Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Kratki komentari

 

U televizijskoj emisiji "Otvoreno" razjašnjena su neka pitanja i utvrđeno gradivo. Prvo, otkako su dr. Miroslavu Tuđmanu odškrinuta vrata HTV-ih studija, i široj javnosti postaje razvidno da se radi o kompetentnom političaru s instinktima državnika koji osjeća tektonska pomicanja, znade proniknuti u bit problema, prepoznati opasnosti koje se nadvijaju nad Hrvatsku, ali je spreman i odlučno boriti se za hrvatske interese.

Drugo, iz blaziranog i nadmoćnog nastupa dr. Milorada Pupovca moglo se zaključiti sljedeće: srpski političar posve je svjestan da je u vlasti i na vlasti, i s te pozicije prijezirno gleda prema svima koji to nisu, pa i prema dr. Tuđmanu. U "Otvorenom" je dao do znanja nešto što suostali sudionici u emisiji ili prečuli ili nisu točno reagirali: naime, na svoj je način dao do znanja da nema Europske unije bez velikoga povratka Srba u Hrvatsku. Rekao je to neizravno, kako i priliči niskopodnoj politici, govoreći o (njemu neupitnoj) činjenici da je i povratak izbjeglica povezan s čuvenim poglavljem 23 – no bilo je očito da prijeti. Ukratko rečeno, kada se storniraju sve teškoće oko topničkih dnevnika, suđenja za korupciju itd., kada Hrvatska bude pomislila da je na konju, dr. Pupovac će otvoriti svoje poglavlje o srpskim izbjeglicama, naravno uz pomoć Velike Britanije i satelita. Krajnji je cilj, kako sam već pisao, destabiliziranje Hrvatske u korist projekta zapadnoga Balkana, oživljavanje plana Z-4 i ako ikako bude moguće – konstitutivnost.

Nova kategorija izbjeglica

U biti, ako je čovjek – čovjek, ako mu je dobro blisko a pamet nezagađena fanatizmom, ne bi treba imati ništa protiv povratka izbjeglica bilo gdje u svijetu. No, u slučaju Srba koji su izbjegli uoči "Oluje" radi se o nezanemarivoj nijansi. Oni su izbjegli dragovoljno, i to je povijesna. činjenica potkrijepljena nizom pisanih dokaza. Bolje rečeno, dragovoljno su poslušali svoje priglupe zapovjednike. Kako bilo da bilo, oni spadaju u jednu novu vrst izbjeglica – u dragovoljne izbjeglice. Čak bi ih se moglo nazvati izbjeglicama dragovoljcima, kad ne bi bilo neukusno.

Josipović kusa kašu koju je zakuhao, ili...

Josipović u BiHOrjunaški glasovirač s Pantovčaka čitao je vjerojatno prošlih dana i (sada već) tjedana svakojake interpretacije svoga govora pred parlamentom BiH. I svakojaka tumačenja. Kad mu se u Hrvatskoj reklo kako će Srbija protumačiti taj govor, nije se dao smesti. Onda je srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić rekao da je on protumačio govor kao ispriku za agresiju Hrvatske na BiH. I tačno je protumačio. Sada Josipović kusa kašu koju je zakuhao, pa bojažljivo spominje da je Milošević ipak prvi počeo.

Tako za hrvatsku javnost, koja se ipak dosjetila (barem dosjetljiviji dio) da je cijela priča unaprijed dogovorena na relaciji Zagreb-London-Beograd, u izvedbi Josipovićevih savjetnika, odnosno udbaške i projugoslavenske savjetničke ekipe.

Jest infantilno, ali ne samo to

Ima već neko vrijeme otkako je objavljena idiotska igrica iz engleske radionice – o novom razmještaju država u Europi. Jest stupidno, a opet pomalo čudno što je igrica dobila takav publicitet u našem (?) tisku. Da podsjetim: Poljska je posve izmještena s europskoga kopna (valjda da nije u sendviču), Engleska bi se spustila na jug, valjda da dodiruje Gibraltar, a Hrvatska bi malo na zapad, s tim da se Bosna i Hercegovina spuste na područje Dalmacije.

Infantilno, ali s pakosnim porukama. No zamislite čovjeka koji prvi put vidi na zemljovidu Hrvatsku i BiH. Što bi zaključio, a da ne zna ništa o povijesti? Pa zaključio bi da je BiH jedna velika, teritorijalno logična cjelina, na jugu vrlo blizu Jadranskoga mora, a opet nema more jer se ondje ispriječila neka hrvatska trakavica koja uglavnom nema značajniju dubinu. I eto materijala za nove zemljopisce. Oni koji znaju povijest, znaju i odakle Hrvatskoj taj neprirodni oblik, znaju da je prvobitno gotovo cijeli današnji bosanski teritorij bio teritorij hrvatskoga naroda, da je i u doba srednjovjekovne samostalnosti Bosna na sve načine a posebno kulturom bila orijentirana prema Hrvatskoj i prema zapadu, da je Hercegovina bila i ostala hrvatska, da su Osmanlije otrgnuli od Hrvatske teritorij do Vrbasa koji se potom i zvao "turskom Hrvatskom"i da je Hrvatski sabor u trenutku kada je Austro-ugarska ulazila u Bosnu (a vojsku je predvodio Hrvat, general Filipović) uputio adresu na kralja i cara zahtijevajući da se Bosna pripoji ostalim hrvatskim zemljama ( prisajedini, kako je bilo napisano). Da se to dogodilo, da Austrija, a još više Mađarska, nisu vodile posve krivu politiku u Bosni,bile bi izbjegnute mnoge nevolje i ratovi (pa i svjetski).

A glede "putovanja na jug" dične Velike Britanije, samo ovo: Engleska će ostati ondje gdje jest, a Velika Britanije nigdje ne će otići jer je ne će ni biti. Osamostalit će se Škotska, a Sjeverna Irska sjedinit će se s Republikom Irskom. Bit će to konačan kraj engleskoga nasilja nad susjednim narodima , ali i svršetak zlostavljanja nad nešto udaljenijim narodima, kao što su Hrvati.

Šimunovićeva onomastika

Izlaze iz tiska Šimunovićeve knjige i dobro je da izlaze jer se radi o znanstveniku velikoga kalibra. Izašla je, eto, i peta knjiga (od deset predviđenih), ova pod naslovom " Uvod u hrvatsko imenoslovlje" ( nakladnici Golden marketing i Tehnička knjiga). Dr. Petar Šimunović, Bračanin, već je do sada zadužio hrvatsku jezikoslovnu znanost, a posebno onomastiku, toliko da mu još živom (neka živi stotinu godina) treba podići spomenik. Njegovo je znanje enciklopedističko, njegova istraživanja fascinantna, njegov pristup vrelima ozbiljan i kritičan ( katastri, urbari, povijesni ratni zemljovidi). Svjestan neusklađenosti onomastičkoga nazivlja, dao je i mali priručni rječnik hrvatskih onomastičkih naziva, kao ppodlogu i poticaj za još nenapisani ali kao kruh potreban rječnik onomastičkoga nazivlja u hrvatskome jeziku. Na takvom rječniku mora raditi netko (jezikoslovac) tko poznaje dijalekte, jer su brojna imena nasilno prilagođena jedinstvenoj normi književnog jezika ili preimenovana iz drugih razloga.

Za ilustraciju: kada sam polovicom devedesetih bio predsjednik Povjerenstva za nazive trgova i ulica (ili kako se već zove), a među vrhunskim stručnjacima okupljenim u Povjerenstvu bio je i dr. Petar Šimunović, pojavili su se problemi s Ivanjom Rekom. Naime, naši Hrvati koji su tjerani ratnom nevoljom našli utočište u Ivanjoj Reci, nikako nisu htjeli da ostane Reka, zahtijevali su Rijeku. Ja bih možda i popustio (kakav već jesam, popustljiv), ali se Šimunović nije dao, pa je ostala Ivanja Reka, s onim izgovorom i melodijom koju mogu dati samo kajkavski domordoci.

( Usput, kad već dotičem spomenuto povjerenstvo, ponovit ću još jednom: to je povjerenstvo, u najjačem mogućem znanstvenom sastavu – osim mene običnog književnika – donijelo bilo zaključak, potpisalo se i pečatom utvrdilo, da se Trg maršala Tita preimenuje u Kazališni trg. Zaključak nije proveden. Spominjem to, ne prvi put, zbog povijesne istine , ali i zato što je sutra (pišem ovo u petak) dan Kruga za trg, dan kada se uporno, svake godine, zahtijeva skidanje maršala zločinca s jednog od najljepših trgova Lijepe naše.

Nešto vedrije

Neki dan je u Društvu hrvatskih književnika, koje nisam imao čast posjetiti drugo vremena, održana tribina na kojoj smo nastupili Srećko Puntarić, Pajo Kanižaj, Ivan Pahernik i ja. Tema je bila istjerivanje humora iz medija, voditeljica pametna i upućena Lada Žigo, u publici desetci autora koji su se bavili ili bave humorom, ili su za humor zabrinuti, primjerice Fadil Hadžić, Branko Hribar, bio je tu i Ivan Aralica, Marija Peakić Mikuljan i Miroslav Mikuljan, ali i glumci poput Špire Guberine. Nije bilo nezanimljivo, ali ni pretjerano inspirativno, no opširnije ću o hrvatskome humoru pisati drugi put. S napomenom da Srećko Puntarić u dvorani "Hrvatskoga slova" ima izložbu karikatura (to jest imat će, otvorenje je 11. svibnja) na nogometnu temu. Kad nas već nema na svjetskom prvenstvu, barem imamo sjajne karikature svjetskoga prvaka u toj disciplini (umjetnosti).

Hrvoje Hitrec

Uto, 11-08-2020, 17:36:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.