Iz mojega kuta

 

Novi bistri ministri

JasenDva dana nakon Božića Vlada je osvježena novim ministrima s kojima ulazi u sretnu novu 2011. Na oduševljenje općinstva, ministar kulture postao je Jasen Mesić, jer hrvatska javnost jednostavno ne može živjeti bez nekog Mesića, pa makar i Jasena. Činjenica da u Hrvatskoj postoje stotine i stotine književnika, slikara, kipara, glazbenika, filmaša i kazalištaraca koji su radom i talentom desetljećima stvarali ime, te bi bili pozvaniji obnašati dužnost ministra (ministrice) kulture – nije bila bitna. No i tako se radi o privremenom rješenju. Jasen će trajati sve dok ne dođe Hrast. I red je da tako bude, zbog biološke raznolikosti.

Hrastov je pravi hrast

Junak s Koranskoga mosta dočekao je Božić na slobodi. Branitelj Hrastov i njegov slučaj ilustracija su kako sude hrvatski sudovi koji su više-manje nezavisni i kako sude hrvatski sudovi koji su uglavnom zavisni. Više je nego očito da je "zapovijed s višega mjesta" bila: suditi Hrastovu sve dok ne bude osuđen, pa makar trajalo stotinu godina. Te se tako po političkoj prisili i sudilo, ali ga se u Karlovcu nije i osudilo makar mu se tri puta sudilo. Onda je Vrhovni sud izgubio živce pa uzeo stvar u svoje ruke i – osudio Hrastova ni kriva ni dužna na osam (sedam) godina robije. Zatim je Ustavni sud poništio presudu Vrhovnog i oslobodio Hrastova. Navodno će još biti suđenja. I tako sve dok se ne stubokom ne promijeni ljigava politička scena u Hrvatskoj. A onda političkog suđenja Hrastovu više ne će biti, pa ni sudskoga suđenja jer je čovjek nevin.

I Slobodan Praljak na slobodi

slobodan_praljak_01Kažu mi da je Slobodan Praljak pušten iz haaškog zatvora – ali samo za blagdane. Puštena su kućama i tri suca koji mu sude. Jedan je navodno vrlo korektan (Francuz), druga dvojica imaju nekih problema (Šivicarac i Madžar). Navodno je madžarski sudac od onih starih zaljubljenika u komunističku Jugoslaviju i Tita, pa čim tko što kaže negativno o njima, skače i urla, duboko povrijeđen. Možda bi ga neke novine koje izlaze u Hrvatskoj mogle uzeti za kolumnista.

I Jutarnji izgubio živce

Koliko se ljudima povraća od sluganske politike hrvatske "elite" i njezinih gospodara, svjedoči i nedavni članak u "Jutarnjem listu", a potpisao ga je vrli Pleše poznate provenijencije. Dakle, i taj i takav Pleše izgubio je živce pa izrijekom naveo Englesku i Nizozemsku kao najzaslužnije za zaustavljanje Hrvatske na putu u EU, zgrožen ponižavanjem i maltretiranjem Hrvatske koja očito mora čekati da joj se pridruži Srbija pa će onda zagrljeni skupa u Carstvo svjetlosti, love, mira i blagostanja uopće.

Eto, kad čitaju portal HKV-a na kojemu se gornja tvrdnja godinama vuče (jer je igra očita i vrlo infantilna) naši se novinari pomalo ohrabre. Još ima nade kad čujem (vidim) da se Pleše pita "Je li Hrvatska dužna skrštenih ruku podnositi takvo mrcvarenje Engleske i Nizozemske?" Uz jedan savjet staroga novinskog redaktora (to je jest H.H.): treba paziti na stil, a stil je obična logika. Naime, ne radi se o "mrcvarenju Engleske i Nizozemske", nego o mrcvarenju Hrvatske.

Što Bugari znaju a mi ne znamo

Prijateljstvo s Bugarskom (i bugarskom manjinom u Hrvatskoj) na srcu mi je iz mnogih razloga, a bilo je i pokojnom Daliboru Brozoviću. Od Bugara sam saznao mnogo o hrvatskim mornarima (i časnicima) na Crnome moru u Drugom svjetskom ratu, a zanimalo me je i zato što je moj otac bio liječnik na brodu. Informacije potvrđuje i napis u glasilu Matice iseljenika – umro je, naime, Fedor (Božidar) Mažuranić, praunuk bana Mažuranića i nećak Ivane Brlić-Mažuranić. Časnik Ratne mornarice, pripadnik Hrvatske pomorske legije. Jedan od onih koji su 1944.na tajnom zadatku osigurali slobodan prolaz židovskim izbjeglicama iz Rumunjske u Tursku, zatim u (tada) britansku Palestinu (50.000), a bilo je tu Židova i iz Madžarske i Bugarske. Mažuranić se 1945. morao skloniti u Italiju, poslije u Argentinu.

A da su Hrvati na Crnome moru usko surađivali s Bugarima, poznato je. Kao što je poznato da je bugarski car Boris III. zaslužan za spašavanje Židova, te je zato njegov sin car Simeon II. Saksoburggotski nedavno primio (za oca) priznanje, i to u Zagrebu. Spomenuti Boris III. je u vrijeme komunizma bio "fašist" i neprijatelj "jugoslavenskoga naroda". Što je glupo jer takav narod niti je postojao niti može postojati, pa ne može imati ni neprijatelja. A kakav je "fašist" bio, gore je rečeno.

Tko s papom u HNK?

Papa Benedict XVIPoznat je već raspored pape Benedikta XVI. u vrijeme posjeta Zagrebu 2011. Intrigantan je podatak da će se papa u Hrvatskom narodnom kazalištu (na Trgu maršala Tita!), sastati s hrvatskim kulturnim djelatnicima, kako je rečeno. Koga će "odrediti" protokol i tko će uopće sastaviti protokol? Muka je to živa. Predlažem da se jednostavno prepiše protokol posjeta Z. Tadića Zagrebu 2010. Tako bi Svetog oca u HNK pozdravili Rade Šerbedžija, Goran B. Jergović, Andrea Zlatar, Igor Mandić, Dežulović, J. Pavičić, D. Kuljiš i slični. U ime nazočnih papi bi poljubio ruku svenazočni pozorišni stipendist Ministarstva kulture RH R. Šerbedžija, te održao značajan govor: "Dragi pope nad popovima, mnogo je dobro da ste došli u Hrvatsku..." (itd.) Zatim bi govorio I. Mandić i rekao: "Molim Vas da pozdravite gospođu"...(itd.)

Magnat u misiji

Već kada sam na ovim stranicama pisao da su se EPH novine razgalamile o Sanaderovim financijskim grijesima (navodnim, za sada), a da političku štetu skrivaju pod tepih jer im je bila mila, bilo je jasno da će netko iz EPH reagirati. I jest, izvukli su osobno magnata (kako mu tepaju) Ninu Pavića koji je objasnio da su Sanadera doista podržavali, a da su ga napustili kada se vratio Tuđmanovoj retorici.

Kada se to Sanader "vratio Tuđmanovoj retorici", nije rečeno, a nije se ni vratio.

Tereza u Beogradu

Glasovita pjevačica s Olimpa, Tereza Kesovija, svrstala se među one meni drage ljude koji su u vrijeme komunizma stavljali potpise pod opasne deklaracije i apele, a zatim ih drugi dan povukli. Terezi doduše nije trebalo dvadeset i četiri sata nego ipak nešto dulje, ali je povukla. Uvijek može reći da joj kuću u Konavlima nisu razorili Srbi nego Crnogorci i bit će (djelomično) u pravu. Nego, u jugoslavenskih je duša taj potez naišao na srdačan prijam, pa se jugoslavenski pisac Jergović odmah raspjevao o silnoj snazi "jezičnog identiteta", kao da će u Srbiji pjevati Snježana Kordić.

I eto tako je Tereza sišla s Olimpa u pratnji pana koji trubi o balkanskom (jugoslavenskom) kulturnom identitetu, kojemu je srž srpskohrvatski jezik. A kako taj jezik ne postoji, ne može postojati ni jugoslavenski (regionalni) identitet, što je provokatorima dobro poznato, ali su plaćeni da pričaju gluposti, pa to i rade.

Konzervativni liturgijski slikar Michelangelo

ŠibenikU komentaru o slučaju glumice Senke Bulić i (doista lošem) potezu lokalnih vlasti u Šibeniku koje ju nisu htjele za ravnateljicu kazališta, spominje J. Pavičić i slikara Botterija kojemu su splitske vlasti dale ravnati galerijom, a radi se, veli J.P., o sedamdesetgodišnjem konzervativnom liturgijskom slikaru. Ta hrpa pridjeva samo je nešto finiji prepjev komunističke atribucije koja glasi "stari, nazadni klerikalni slikar".

Isto bi J.P. pisao o Michelangelu kada je ovome bilo sedamdeset godina i kada je radio freske u crkvama. Jest bio sedamdesetgodišnji, jest bio liturgijski i jest bio slikar, a ako je radio za Crkvu i u crkvama, onda je naravno bio i konzervativan.

Tako se, eto, piše o Botteriju, koji je moderniji nego što J.P. može i slutiti, a što se svjetonazor toga velikog slikara ne slaže s J.P.-ovim – slikaru na čast.

Svinjarija oko gripe

Da će gripa kad-tad doći, to je sigurno kao i smrt. I što će se dogoditi? Imam razne ljude po raznim ambulantama i svi mi kažu isto – ljudi se ne cijepe jer su u cjepivo ubačeni antisvinjski sastojci. Boje se. Za sebe, i za djecu posebno.

Kada doista dođe epidemija gripe, Hrvatska će izgledati doista žalosno i bolesno. Još joj samo to fali.

Hrast ne spava

Novi politički pokret, HRAST (HRVATSKI RAST) dobio je prvu rundu: u nekoliko dana postao je općepoznatim pojmom, predmetom interesa i vjesnikom nade da se strmoglavi pad Hrvatske može zaustaviti.

HRAST ne spava preko novogodišnjih praznika, HRAST ne odlazi na skijanje. U novu će godinu ući s adresom i operativnom strukturom, o čemu ću vas, poštovane čitateljice i čitatelji, prve obavijestiti.

Hrvoje Hitrec

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Hvala Hitrecu !Boljunac 2010-12-28 19:31
Hvala Hrvoju Hitrecu za vedrinu kojom nas je obdario u svom zapisu.

Posebno me veseli što Hrast ne spava.
Prijavi Administratoru
#2 Promjenecompassion 2010-12-28 20:21
Hvala gospodine Hitrec, iz Vaših usta u Božje uši...čini mi se da je sazrjelo vrijeme da se nešto konačno promjeni u glavama i srcima Hrvata.
Prijavi Administratoru
#3 Moj prijedlog..g.Hi trec:MIJO F 2010-12-28 22:04
Tko god ima mogućnost okućnice neka posadi sadnicu mladog HRAST-a...sadnj a se vrši sada,pa do 1.-10.travnja.. kad vegetacija miruje,ako tko ne može do sadnice..ORGANI ZIRAJMO SE..meni je hrastova šuma 100 metara od DOMA MOG!MFP!
Prijavi Administratoru
#4 Bravo!flick 2010-12-28 22:57
Hitrecovi članci odišu nadom i optimizmom i s veseljem ih čitam.
Prijavi Administratoru
#5 ZA HRVATSKI SKLADNOSTRODAMUS 2010-12-28 23:28
Neka svaki od nas svakoga dana pridobije po desetak novih HRASTOVIH PRSTAŠA!
Vrijeme je da ostvarimo HRVATSKI SKLAD koji će nam omogućiti da Hrvatskom vladaju HRVATI-PRAVI, a ne kojekakvi liberalno-komun istički yugo-lijepodusi ili onkrajdrinski dotepenci!
U HRASTU je Hrvatske SPAS!
Prijavi Administratoru
#6 Uzgorito u 2011-tuMisko 2010-12-29 00:35
Veoma aktualan i poucan, kao sto su uostalom i svi, Hitrecov clanak. Bravo Hrvoje! Nadajmo se da cemo ovoga puta biti razboritiji u odabiru. Prava je steta sto ovakovi rodoljubi ne mogu sukreirati hrvatsku buducnost.
Neka nam svima bude sretna i blagoslovljena Nova 2011. godina.
Prijavi Administratoru
#7 Josip Botteri DiniJedino Hrvatska 2010-12-29 16:51
Ovi lijevi medijski jurišnici u Hrvatskoj koji se ovih dana silno trude osporiti prijedlog imenovanja Upravnog vijeća splitske Galerije umjetnina Gradskom vijeću Splita Josipa Botterija Dinija na mjesto ravnatelja splitske Galerije umjetnina, po tko zna koji put pokazuju ideološki obrazac po kojem djeluju.

Naime, jedini "grijeh" ovog priznatog i poznatog hrvatskog akademskog slikara, jeste, što je tuđmanovac, čija je zamisao uređenje Hrvatske kao Božje države.

Bilo bi sasvim normalno da ovakove osobe poput Josipa Botterija Dinija,, kojima su Bog, nacionalna država i obitelj sveto trojstvo njihovog životnog opredjeljenja i djelovanja, u jednoj državi u kojoj se preko 90% ljudi deklarira kao katolički vjernici budu ministri kulture, a ne kao do sada mason Biškupić ili pak novoimenovani ministar kulture Jasen Mesić, kojemu je najveća kvalifikacija bespogovorna poslušnost Jaci.

P.S. Iskreno vjerujem da će u hrvatskom političkom životu jasene uskoro zamijeniti hrastovi, a tada će zasigurno poziciju hrvatskog ministra kulture obnašati netko poput Josipa Botterija Dinija.
Prijavi Administratoru
#8 Jasen MesićKoltrina-U-srcu 2010-12-30 02:48
Pamtim dobro mog školskog kolegu Jasena Mesića.Te 1989. sam se kao srednjoškolac upisao u HDZ u staroj baraci u Savskoj.Ponosno sam mahao iskaznicom a on me malo zbunjeno gledao,komentir ajući da mi to i nije najpametnije s obzirom da kao zadnja generacija odlazimo na odsluženje JNA 1990-1991(što se pokazalo ispravnim jer su oni u JNA imali moje podatke).
Na kraju se i on upisao u HDZ ,samo 15 god poslije ,kad sam se ja već dobrano odrekao detuđmanizirano g HDZa.
Mogu mu samo poželjeti dobre želje ali ipak sa nadom u srcu da će se HRAST dignuti visoko iznad njih.

Za HRAST SPREMNI !
Prijavi Administratoru
#9 pet minuta čistog užitkadtuckar 2010-12-30 10:31
Ova "WEB redovna kolumna" predstavlja uvijek "5 minuta čistog užitka" uz jutarnju kavu !
U današnjem užurbanom svijetu kada sve manje pričamo s prijateljima i poznanicima, u utrci s dnevnim obavezama (privatnim i poslovnim), onaj predah u jutro, uz kavu, uvijek je potpuniji uz "Vaš kut gledanja na HRVATSKU proteklih dana" !
Šteta, da se ne pojavi, kao redovna kolumna, i u TISKANOM izdanju "nekih novina", za one koji još uvijek radije listaju i mirišu svježe tiskani "papir", nego da "mišem klikču" po "prozorima"!
Prijavi Administratoru
#10 Josip Botteri Dinicvarak 2011-01-01 11:25
Hvala gospodinu Hitrecu na njegovim karakteristični m promišljanjima, punim argumentirane kritike, vedrine i optimizma.
Malo kasnim s javljanjem, ali svejedno sve potpisujem što kaže Jedino Hrvatska, jer i sam dobro poznajem gospodina Botterija još od gimnazijskih dana - krasne riječi u samo par rečenica za velikog umjetnika, vjernika, domoljuba, prijatelja, čovjeka.

Ali nažalost, sve te kvalitete nisu na listi prioriteta kad se bira ministar kulture RH.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...

Tko je na vezi?

  • Mirogoj
  • 1 korisnik
  • 87 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal