec uzeo kao uzor upravo istarski izgovor imena gradova u kosim padežima, pa je to proširio i na Pazin i tako dobio "u PaZInu".

S druge strane, standard je već po svojoj definiciji propis, dakle, nasilje nad jezikom. Zato se, u zadnje vrijeme, čini mi se, i ne govori o standardnom jeziku nego o biranom jeziku. Valjda upravo zato da bi se ublažila norma (prisila), a u prvi plan stavilo usjećaj duha jezika.
Prijavi Administratoru
#23 Barba... Daruvar — Marcus 2011-10-06 04:59
Po onome što piše i kako piše, 'Daruvar' bi mogao imati prebivalište u krugu ne više od sto kilometara od 'Boljunčeva' Boljuna, podržava IDS ili SDS (srpski) a podrijetlom je možda is Zapadne slavonije i pripada 'Nebeskom narodu' (otuda nadimak Daruvar?) i još se nije oporavio od Bljeska pa je ostao ovako smušen.
Mrzi Hrvatsku i sve Hrvatsko a živi u Hrvatskoj i od Hrvatske. Čak su mu i hrvatski izrodi i jugoslaveni 'ustaše'.
Jadna Hrvatska s ovakvim 'građanima'.
Prijavi Administratoru
#24 izgovor — meteox 2011-10-06 06:19
«bol-ju-NAK».

ne, nego "bol-žù-nak."
Prijavi Administratoru
#25 o hrvatstvu — meteox 2011-10-06 06:28
Usput, vidno je, i na ovoj stranici, koliki je to zapravo poremećaj, taj tuđmanizam, u prirodnim hrvatskim odnosima, prirodnom shvaćanju hrvatstva, onom autentičnom i najdragocjenije m, te hrvatske baštine, junaštva, i svega ostalog. O kulturi da ne govorimo..
Sve će biti lakše kad prođe, samo što će oni po običaju sve loše pripisivati manjku njihove političke i ine moći, bez da pogledaju u svoje temelje.
Izbor autora, povijesnih tema, ideala i svega ostalog, zapravo nas udaljuje od svega autentičnog hrvatskog kroz stoljeća.
To što oni sad kao i "brane" RH, pa i Milošević je "branio" puno toga...
A preveć toga su uništili, protjerali, skupa s HDZ-om (ostale da ne spominjemo, jer se ionako nikad ili rijetko ističu nekim etiketama hrvatstva) - na sceni je ostala samo kasta koja ne vrijedi ničeg hrvatskog i kršćanskog.
To im neće smetati kititi se i hrvatskim žrtvama, hrvatskom baštinom, etc.
Prijavi Administratoru
#26 Toponomastika Boljuna — Boljunac 2011-10-06 16:01
Prvo, Meteoxu poručujem neka se nosi bestraga.

Onima koja zanima kako se govori (govorilo) u Boljunu neka zagoogla "toponomastika Boljuna". I kad bude vidio kako se izgovaraju imena njiva, sjenokopša, naselja i dr. neka ih pokuša "kroatizirati" kako to preporuča Daruvar iliti po francuski - DariVA.
Prijavi Administratoru
#27 Još o jeziku — Boljunac 2011-10-06 17:41
www.youtube.com/.../
Prijavi Administratoru
#28 Za Meteoxa i Daruvarca — Karlo 2011-10-06 20:03
Poštovana gospodo, imam dva pitanja. Želite li Hrvatsku i kakvu je (ju) :roll: želite? Mlaćenje prazne slame me ne zanima, pitanja su jednostavna. S neskrivenim zanimanjem očekujem odgovor. Pozdrav.
Citat meteox:
Usput, vidno je, i na ovoj stranici, koliki je to zapravo poremećaj, taj tuđmanizam, u prirodnim hrvatskim odnosima, prirodnom shvaćanju hrvatstva, onom autentičnom i najdragocjenijem, te hrvatske baštine, junaštva, i svega ostalog. O kulturi da ne govorimo..
Sve će biti lakše kad prođe, samo što će oni po običaju sve loše pripisivati manjku njihove političke i ine moći, bez da pogledaju u svoje temelje.
Izbor autora, povijesnih tema, ideala i svega ostalog, zapravo nas udaljuje od svega autentičnog hrvatskog kroz stoljeća.
To što oni sad kao i "brane" RH, pa i Milošević je "branio" puno toga...
A preveć toga su uništili, protjerali, skupa s HDZ-om (ostale da ne spominjemo, jer se ionako nikad ili rijetko ističu nekim etiketama hrvatstva) - na sceni je ostala samo kasta koja ne vrijedi ničeg hrvatskog i kršćanskog.
To im neće smetati kititi se i hrvatskim žrtvama, hrvatskom baštinom, etc.
Prijavi Administratoru
#29 Darivar — Daruvar 2011-10-06 23:39
Citat Boljunac:


Kako bi izgovarali Francuzi vaš nick ? DariVA.

A ovdje ne govorimo o kroatizaciji nego o standardizaciji jezika, o standardnom jeziku. Jer, mi čakavci smo autentičniji Hrvati od kajkavaca i štokavaca. Kajkavci mogu biti i Slovenci, a štokavci ... da ih ne nabrajam.


Možda griješim, ali ja držim da je po standardu ovo naglašavanje : PAzin, u PAzinu, Rovinj, u ROvinju, LAbin, u LAbinu. To se ne slaže, velite, s mišljenjem Brabeca. Možda je Brabec uzeo kao uzor upravo istarski izgovor imena gradova u kosim padežima, pa je to proširio i na Pazin i tako dobio "u PaZInu".

S druge strane, standard je već po svojoj definiciji propis, dakle, nasilje nad jezikom. Zato se, u zadnje vrijeme, čini mi se, i ne govori o standardnom jeziku nego o biranom jeziku. Valjda upravo zato da bi se ublažila norma (prisila), a u prvi plan stavilo usjećaj duha jezika.



Vi Istrani možete reći "plovaNIja", ali u njegovanom jeziku to se kaže "ploVAnija". A ako već toliko toga vučete od Talijana, onda počnite govoriti i "piRAmida".

Francuzi bi izgovorili "dariVAR".

Boljunče, zapleli ste se kao pile u kučine. Kada u lokalnom govoru grad ima naglasak na zadnjem slogu (roVINJ), u standardnom se pomiče i postaje "ROvi:nj" (zadnji je slog dug). U genitivu imamo "bez roVInja". Golema je pogrješka reći "bez ROvinja".

Za standardizaciju nema veze tko je autentičan, tko nije. Naglasak u hrvatskom jeziku bazira se na dubrovačko-herc egovačkim govorima, a ne na lokalnim čakavskim i kajkavskim.

I standardni je jezik poput svečanog odijela koje ne dopušta kričavu kravatu i neispeglane hlače. I nema tu nikakve prisile. Ako se čovjek malo pomuči i ne spava na satovima hrvatskoga jezika, vrlo će brzo usvojiti pravila. Koja su logična i nadmoćna lokalnim govorima!
Prijavi Administratoru
#30 Darivar — Daruvar 2011-10-06 23:45
Citat Marcus:
Po onome što piše i kako piše, 'Daruvar' bi mogao imati prebivalište u krugu ne više od sto kilometara od 'Boljunčeva' Boljuna, podržava IDS ili SDS (srpski) a podrijetlom je možda is Zapadne slavonije i pripada 'Nebeskom narodu' (otuda nadimak Daruvar?) i još se nije oporavio od Bljeska pa je ostao ovako smušen.
Mrzi Hrvatsku i sve Hrvatsko a živi u Hrvatskoj i od Hrvatske. Čak su mu i hrvatski izrodi i jugoslaveni 'ustaše'.
Jadna Hrvatska s ovakvim 'građanima'.


Čini se da je ovaj Marcus diplomirani psiholog, poput Vojislava Stanimirovića koji s Marcusovim HDZ-om pljačka Hrvatsku.

A u slobodno vrijeme bavi se i vidovnjaštvom, prepoznaje moje frustracije zbog povijesnih događaja, secira stanje moje duše, bavi se mojim podrijetlom.

I nijednu nije napisao o mojim tekstovima, samo da sam ja mrzitelj svega hrvatskoga. Prava slika i prilika prosječnoga HDZ-ova vojnika koji koprca u zabludama da je njegova kriminalna stranka demokratska organizacija.
Prijavi Administratoru
#31 Bolžinak — Daruvar 2011-10-06 23:48
Citat meteox:
«bol-ju-NAK».

ne, nego "bol-žù-nak."


Ja jesam pogriješio jer sam se bavio zadnjim slogom, ali i Meteox.

Francuz bi rekao "bol-žü-nak", tj. "bol-ži-nak".
Prijavi Administratoru
#32 Bolžinak — Daruvar 2011-10-06 23:51
Citat Karlo:
Poštovana gospodo, imam dva pitanja. Želite li Hrvatsku i kakvu je (ju) :roll: želite?


Ja sam u bivšoj Jugoslaviji navijao isključivo za Dinamo. Putovao na utakmice od Ljubljane do Skopja. Zvezdu i Partizan nisam podržavao čak ni kada su igrali u europskim kupovima.

Ja želim Hrvatsku u kojoj će se proglastiti lustracija i zabraniti Hrvatska demokratska zajednica. Donedavno nisam bio za takve drastične metode, ali ova zločinačka stranka zaslužila je da gori u paklu. I svi njezini visoki dužnosnici - od Tuđmana do Jadranke.
Prijavi Administratoru
#33 PAzin — Boljunac 2011-10-07 00:11
Citat Daruvar:
Citat Boljunac:


Kako bi izgovarali Francuzi vaš nick ? DariVA.

A ovdje ne govorimo o kroatizaciji nego o standardizaciji jezika, o standardnom jeziku. Jer, mi čakavci smo autentičniji Hrvati od kajkavaca i štokavaca. Kajkavci mogu biti i Slovenci, a štokavci ... da ih ne nabrajam.


Možda griješim, ali ja držim da je po standardu ovo naglašavanje : PAzin, u PAzinu, Rovinj, u ROvinju, LAbin, u LAbinu. To se ne slaže, velite, s mišljenjem Brabeca. Možda je Brabec uzeo kao uzor upravo istarski izgovor imena gradova u kosim padežima, pa je to proširio i na Pazin i tako dobio "u PaZInu".

S druge strane, standard je već po svojoj definiciji propis, dakle, nasilje nad jezikom. Zato se, u zadnje vrijeme, čini mi se, i ne govori o standardnom jeziku nego o biranom jeziku. Valjda upravo zato da bi se ublažila norma (prisila), a u prvi plan stavilo usjećaj duha jezika.



Vi Istrani možete reći "plovaNIja", ali u njegovanom jeziku to se kaže "ploVAnija". A ako već toliko toga vučete od Talijana, onda počnite govoriti i "piRAmida".

Francuzi bi izgovorili "dariVAR".

Boljunče, zapleli ste se kao pile u kučine. Kada u lokalnom govoru grad ima naglasak na zadnjem slogu (roVINJ), u standardnom se pomiče i postaje "ROvi:nj" (zadnji je slog dug). U genitivu imamo "bez roVInja". Golema je pogrješka reći "bez ROvinja".

Za standardizaciju nema veze tko je autentičan, tko nije. Naglasak u hrvatskom jeziku bazira se na dubrovačko-hercegovačkim govorima, a ne na lokalnim čakavskim i kajkavskim.

I standardni je jezik poput svečanog odijela koje ne dopušta kričavu kravatu i neispeglane hlače. I nema tu nikakve prisile. Ako se čovjek malo pomuči i ne spava na satovima hrvatskoga jezika, vrlo će brzo usvojiti pravila. Koja su logična i nadmoćna lokalnim govorima!


Ja priznajem da mi te stvari i nisu posve jasne. Ali, ja pišem o jednom, a vi pak o drugom.

Citiram vas:

" Kada u lokalnom govoru grad ima naglasak na zadnjem slogu (roVINJ), u standardnom se pomiče i postaje "ROvi:nj" (zadnji je slog dug). "

Pazin se lokalno izgovara s naglaskom na prvom slogu, dakle PAzin. Pa se i u izrazu "u Pazinu" naglasak nalazi na prvom slogu, dakle, izgovara se "u PAzinu".

A vi velite ovo: " Brabec je prije pola stoljeća objasnio zašto se kaže «u paZInu», «u laBInu». Boljunac se spetljao jer se kaže «u roVInju», u «loŠInju», u «laBInu», u «paZInu». "

Naveo sam vas da pogledate toponime u mome rodnom mjestu kako bih vam predočio neprimjerenost proširenja standardizacije jezika glede naglaska kad je riječ o toponimiji.

Naša SemeNIja i SiroNJIca, ne mogu u nikakvom njegovanom govoru postati SeMenija odnosno SiROnjica. Takav govor ne bi bio nimalo biran niti njegovan.

Brabeca sam našao na netu, ali ne i njegovo obrazloženje za " u PaZInu".


Sandra Tamaro koje je pisala o toponimiji Boljunštine u rukopisnom rječniku boljunskih govora, ima jedan video zapis u kojemu jano i glasno izgovara : " u PAzinu".

Prijavi Administratoru
#34 Daruvar - hrvatski se čita - PokvaREnjak — Boljunac 2011-10-07 00:18
To je to. Jasno je pokazao kako diše.

Izjasnio se je za što nije, ali kao zmija noge krije za što jest.

Iako nije teško tome se domisliti.
Prijavi Administratoru
#35 Daruvar - hrvatski se čita - PokvaREnjak — Boljunac — Marcus 2011-10-07 01:46
Citat Boljunac:
To je to. Jasno je pokazao kako diše.

Izjasnio se je za što nije, ali kao zmija noge krije za što jest.

Iako nije teško tome se domisliti.


Upravo tako. Ovaj jugokrmak ima samo izobilje zlobe a sve ostalo mu fali.
Prijavi Administratoru
#36 etc. — meteox 2011-10-07 06:01
Citat Daruvar:
Citat meteox:
«bol-ju-NAK».

ne, nego "bol-žù-nak."


Ja jesam pogriješio jer sam se bavio zadnjim slogom, ali i Meteox.



Francuz bi rekao "bol-žü-nak", tj. "bol-ži-nak".


postovani Daruvar,

moglo bi biti i "bol-žy-nak" a u hrvatskom ortoepija ili fonetika odnosno lingvistika opcenito i nisu napredovale u tudjmanizmu, da bismo imali i odgovarajuću (pisanu) prezentaciju izgovora u skladu s međunarodnim standardima.
Hrvatskim se u tudjmanizmu bave uglavnom srednjoškolci iz dijaspore :-)


A gosp. Boljunac,

Vi pišete da se "nosim bestraga". Tko pametan misli ponijeti kakav "trag" iz ovog "kulturnog" legla, bilo ja ili tko drugi ozbiljan. Osim ako ste mislili da nakon uvrjeda, cenzura i inog od vas (u "cast" vase inferiornosti u argumentima i vjerodostojnost i), sad kad ćete "osvojiti vlast", ovaj puta bi mi nestao i "trag".

Napokon, zar bih se samo tako odrekla tolikih godina za HR da mi treba neki "trag" od svega, vidite da se nikad ne pozivam ninakakve cinove i naslove iz RH, objesite sve to mačku o rep, nakon što ste izdali i najbolje.
Dobri ste samo protjerivati Hrvate, osim ako se uzme u obzir platni spisak "branitelja" pa im se, pogreškom, pripiše i kakva vojna i sigurnosna obrana... Branite samo svoje fotelje i portfelje kao i obično.

Napokon, Karlo,

Zelim li Hrvatsku ili kakvu - pa ne sigurno pod vlasti ovih kod kojih svima koji im se ne klanjaju ima nestati "trag"....
Prijavi Administratoru
#37 Okupacija prostora — Boljunac 2011-10-07 08:15
Kad se pažljivije pogleda komentare na ovom portalu, nije teško uočiti kako neprijatelji Hrvatske, s maskama paradnih hrvatskih domoljuba, osvajaju medijski prostor. Čak i na ovom portalu !

Koristi se svaku priliku, svako pitanje, kako bi se demoniziralo HDZ, Tuđmana i svih hrvatskih vrijednosti. Sve u ime njihova tobožnjeg domoljublja.

Netko će pomisliti da si to umišljam. Možda, ali obično me osjećaj ne vara. I nije to samo sjećaj.

Čemu napadi na HDZ kao zločinačkoj organizaciji ? U suglasju s famoznim Željkom Jovanovićemi s haškim tužiteljstvom i sudom o hrvatskom "zajedničkim zločinačkim pothavtom".

Čemu demonizacja Tuđmana ? Nije im uspio napad na Banske dvore tj. na Tuđmana i hrvatske predstavnike u bivšoj državi (Markovića i Mesića) , pa su nastavili agresiju na Hrvatsku drugim načinima i danas kako vidimo i drugim sredstvima. Ta druga sredstva vidim u pravnoj agresiji na hrvatski suverenitet (o čemu svjedočimo ovih dana) te u ovladavan medijskim prostorom. Nije im dovoljna kontrola glavnih medija (TV, tiska i dr.) nego su se okomili i na ovaj portal.
Prijavi Administratoru
#38 DO đavola — Boljunac 2011-10-07 13:34
Ja sam Meteox-a poslao do đavola, a ona (navodno) razvezala o odlasku "bez traga".

Riječ, dvije o Učki.

Kako se sklanja Učka ? Neki na čudan način "kroatiziraju" ime te najviše istarske planine.


Koji je oblik ispravan :

1. bio sam na Učki ?,

ili

2. bio sam na Učkoj ?
Prijavi Administratoru
#39 ! — Cetina 2011-10-07 14:01
Citat Boljunac:



Koji je oblik ispravan :

1. bio sam na Učki ?,

ili

2. bio sam na Učkoj ?

1. bio sam na Učki
Prijavi Administratoru
#40 Bio sam na Učki- naravno — Boljunac 2011-10-07 14:23
Otkuda ime Učka ? Od uka. Uk je po našem, domaćem - vuk. Dakle, to bi bila vučja odnosno učka planina po domaće. Ime planine je nastalo od posvojnog pridjeva "učka". I kad je taj posvojni pridjev postao ime planine, tada se i ponaša kao ime. Kad bismo planinu označili kao "lijepu" tada bi trebalo reći : "Bio sam na lijepoj planini". Ali kad je pridjev pretvoren u ime planine, tada se ta imenica sklanja kao "mačka".

To je tek moje mišljenje. Ali, moram reći da mi se srce para kad nekoga čujem reći : "na Učkoj".

U naslovu ima tipfeler. "ć" umjesto "č". Ne mogu ispraviti.
Prijavi Administratoru
#41 Boljunac, ispovjedite se :-) — meteox 2011-10-07 14:45
A Boljunac je onda na putu do "andjela", kad lobira za one koje su upravo prinosili zrtve Haagu, najnevinije, da bi neke druge koji su protiv toga odpocetka-dokra ja nazivao 'neprijateljima Hrvatske' i upucivao ih - zamislite, 'djavlu' (valjda svom gospodaru?)
Koja 'logika', 'argumentacija' , 'kredibilitet', a da o 'kulturi' i ne govorimo....
I tko ce sad do djavola a tko do andjela, samo dragi Bog zna :-)
Meteox ce kao i uvijek, svojim putem :-)
svom portalu voiceofcroatia. net
Prijavi Administratoru
#42 Kad te Lucifer ispovijeda — Boljunac 2011-10-07 15:19
Meteox-ica je bila na ispovjedi kod đavla (možda kod Lucifera), kamo sam je bio poslao i poučena mene šalje na ispovjed. Nije precizirala kome bih se trebao ispovjediti.

Ali, unaprijed izjavljujem da Luciferu ne idem. Ako bude neki vrag nižega ranga , možda još razmislim. :D
Prijavi Administratoru
#43 Granice multikulturaliz ma — Boljunac 2011-10-07 15:24
Na portalu Nova srpska politilčka misao ima prijevod s engleskog jedne rasprave o granicama multikulturaliz ma.

Zanimljivo. Tiče se i nas. Koga zanima neka pročita.

nspm.rs/.../...

Ići na početnu stranicu i zatim na "Granice multikulturaliz ma".
Prijavi Administratoru
#44 Za Daruvara (i Meteoxa) 2. put — Karlo 2011-10-07 17:07
Nismo se razumjeli. Nisam pitao za metode. Evo zamislimo, neka su vam dane sve demokratske i nedemokratske ovlasti/metode (uključujući i onu za zabranu postojanja HDZ-a). Recimo da ste ih sve do jedne proveli u djelo. Ukratko mi opišite kakva i u čemu bi bila bolja ta Hrvatska? Svi se slažemo oko toga kako trenutačno stanje nije dobro. Vjerujem da svaki čovjek želi, sanja nešto bolje. Volio bih čuti što vi želite.
Citat Daruvar:
Citat Karlo:
Poštovana gospodo, imam dva pitanja. Želite li Hrvatsku i kakvu je (ju) :roll: želite?

Ja sam u bivšoj Jugoslaviji navijao isključivo za Dinamo. Putovao na utakmice od Ljubljane do Skopja. Zvezdu i Partizan nisam podržavao čak ni kada su igrali u europskim kupovima.
Ja želim Hrvatsku u kojoj će se proglastiti lustracija i zabraniti Hrvatska demokratska zajednica. Donedavno nisam bio za takve drastične metode, ali ova zločinačka stranka zaslužila je da gori u paklu. I svi njezini visoki dužnosnici - od Tuđmana do Jadranke.
Prijavi Administratoru
#45 Karlo, sve ste pomiješali — Boljunac 2011-10-07 17:30
Sredite svoje računalao ili svoje misli.

Tuđi ste tekst (Daruvarov) objavili kao svoj. Kako ćemo znati što vi pišete, a što oni s kojima raspravljate ?
Prijavi Administratoru
#46 Za Daruvara (i Meteoxa) 2. put — Karlo — Marcus 2011-10-07 17:32
Citat Daruvar:
"Ja sam u bivšoj Jugoslaviji navijao isključivo za Dinamo. Putovao na utakmice od Ljubljane do Skopja. Zvezdu i Partizan nisam podržavao čak ni kada su igrali u europskim kupovima.
Ja želim Hrvatsku u kojoj će se proglastiti lustracija i zabraniti Hrvatska demokratska zajednica. Donedavno nisam bio za takve drastične metode, ali ova zločinačka stranka zaslužila je da gori u paklu. I svi njezini visoki dužnosnici - od Tuđmana do Jadranke."


Ovo se vidi u Karlovom komentaru ali to nije rekao Karlo nego Daruvar.
Prijavi Administratoru
#47 Za Daruvara (i Meteoxa) 2. put — Karlo — Marcus 2011-10-07 17:33
Daruvar je to napisao pod broj 32.
Prijavi Administratoru
#48 Za Daruvara (i Meteoxa) 2. put — Karlo — Marcus 2011-10-07 17:35
Pozdrav gospodinu Karlu!
Prijavi Administratoru
#49 Zagrada manje, mijenja stanje — Karlo 2011-10-07 17:46
Zahvaljujem gospodi Boljuncu i Marcusu. Ispravio sam. Slučajno obrisah jednu zagradicu, što je nedopustivo (u matematici). ;-)
Pozdrav!
Citat Marcus:
Pozdrav gospodinu Karlu!
Prijavi Administratoru
#50 Naglasak — Daruvar 2011-10-08 22:01
Citat Boljunac:

Ja priznajem da mi te stvari i nisu posve jasne. Ali, ja pišem o jednom, a vi pak o drugom.

Citiram vas:

" Kada u lokalnom govoru grad ima naglasak na zadnjem slogu (roVINJ), u standardnom se pomiče i postaje "ROvi:nj" (zadnji je slog dug). "

Pazin se lokalno izgovara s naglaskom na prvom slogu, dakle PAzin. Pa se i u izrazu "u Pazinu" naglasak nalazi na prvom slogu, dakle, izgovara se "u PAzinu".

A vi velite ovo: " Brabec je prije pola stoljeća objasnio zašto se kaže «u paZInu», «u laBInu». Boljunac se spetljao jer se kaže «u roVInju», u «loŠInju», u «laBInu», u «paZInu». "

Naveo sam vas da pogledate toponime u mome rodnom mjestu kako bih vam predočio neprimjerenost proširenja standardizacije jezika glede naglaska kad je riječ o toponimiji.

Naša SemeNIja i SiroNJIca, ne mogu u nikakvom njegovanom govoru postati SeMenija odnosno SiROnjica. Takav govor ne bi bio nimalo biran niti njegovan.

Brabeca sam našao na netu, ali ne i njegovo obrazloženje za " u PaZInu".


Sandra Tamaro koje je pisala o toponimiji Boljunštine u rukopisnom rječniku boljunskih govora, ima jedan video zapis u kojemu jano i glasno izgovara : " u PAzinu".




U knjižnici sigurno imaju Brabecovu knjigu jezičnih savjeta i zato preporučujem da ju ondje nabavite.

"Pazin", "Labin" i slavonski "Lovas" imaju zanaglasnu dužinu u standardnomu jeziku, dakle drugi je slog dug. U hercegovačkim i slavonskim govorima naglasak se u takvim primjerima prebacuje u kosim padežima. Slično kao i u riječima "Rovinj", "Lošinj" jer i one imaju produženi slog.

Naglasak "semeNIja", "siroNJica", neprihvatljiv je u standardnomu govoru jer predstavlja grubo kršenje norme.
Ispravno je "SEmenija" i "siROnjica".

ZAPAMTITE!

Bilo bi apsurdno učiti sve lokalne naglaske. Treba ih prilagoditi novoštokavskom izgovoru i tada je sve lakše. U Francuskoj problema ne bi bilo. Svi bi nazivi bili naglašeni na zadnjem slogu i nitko se ne bi bunio. Ovdje se svatko bavi jezikom i ispada smiješan. U standardnom hrvatskom jeziku nema naglaska na zadnjem slogu, no u lokalnim govorima nema zaprjeka da se poštuje tradicija. Osim toga, Zagrepčani, Primorci i Istrani muku muče s dugouzlaznim naglascima. Zato bi najprije trebali naučiti govoriti i tek se onda se baviti normom. Ovako se oslanjaju na svoj jezični osjećaj, a on je prilično udaljen od književnoga jezika.
Prijavi Administratoru
#51 Naglasak — Daruvar 2011-10-08 22:02
Citat Boljunac:
To je to. Jasno je pokazao kako diše.

Izjasnio se je za što nije, ali kao zmija noge krije za što jest.

Iako nije teško tome se domisliti.


Ne razumijem što ste htjeli reći? Ispravan je izgovor "pokvaREnj:k".
Prijavi Administratoru
#52 Naglasak — Daruvar 2011-10-08 22:03
Citat Marcus:
Citat Boljunac:
To je to. Jasno je pokazao kako diše.

Izjasnio se je za što nije, ali kao zmija noge krije za što jest.

Iako nije teško tome se domisliti.


Upravo tako. Ovaj jugokrmak ima samo izobilje zlobe a sve ostalo mu fali.



Čovječe, ovdje se govori o jeziku, a ti melješ gluposti. Bavi se svojom papigom, okani se tema koje uopće ne razumiješ!
Prijavi Administratoru
#53 Naglasak — Daruvar 2011-10-08 22:05
Citat meteox:
Citat Daruvar:
Citat meteox:
«bol-ju-NAK».

ne, nego "bol-žù-nak."


Ja jesam pogriješio jer sam se bavio zadnjim slogom, ali i Meteox.



Francuz bi rekao "bol-žü-nak", tj. "bol-ži-nak".


postovani Daruvar,

moglo bi biti i "bol-žy-nak" a u hrvatskom ortoepija ili fonetika odnosno lingvistika opcenito i nisu napredovale u tudjmanizmu, da bismo imali i odgovarajuću (pisanu) prezentaciju izgovora u skladu s međunarodnim standardima.
Hrvatskim se u tudjmanizmu bave uglavnom srednjoškolci iz dijaspore :-)


"Bolžynak" ne može nikako biti jer glas "y" ne postoji u hrvatskoj transkripciji! Ni onaj "ü", ali ja sam ga stavio samo radi točnosti. A znak "y" može biti "j", može biti "i", a u francuskomu čak predstavlja dva glasa. Stoga bi njegova upotreba samo stvarala zbrku.
Prijavi Administratoru
#54 Bolja Hrvatska — Daruvar 2011-10-08 22:12
Citat Karlo:
Nismo se razumjeli. Nisam pitao za metode. Evo zamislimo, neka su vam dane sve demokratske i nedemokratske ovlasti/metode (uključujući i onu za zabranu postojanja HDZ-a). Recimo da ste ih sve do jedne proveli u djelo. Ukratko mi opišite kakva i u čemu bi bila bolja ta Hrvatska? Svi se slažemo oko toga kako trenutačno stanje nije dobro. Vjerujem da svaki čovjek želi, sanja nešto bolje. Volio bih čuti što vi želite.
Citat Daruvar:
Citat Karlo:
Poštovana gospodo, imam dva pitanja. Želite li Hrvatsku i kakvu je (ju) :roll: želite?

Ja sam u bivšoj Jugoslaviji navijao isključivo za Dinamo. Putovao na utakmice od Ljubljane do Skopja. Zvezdu i Partizan nisam podržavao čak ni kada su igrali u europskim kupovima.
Ja želim Hrvatsku u kojoj će se proglastiti lustracija i zabraniti Hrvatska demokratska zajednica. Donedavno nisam bio za takve drastične metode, ali ova zločinačka stranka zaslužila je da gori u paklu. I svi njezini visoki dužnosnici - od Tuđmana do Jadranke.


Kada bi narod shvatio da će kriminal biti strogo sankcioniran, onda bi bilo manje pljačke i nedemokratske bi vrijednosti izgubile cijenu. Valja sankcionirati i ruganje s hrvatskim jezikom, kako je to onomad tražio udbaš Vice Vukojević. On je ljudski šljam, ali ta mu je ideja bila dobra. Na žalost, neki su krugovi namjerno gurnuli Vukojevića da ju propagira i time pridonijeli još većem otpotu određenih krugova. Da je neki uljuđeniji intelektualac zatražio da se kažnjava sprdanje s hrvatskim jezikom, možda bi nešto od te ideje i bilo.
Prijavi Administratoru
#55 Daruvar- previše nasilja nad jezikom — Boljunac 2011-10-08 23:49
Nije li previše nasilja nad jezikom.

Ponavljam imena mjesta u Istri Labin, Rovinj, Poreč, Boljun , Plomin, Buzet, Umag , Pićan, Sušnjevica, u nominativu lokalno (u Istri) se izgovaraju s naglaskom na drugom slogu.

U kosim padežima naglasak ostaje na drugom slogu.

U standardnom jeziku naglasak ide na prvi slog. Ali u kosim padežima se vraća na drugi slog. Iznimka je Sušnjevica, koja ima uvijek naglasak na drugom slogu. Pićan ne znam kako se lokalno izgovara u kosim padežima, ali čini mi se da ide na prvi slog. Isto kao i u standardnom.

Imena mjesta Pazin, Buje, Bale, Raša, Gradinje, Gračišće, Brdo, imaju naglasak na prvom slogu.

U kosim padežima zadržavaju naglasak na prvom slogu i u lokalnom i u standardnom izgovoru.

Drago Gervais, (izgovara se "žerve", s naglaskom na drugom slogu) je ime i prezime hrvatskog čakavskog pjesnika. Toponimi su vlastita imena točno određene njive, oranice, sjenokoše , pašnjaka, šume, predjela.

Zar ćemo standardizirati i vlastita imena ? Hoćemo li Victora Hugo, Balzaca i dr. izgovarati u službenom govoru s naglaskom na prvom slogu prezimena.

Dokle seže norma standardnog jezika ? Znači li to da bismo mi sve John-e u standardnom govoru trebali nazivati Ivanima ? Ivan Kenedy, predsjednik SAD-a ?

Ako je tako, tada bi i svi Jovani u nas trebali biti Ivani. I obrnuto u Srbiji svi Ivani bi postali Jovani. Moj susjed iz djetinjsIva zvao se Ivo, ali je matici zapisam kao Giovanni. Otišao u Italju kao mladić i ponovno je postao Giovanni.

Kod javnih osoba je to uobičajeno činiti : Blaženi Ivan Pavao II. (lat. Beatus Ioannes Paulus PP. II; građansko ime: Karol Józef Wojtyła) ili srpski : Блажени папа Јован Павле II, рођен као Карол Јузеф Војтила.

Napisali ste : Ispravan je izgovor "pokvaREnj:k". Što znače ono dvotočje ? Tamo mora biti kratko, nenaglašeno "a".

Potražit ću Brabeca.
Prijavi Administratoru
#56 #53 Naglasak — Daruvar — Marcus 2011-10-09 05:37
Citat Daruvar:
Citat meteox:
Citat Daruvar:
Citat meteox:
«bol-ju-NAK».

ne, nego "bol-žù-nak."


Ja jesam pogriješio jer sam se bavio zadnjim slogom, ali i Meteox.



Francuz bi rekao "bol-žü-nak", tj. "bol-ži-nak".


postovani Daruvar,

moglo bi biti i "bol-žy-nak" a u hrvatskom ortoepija ili fonetika odnosno lingvistika opcenito i nisu napredovale u tudjmanizmu, da bismo imali i odgovarajuću (pisanu) prezentaciju izgovora u skladu s međunarodnim standardima.
Hrvatskim se u tudjmanizmu bave uglavnom srednjoškolci iz dijaspore :-)


"Bolžynak" ne može nikako biti jer glas "y" ne postoji u hrvatskoj transkripciji! Ni onaj "ü", ali ja sam ga stavio samo radi točnosti. A znak "y" može biti "j", može biti "i", a u francuskomu čak predstavlja dva glasa. Stoga bi njegova upotreba samo stvarala zbrku.



Smeće, smeće, smeće!
Prijavi Administratoru
#57 Pišem velikim slovima... — Daruvar 2011-10-10 22:29
Citat Boljunac:
Nije li previše nasilja nad jezikom.

Ponavljam imena mjesta u Istri Labin, Rovinj, Poreč, Boljun , Plomin, Buzet, Umag , Pićan, Sušnjevica, u nominativu lokalno (u Istri) se izgovaraju s naglaskom na drugom slogu.

U kosim padežima naglasak ostaje na drugom slogu.

U standardnom jeziku naglasak ide na prvi slog. Ali u kosim padežima se vraća na drugi slog. Iznimka je Sušnjevica, koja ima uvijek naglasak na drugom slogu. Pićan ne znam kako se lokalno izgovara u kosim padežima, ali čini mi se da ide na prvi slog. Isto kao i u standardnom.



Imena mjesta Pazin, Buje, Bale, Raša, Gradinje, Gračišće, Brdo, imaju naglasak na prvom slogu.

U kosim padežima zadržavaju naglasak na prvom slogu i u lokalnom i u standardnom izgovoru.

U STANDARDNOMU JEZIKU NEMA NAGLASKA NA ZADNJEM SLOGU! SUŠNJEVICA BI ČAK MOGLA I PROĆI. IAKO JE JEDNOM ŠTOKAVCU PRIRODNIJE NAGLASITI JU NA PRVOM SLOGU.


Drago Gervais, (izgovara se "žerve", s naglaskom na drugom slogu) je ime i prezime hrvatskog čakavskog pjesnika. Toponimi su vlastita imena točno određene njive, oranice, sjenokoše , pašnjaka, šume, predjela.

Zar ćemo standardizirati i vlastita imena ? Hoćemo li Victora Hugo, Balzaca i dr. izgovarati u službenom govoru s naglaskom na prvom slogu prezimena.

PIŠE SE "VICTORA HUGOA". DALJE, SVE ĆEMO STANDARDIZIRATI JER U SUPROTNOM PRIDONOSIMO KAOSU. ŽERVE, IGO, BALZAK NAGLAŠAVAJU SE U SKLADU S HRVATSKOM NORMOM. FRANCUZI ĆE HRVATSKA IMENA NAGLASITI NA ZADNJEM SLOGU JER JE TAKVA NJIHOVA NORMA. AKO MOGU FRANCUZI, KOJI SU SREDILI JEZIK, ONDA SE MOGU I HRVATI DRŽATI NORME DA NEMA NAGLASKA NA ZADNJEM SLOGU. I ČESI SPOMENUTA PREZIMENA NAGLAŠAVAJU NA PRVOM SLOGU. I UVIJEK NA PRVOM SLOGU. BEZ OBZIRA KOLIKO SLOGOVA IMA RIJEČ.

Dokle seže norma standardnog jezika ? Znači li to da bismo mi sve John-e u standardnom govoru trebali nazivati Ivanima ? Ivan Kenedy, predsjednik SAD-a ?

Ako je tako, tada bi i svi Jovani u nas trebali biti Ivani. I obrnuto u Srbiji svi Ivani bi postali Jovani. Moj susjed iz djetinjsIva zvao se Ivo, ali je matici zapisam kao Giovanni. Otišao u Italju kao mladić i ponovno je postao Giovanni.

Kod javnih osoba je to uobičajeno činiti : Blaženi Ivan Pavao II. (lat. Beatus Ioannes Paulus PP. II; građansko ime: Karol Józef Wojtyła) ili srpski : Блажени папа Јован Павле II, рођен као Карол Јузеф Војтила.

NETOČNO. JA SAMO GOVORIM O NAGLASKU. GLASOVE I NAGLASAK PRILAGOĐAVAMO HRVATSKOJ FORMI. AKO U NAZIVU POSTOJI "Ü", ONDA ONO U HRVATSKOMU POSTAJE "I". OSTALO SE NE DIRA. OSIM TOGA, TKO ZNA SVE STRANE JEZIKE. JA ZNAM PRAVILA NJIH STOTINJAK, ALI BEZ KNJIGE NE BIH ODJEDANPUT ZNAO SVE POGODITI.


Napisali ste : Ispravan je izgovor "pokvaREnj:k". Što znače ono dvotočje ? Tamo mora biti kratko, nenaglašeno "a".

DVOTOČJE OZNAČAVA DUGI SLOG. DA NIJE, ONDA BI SE ONO "A" GUTALO. "PATAK" IMA KRATKI ZADNJI SLOG I ZATO SE KAŽE "BEZ PATKA". "POKVARENJAK" IMA DUGI SLOG I ZATO SE KAŽE "BEZ POKVARENJAKA".


Potražit ću Brabeca.


Javite se kada nađete Brabeca!
Prijavi Administratoru
#58 Daruvar, ovo je Hrvatska — Boljunac 2011-10-10 22:40
Citriram :

"
PIŠE SE "VICTORA HUGOA". DALJE, SVE ĆEMO STANDARDIZIRATI JER U SUPROTNOM PRIDONOSIMO KAOSU. ŽERVE, IGO, BALZAK NAGLAŠAVAJU SE U SKLADU S HRVATSKOM NORMOM. FRANCUZI ĆE HRVATSKA IMENA NAGLASITI NA ZADNJEM SLOGU JER JE TAKVA NJIHOVA NORMA. AKO MOGU FRANCUZI, KOJI SU SREDILI JEZIK, ONDA SE MOGU I HRVATI DRŽATI NORME DA NEMA NAGLASKA NA ZADNJEM SLOGU. I ČESI SPOMENUTA PREZIMENA NAGLAŠAVAJU NA PRVOM SLOGU. I UVIJEK NA PR VOM SLOGU. BEZ OBZIRA KOLIKO SLOGOVA IMA RIJEČ. "

Piše se Victora Hugoa. Točno.

Ali u Hrvatskoj ne pišemo "ŽERVE, IGO, BALZAK ".

Što je vama ? Još nismo u Velikoj Srbiji.
Prijavi Administratoru
#59 Raspravljamo o jeziku, a ne o Srbiji — Daruvar 2011-10-11 18:40
Okanite se jeftinoga politikanstva. Ovdje raspravljamo o jeziku, a ne o Srbiji. Ja znam napisati gotovo sva europska prezimena u originalnom obliku, a Vi možda samo engleska. Stoga nemojte podmetati!

Usto znam čitati sve moguće svjetske ćirilice. Čak i onu mongolsku.

A ono "Žerve, Igo, Balzak" služilo je samo da Vam objasnim kako ih naglasno prilagođavamo hrvatskoj normi. Pa i sami ste primijetili da sam napisao "Victora Hugoa"...
Prijavi Administratoru
#60 Gervais, Hugo i Balzac — Boljunac 2011-10-11 19:09
Bit će da ja nisam dovoljno Hrvat, kao što su Francuzi Francuzi. Ja uvijek ove u naslovu izgovaram s naglaskom na drugom slogu, a Francuzi bi moje ime pisali po svojem i po svojem izgovarali. Ali, to ipak nije za usporedbu.

Pitanje je kako Francuzi pišu i izgovaraju npr. Ivo Andrić. Jean Andric, s naglaskom na drugom slogu ? Ili pak Ivo Andrik s naglaskom na drugim slogovima.

Evo što sam našao!

Un pont sur la Drina
A Bridge over the Drina
Belgique, 18 min, 2005
35 mm, couleur
Réalisation : Xavier Lukomski Image : Jorge Leon et Sébastien Tran Montage : Michèle Hubinon Production : Cobra films Coproduction : ADR Productions, Wallonie Images Production Distribution : Wallonie Image Production
Quai des Ardennes 16-17, 4020 Liège – Belgique Tél. : +32 4 3401042 Fax : +32 4 3401041
Ce pont-là a été rendu célèbre par le romancier Ivo Andric. Dans son ouvrage de 1945 Le Pont sur la Drina il décrivait l’histoire douloureuse d’une ré- gion, près de la ville bosniaque de Visegrad, et notait : « Le pont et les habitants de Visegrad sont liés au point qu’on ne peut raconter séparément leurs histoires*. » L’image traversée de lumières changeantes de la rivière et des silhouettes des passants sur le majestueux pont de pierre porte une voix. C’est le témoignage, devant le Tribunal International pour l’ex-Yougoslavi e, de Poljo Mevsud, habitant d’un village à 15 kilomètres de Visegrad. Il raconte comment, en septembre 2001, il repêcha dans la rivière des cadavres d’hommes et de femmes massacrés.
«Un pont comme un emblème, comme un pilori, comme un mausolée, comme un témoignage. »
* Le Pont sur la Drina d’Ivo Andric, dernière édition fran- çaise, traduction Pascale Delpech, Paris, Belfond, 1994.
Prijavi Administratoru
#61 Sve za zadnjem slogu — Daruvar 2011-10-14 22:33
Nema kod Francuza previše filozofije. Oni sve bacaju na zadnji slog. Čak su toliko bezobrazni da govore "andRIK". Onomad su izgovarati i "saFET suZIK". A mi im se klanjamo...
Prijavi Administratoru
#62 A. Dumas — Boljunac 2011-10-14 22:41
Kad smo počeli čitat Aleksandra Dumasa smo i mi gimnazijalci čitali DUmas. Dok nismo počeli učiti francuski. I Victora Huga smo nazivali HUgo.

Tko ne zna pravilan izgovor čita onako kako je naučen čitati.
Prijavi Administratoru
#63 Daruvar - Boljunac? — Marcus 2011-10-15 07:53
'Daruvar' je jugoudbaški, četnički 'saradnik' i ovdje buši kao 'mole' tj. 'krtica'. Kao pravi yugoslav (isto što i velikosrbin) zna dosta o svojoj ćirilici i hvali se da poznaje sve ćirilice pa i Mongolsku. Blago njemu! Je li on novi Ćiril (uz bok Metodu)? Možda će nam on objasniti kako je ćirilica dospjela u Mongoliju i Vladivostok, kako je Vladivostok dospio tu gdje je?
Ili, kako je ćirilica dospjela u Knin?

Ja u potpunosti odbacujem Daruvarovu PROPAGANDU i njegove LAŽI isto kao što odbacujem bilo kakve jugoslavenske LAŽI. Sve takove laži služe za protuhrvatsku politiku, za jugočetničku agresiju na Hrvatsku, za genocid nad Hrvatima. Ako je on (Daruvar) po rođenju Hrvat ovo što radi čini ga izrodom tj. prodao je majku i oca. Ako su mu majka i otac Hrvati, on kakav je, bi mogao njih pospremiti u neku Jazovku ili Hudu jamu ako bi to pomoglo u ostvarivanju Jugoslavije.
Ćirilice me interesiraju samo na način na koji me interesiraju druga pisma, kao na primjer arapsko ili tajlandsko ili kinesko tj., iz radoznalosti.
Srpska ćirilica mi je odvratna. Ona je u službi velikosrpskog agresora skupa sa SPC (Srpska pravoslavna crkva).

Za razliku od ovog zlikovca (Daruvara) gospodin Boljunac je jedan razuman čovjek, ali što je još važnije, pošten i iskren čovjek.
Zato su nam bake i didi koji su pošteni i iskreni pravi uzori makar nisu školovani za razliku od recimo jednog Ecce Homića kojemu se takvo poštenje i iskrenost ne uklapaju u njegov mentalni sklop provincijalizma s kojim on samog sebe hvali i trči za pomodarstvom. Meni više znači jedan pošten i iskren dida sa njegovom Katoličkom vjerom nego kakav Jovan Žižek, Louis Vuiton ili drogeraši kao Bob Dylan i Jimmy Hendrix. A za Engleski, ako ga znaš znaš, a ne da se praviš pametan isticanjem tvog znanja - to je provincijalizam .
Prijavi Administratoru
#64 Marcus — Boljunac 2011-10-15 08:37
Daruvaru je navodno otac Hrvat, a majka Čehinja. Naravno to ga ne opravdava. Prosudba dotičnog vam je točna, odnosno nije daleko od prave istine. Da ne duljim.

Meni je otac bio Hrvat, a moji su se stari pred oko 400 godina doselili u Istru (Boljun) iz okolice Ogulina. Majka pak mi je bila, ako se smije to reći, čistokrvna Slovenka. Naime, imala je djevojačko prezime koje je često u području na granici s Italijom (Gorička Brda), ali ima toga imena i jedna palača u Veneciji i jedno mjestance negdje kraj rijeke Po.

Kad se je udala Istru i nakon šest mjeseci došla u svoj rodni kraj, smijali su joj se jer je već bila zaboravila svoj materinji govor.
Prijavi Administratoru
#65 Rod — Marcus 2011-10-15 11:26
Gospodine Boljunac,

Nije stvar da treba nekoga kuditi zbog roda od kojeg potječe, to bi bio šovinizam (kao ono o Hercegovcima). Niti bih ja to radio osobi srpskog podrijetla samo zbog toga što je Srbin. Crkva nas uči kako po tome postupati. Ono što je pokvareno je da su neki Srbi velikosrbi, bilo djelomično ili u većini a to u konačnici znači agresiju, pokolje i destrukciju i nepravedno hegemoniziranje nad drugima.
Prijavi Administratoru
#66 Marcus — Boljunac 2011-10-15 12:55
Citat Marcus:
Gospodine Boljunac,

Nije stvar da treba nekoga kuditi zbog roda od kojeg potječe, to bi bio šovinizam (kao ono o Hercegovcima). Niti bih ja to radio osobi srpskog podrijetla samo zbog toga što je Srbin. Crkva nas uči kako po tome postupati. Ono što je pokvareno je da su neki Srbi velikosrbi, bilo djelomično ili u većini a to u konačnici znači agresiju, pokolje i destrukciju i nepravedno hegemoniziranje nad drugima.


Slažem se.
Prijavi Administratoru
#67 Jadniče — Daruvar 2011-10-15 22:14
Citat Marcus:
'Daruvar' je jugoudbaški, četnički 'saradnik' i ovdje buši kao 'mole' tj. 'krtica'. Kao pravi yugoslav (isto što i velikosrbin) zna dosta o svojoj ćirilici i hvali se da poznaje sve ćirilice pa i Mongolsku. Blago njemu! Je li on novi Ćiril (uz bok Metodu)? Možda će nam on objasniti kako je ćirilica dospjela u Mongoliju i Vladivostok, kako je Vladivostok dospio tu gdje je?
Ili, kako je ćirilica dospjela u Knin?

Ja u potpunosti odbacujem Daruvarovu PROPAGANDU i njegove LAŽI isto kao što odbacujem bilo kakve jugoslavenske LAŽI. Sve takove laži služe za protuhrvatsku politiku, za jugočetničku agresiju na Hrvatsku, za genocid nad Hrvatima. Ako je on (Daruvar) po rođenju Hrvat ovo što radi čini ga izrodom tj. prodao je majku i oca. Ako su mu majka i otac Hrvati, on kakav je, bi mogao njih pospremiti u neku Jazovku ili Hudu jamu ako bi to pomoglo u ostvarivanju Jugoslavije.
Ćirilice me interesiraju samo na način na koji me interesiraju druga pisma, kao na primjer arapsko ili tajlandsko ili kinesko tj., iz radoznalosti.
Srpska ćirilica mi je odvratna. Ona je u službi velikosrpskog agresora skupa sa SPC (Srpska pravoslavna crkva).

Za razliku od ovog zlikovca (Daruvara) gospodin Boljunac je jedan razuman čovjek, ali što je još važnije, pošten i iskren čovjek.
Zato su nam bake i didi koji su pošteni i iskreni pravi uzori makar nisu školovani za razliku od recimo jednog Ecce Homića kojemu se takvo poštenje i iskrenost ne uklapaju u njegov mentalni sklop provincijalizma s kojim on samog sebe hvali i trči za pomodarstvom. Meni više znači jedan pošten i iskren dida sa njegovom Katoličkom vjerom nego kakav Jovan Žižek, Louis Vuiton ili drogeraši kao Bob Dylan i Jimmy Hendrix. A za Engleski, ako ga znaš znaš, a ne da se praviš pametan isticanjem tvog znanja - to je provincijalizam.


Da nisi glup kao što jesi, onda bi shvatio da udbaši i četnici ne idu u istu rečenicu. I vrati se svojim ovcama jer nemaš što tražiti pri ozbiljnijoj raspravi. A ćirilica je i hrvatsko pismo, ali blesan ostaje blesan.
Prijavi Administratoru
#68 I Vi blebećete — Daruvar 2011-10-15 22:15
Citat Boljunac:
Daruvaru je navodno otac Hrvat, a majka Čehinja. Naravno to ga ne opravdava. Prosudba dotičnog vam je točna, odnosno nije daleko od prave istine. Da ne duljim.

Meni je otac bio Hrvat, a moji su se stari pred oko 400 godina doselili u Istru (Boljun) iz okolice Ogulina. Majka pak mi je bila, ako se smije to reći, čistokrvna Slovenka. Naime, imala je djevojačko prezime koje je često u području na granici s Italijom (Gorička Brda), ali ima toga imena i jedna palača u Veneciji i jedno mjestance negdje kraj rijeke Po.

Kad se je udala Istru i nakon šest mjeseci došla u svoj rodni kraj, smijali su joj se jer je već bila zaboravila svoj materinji govor.


Vidi se da niste pravi Hrvat jer je Srbima jezik "materinji", a Hrvatima materinski. Mnogo Vi još morate naučiti o jeziku, osobito o kulturi jer nekoga, bez dokaza, povezivati s četnicima i udbašima ispod je svake razine.
Prijavi Administratoru
#69 Maternji- materinji - materinski — Boljunac 2011-10-15 23:05
Jezik, pogotovo standardni, uči se cijeloga života.

Maternji - srpska riječ odnosno tipičnia za srpski nego za hrvatski
Brodnjak : Razlikovni rječnik

Materinski - hrvatska riječ : materinska ljubav , materinska briga

Materinji - hrvatska riječ : materinji jezik

Maternji -> materinski -> materinji

Šonjin Rječnik

Zašto je Rječnik u redakciji Jure Šonje stavio strjelice kod riječi "maternji" ? Zato jer je istoga mišljenje kao i Vladimir Drobnjak da je riječ "maternji" tipičnija za srpski jezik.

A što sam ja napisao ? Napisao sam "materinji govor".

Dakle ? Posipajte se pepelom !
Prijavi Administratoru
#70 Razlikovni Boljunac — Ecce Homo 2011-10-17 01:12
Boljunac, žalosti me da vidim da je nešto – možda isparenja onog plemenitog produkta vrhunskih istarskih sorti grožđa, možda tek depresija – opet pomutilo tvoje inače bistre oči i povremeno bistri razum. Druženje, pa makar virtualno s marcusima, preporodima, cetinama i sličnima kvari karakter, posebno kad ga netko nema... c c c...

Nedavno, u jeku rasprave o jeziku, bio sam skloniji tvojim nego daruvarovim argumentima. Jednostavno, slažem se da je jezik živa stvar, nešto što evoluira, razvija se, mijenja, i najvažnije, što ima svoje lokalne specifičnosti koje ne treba biti briga za nekakav standard. Jer, standard je – konvencija. Dogovor. Sjeli ljudi i dogovorili se. Kao takav ima smisla u javnom priopćavanju, javnim službama, školama i - to je otprilike to. U umjetnosti ili živom govoru ne treba mu robovati.

I složim se ja, bar dijelom, kad tamo – javi se Boljunac s navodima iz „razlikovnog rječnika“! Sam pojam je toliko komičan i apsurdan da je samo njegovo stvaranje primjerenije nekom satiričaru nego ozbiljnom jezikoslovcu.

Ali eto, Boljuncu treba razlikovni rječnik da bi znao koja je riječ iz njegovog jezika. Da se ne bi zabunio. Teško je to breme, imati jezik i priručnike za razlikovanje, a znati da jezik prvenstveno služi da bi homo sapiensi međusobno komunicirali. I teško je prihvatiti činjenicu da ti je jezik toliko sličan onom drugom, k'o da su isti, daleko bilo, da ti treba knjižurina da bi razlikovao jedan od drugog.

Dobro, Boljunac voli čitati i izgleda da pri tome nije nimalo selektivan – telefonski imenik, toaletni papir, razlikovni rječnik... svejedno. Nego, da ti to pošalješ preporodu kad završiš, teško je zamisliti osobu kojoj je takvo što potrebnije. 80 posto njegovog leksičkog fonda je obrazac novosadskih pravila. Prosto čovjeka neka nostalgija uhvati – ne za vremenom, nego ono... bilo se puno mlađe, je l' de?

Tako prosvijetljen silnim razlikovnim blagom i autentičnom ljepotom domoljubnog izraza, Boljunac se okrenuo ozbiljnijim izvorima. Ozbiljnijim u smislu dijagnoze. Počeo se slagati s Marcusom! Dirljivo je do gađenja pročitati njihovo koketiranje:

Marcus: „'Daruvar' je jugoudbaški, četnički 'saradnik'.... Kao pravi yugoslav (isto što i velikosrbin)...
Ja u potpunosti odbacujem Daruvarovu PROPAGANDU i njegove LAŽI... Sve takove laži služe za protuhrvatsku politiku, za jugočetničku agresiju na Hrvatsku, za genocid nad Hrvatima. Ako je on (Daruvar) po rođenju Hrvat ovo što radi čini ga izrodom tj. prodao je majku i oca. Ako su mu majka i otac Hrvati, on kakav je, bi mogao njih pospremiti u neku Jazovku ili Hudu jamu...
Za razliku od ovog zlikovca (Daruvara) gospodin Boljunac je jedan razuman čovjek, ali što je još važnije, pošten i iskren čovjek.

Boljunac: „Prosudba dotičnog vam je točna, odnosno nije daleko od prave istine“.

Malo poslije toga, Boljunac, skoro pravdajući se, objašnjava kako mu je majka bila 'čistokrvna' Slovenka, ali brzo, pravovjerno, dodaje: „Kad se je udala Istru i nakon šest mjeseci došla u svoj rodni kraj, smijali su joj se jer je već bila zaboravila svoj materinji govor“. Ovo je tako nisko da... nemam riječi.

I eto. Ne možeš se družiti s kim se družiš, a da ostaneš čist. Sve češće se slažeš s talogom, počeo si ljude koji drugačije misle nazivati svakakvim imenima, pisce bitangama, još samo da vidim kako citiraš onu glistu koja bi htjela biti zmija i... dno dna, dalje nema.

Žao mi je, iskreno...
Prijavi Administratoru
#71 Hoće Ecce — Marcus 2011-10-17 03:29
...sigurno dobiti čestitku od Meteox-ice, odmah nakon što ona pohvali Daruvara - jer ipak je Daruvar još uvijek veći Daruvar od Ecce Homića pa će ona prvo Daruvaru pa tek onda Homiću.
Prijavi Administratoru
#72 ne pretjeruj, Marcus — meteox 2011-10-17 06:56
Citat Marcus:
...sigurno dobiti čestitku od Meteox-ice, odmah nakon što ona pohvali Daruvara - jer ipak je Daruvar još uvijek veći Daruvar od Ecce Homića pa će ona prvo Daruvaru pa tek onda Homiću.


Meni je jasno da su tudjmanizam, hdz i hercegovacka udba sposobni proizvesti samo nasilje i vrijedjanje, pa bih se valjda i ja trebala pridruziti coporu u janjecoj kozi i udariti protiv njihovih neistomisljenik a, ili oni protiv mene, u protivnom ce me Marcus & co. prozvati i izvrijedjati...
Kao da bilo tko od vasih protivnika ovdje pise da dobije 'ovacije' od bilo koga, odnosno "cestitku" - to je slabost gore navedenih "struktura" koju ne treba pripisivati nikom drugom, posebno ne individualcima koji ne cekaju niodkog da im kaze kako smiju pisati, ili nedajBoze, misliti.
Premda je vec veliki dio naroda ostecen takvom "kulturom", i zrtva je iste, nije razlog da joj se svi pokore i ne promisle svojom glavom.

Mislim da se hrabrost tudjmanista, hdz-a i hercegovacke udbe, kad smo vec na ovoj temi, najbolje ogleda i u tom "razlikovnom rijecniku"; da se "bre ne zavade", ili da ne moraju dublje proucavati etimologiju koje rijeci, nisu to nazvali "rjecnikom srbizama" kao sto su npr. neki drugi narodi razvili rijecnik "anglicizama" ne zanemarivsi pritom ni svoj pisani i govorni jezik, gramatiku, kronoloski razvoj, povijest, varijante etc. etc. Kad i jezik u Hrvata treba sluziti izbornoj kampanji gore navedenih, onda je takav kakav je i u Marcusa, nema tu, da parafraziram "preporoda", "diskusije i rasprave".
Prijavi Administratoru
#73 Ecce Homo — Boljunac 2011-10-17 09:24
1. Eh, moj Čovječe, drago mi je što mi priznaješ "inače bistre oči i povremeno bistri razum.". I to je nešto.

2. I onda raspališ: "Druženje, pa makar virtualno s marcusima, preporodima, cetinama i sličnima kvari karakter, posebno kad ga netko nema... c c c…".

Eto, i s tobom se družim. A ne plašim se da ćeš me pokvariti. To objašnjavam time što više nisam tako mlad pa si moja malenkost umišlja da je ona koja može druge pokvariti ili pak popraviti, a da je isključen obrnuti utjecaj. Tošto sam našao da "moj ljuti protivnik" Cetina i, da ne nabrajam druge, ponekad ima istovjetno gledište sa mnom, ne zabranjuje mi da se s njime složim u takvoj određenoj pojedinosti.

3. Drago mi je što si u raspravi o jeziku dijelom uz moja gledišta, nasuprot Daruvarovim . I to je nešto. Jest, hvalim te, ali ne plašim se da ćeš me pokvariti.

Brodnjakov "Razlikovni rječnik" je naišao na puno pohvala, ali i na puno kritika. Znamo iz kojih sredina dolaze pohvale i iz kojih kuđenja ! O tomu ne ću više. Jer je razumljivo samo po sebi. Činjenica je da taj rječnik je nabijen isključivo informacijama o tomu što je odakle potječe, koje su riječi istiskivale druge, zaboravljene, i sada ponovno uskrsle.što je tipičnije za hrvatski jezičnini izraz, što za srpski itd. itd.

Jesi li imao u rukama taj rječnik ? Taj Rječnik treba koristiti cum grano salis kao i svaki drugi priručnik .


4. Ovaj citat govori puno, jako puno o tebi:
" Boljunac voli čitati i izgleda da pri tome nije nimalo selektivan – telefonski imenik, toaletni papir, razlikovni rječnik... svejedno."

Mislim da komentar nije potreban. Citiranim si pokazao kakav si.

5. Citat: "Boljunac: „Prosudba dotičnog vam je točna, odnosno nije daleko od prave istine“.

Ovo se odnosilo na Marcusa glede Daruvara. Što ti je to trebalo? Ono "nije daleko od istine" je relativizacija prethodne rečenice. I što je tu sporno ? Nisam toliko glup da ću se uscrpljivati u elaboriranju toga što sam htio reći.

6. O zaboravu domaćega materinjega jezika imam još jedno, vlastito iskustvo. Kao srednjoškolac bio sam prešao u školu na Cresu, jer u Đačkom domu u Pazimu nije za mene bilo mjesta. Valjda zato jer sam bio dijete klasnog neprijatelja. Dospio samu Đački dom u kojemu su bli gotovo isključivo djeca palih boraca iz Like, Primorja, Slavonije. U potpunosti sam napustio istarsko društvo, govor i ponašanje. Pomalo sam podivljao s gledišta naših istarskih tradicinolanih vrjednosti. U kratko vrijeme sam se stopio u tu novu mentalnu, vrijednosnu, i jezičnu sredinu. Psovao sam kao isvi u tom đačkom društvu. Kad sam na polugodištu došao kući, u Bojunsko Polje, nisam znao govoriti po domaći. Domaći "hrvacki" govor sam bio posve zaboravio. Braća su mi se smijala.

Ali sam zapamtio iz toga izvukao poučak i zapamtio ga za cijeli život . Nikada ne smijem zaboraviti naš domaći govor. I nisan ga zabi ni do daNAS.

Eto, moj Čovječe, što je tu nisko ?

7. Bitange ? Zar pisci ne mogu biti bitange ? Hajde, molim te ! Uostalom to je izraz koji je uporabljen na ovom portalu u naslovu jedne teme, a odnosi se upravo na pisce - bitange.

hkv.hr/.../...
Prijavi Administratoru
#74 Bitange s 12,4 milijuna kuna — meteox 2011-10-17 14:23
Evo nadjoh u vijestima nesto za gosp. Boljunaca i HKV :

"Ostaje u pritvoru: Sanaderu odbili jamčevinu od 12,4 milijuna kuna:
Isprsili se Bebić, Rošin i Zubović!
Hoće li se obrana odlučiti za jamčevinu i koliki bi njezin iznos bio znat će se više nakon istražnog ročišta "
www.jutarnji.hr/.../981421
Prijavi Administratoru
#75 Rasprava — admin 2011-10-17 14:51
Molili bi one koji komentiraju držati se teme, pri čemu bi isto tako trebalo čuvati razinu rasprave. U suprotnom ćemo intervenirati nakon dužeg vremena.
Prijavi Administratoru
#76 kriticno? — meteox 2011-10-17 15:07
shvacam, cemu upravo sada, "nakon duzeg vremena". kad meteox ide, u miru barem dva mjeseca :-)
Prijavi Administratoru
#77 Držanje teme — Boljunac 2011-10-17 15:29
Citat admin:
Molili bi one koji komentiraju držati se teme, pri čemu bi isto tako trebalo čuvati razinu rasprave. U suprotnom ćemo intervenirati nakon dužeg vremena.


Zahtjev je na mjestu. Iako sam zahvalan adminu na visokom stupnju tolerancije našega vrludanja, jer često i nemamo gdje istresti ono što tišti našu dušu.
Prijavi Administratoru
#78 komentar adminu — meteox 2011-10-18 12:50
Postovani admin,
mozete li pomoci vasim uputama da se vasi autori drze teme, jer u vecini slucajeva mi nije jasno sto je naslov, sto je teza, argumentacija, zakljucak, kakve veze imaju s bilo cim. Clanci su pomalo kao stepenice, podju od jedne tocke, vode malo lijevo, malo desno, samo sto ne propadnu i spuste se negdje daleko od teme "ni na nebu ni na zemlji". Primjer su clanci "Dijanovica" o "povijesti" gdje citira jugo-izvore a citatelj ne moze dokuciti ni sto hoce reci ni sto to znaci, te onaj o "Spancima", i niz drugih, ili kad cestitaju nekom rodjendan a zavrse s "glasovanjem", kako se mora "ici na izbore" i onda svi komentari govore o osvajanju vlasti, sto uopce nema veze s naslovom ili temom.
Hvala unaprijed!
Prijavi Administratoru
#79 Materinski, rodiljski... — Daruvar 2011-10-18 21:46
Citat Boljunac:
Jezik, pogotovo standardni, uči se cijeloga života.

Maternji - srpska riječ odnosno tipičnia za srpski nego za hrvatski
Brodnjak : Razlikovni rječnik

Materinski - hrvatska riječ : materinska ljubav , materinska briga

Materinji - hrvatska riječ : materinji jezik

Maternji -> materinski -> materinji

Šonjin Rječnik

Zašto je Rječnik u redakciji Jure Šonje stavio strjelice kod riječi "maternji" ? Zato jer je istoga mišljenje kao i Vladimir Drobnjak da je riječ "maternji" tipičnija za srpski jezik.

A što sam ja napisao ? Napisao sam "materinji govor".

Dakle ? Posipajte se pepelom !


Rodiljska, a ne rodiljna naknada.

Materinski, a ne materinji jezik.
Prijavi Administratoru
#80 Daruvar me citira, ne čita ... — Boljunac 2011-10-18 22:18
Daruvar me citira, a ne zapaža razliku između "maternji" i "materinji".

Čak i riječ "maternji" koje je tipičnija za srpsli jezik, koristili su neki stariji hrvatski pisci - prema Rječniku hrvatskog književnog jeziku što ga je sastavio Julije Benešić koji obuhvaća razdoblje od Preporoda do Drugog svjetskog rata.

A Daruvar bi iz hrvatskog jezika (ne samo iz standardnog !) izbacio hrvatsku riječ "materinji" kao srpsku.

To je djelovanje protiv hrvatskog jezika , s pozivom na veliku brigu za čistoću hrvatskog jezika.
Prijavi Administratoru
#81 TVorba riječi — Daruvar 2011-10-19 22:20
Boljunče, kada već tražiš Brabeca, u knjižnici potraži i Tvorbu riječi. Ja sam napisao kako treba biti, a ti potraži spomenuto djelo akademika Stjepana Babića. I uvjeri se što je ispravno!
Prijavi Administratoru
#82 Brabeca imam na stolu — Boljunac 2011-10-24 17:41
Pogledao sam na brzinu i vidim da su njegovih "Sto jezičnih savjeta " iz1984. odista dobra stvar.

Ali našao sam i jednu tvrdnju koa i ne stoji. Npr. obavezati se i obvezati se, obaveza i obveza. Brabec veli da su blici bez a stariji, zabilježeniprij e nego oni drugi, "ali dobro je i obaveza i obveza.

Ja tek znam da je u hrvatskoj pravnoj terminologiji jedino ispravno obveza i obvezati se, a da su oblici obaveza i obavezati se , tipični za srpski i BiH jezični izraz.
Hrvatska pravna terminologja poznaje samo oblike bez a. Naime, obaveza može biti moralna, profesionalna, domoljubna itd.itd. ali pravna se obaveza naziva kratko - "obvezom".

Brabec nemaodgovora na pitanje što učiiti s Pazinom. Ali je zanimljivo što veli npr. za Bjelovar, Vukovar Varaždin, Ogulin. Iako bi po normi trebali naglasak prenijeti iz prvog sloga na drugi to u razgovornom jeziku ne čine i zaf+državaju naglasak na prvom slogu.

Trogiru naglasak prelazi na drugi slog, ali u vokativu zadržava ga na prvom slogu.

U prezimenima nastalih od imenice kovač, mesar, zvonar i sl. naglasakmstaje na prvom slogu, iako se kod th imenica seli na drugi slog.

Potražit ću i S.Babićevu "Tvorbu riječi", da vidim što tamo ima.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća



Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...

Tko je na vezi?

  • Boljunac
  • H7
  • Jardo
  • Kolduš
  • MIJO F
  • 5 korisnika
  • 83 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal