Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika

 

Hrvatski pravopis"Hrvatski pravopis" imao je brojna izdanja. Najnovije se razlikuje od dosadašnjih jer nema tri autora (Babić, Finka, Moguš) nego dva (Babić, Moguš), ali poglavito po tome što je usklađeno sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Norma, naravno, nije mijenjana, usvojena su tek neka rješenja po preporuci Vijeća koje predvodi Radoslav Katičić.

Spomenuta rješenja već su prije uvrštena u Hrvatski školski pravopis, koji je dobio preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za uporabu u školama. Hoće li napokon "Hrvatski pravopis" dobiti i preporuku za opću službenu i javnu uporabu, ostaje otvorenim pitanjem. Čeka se dovoljno hrabar ministar i dovoljno obrazovana Vlada, s napomenom da dobro uređena država jednostavno mora imati jedan službeni pravopis.

Nakladnik i ovoga izdanja je "Školska knjiga", urednica Dunja Merkler, a ocjenjivači Nataša Bašić, Mario Grčević i Sanda Ham. Godina: 2010.

U korisnom Uvodu autori ustvrđuju da se se hrvatski pravopis ustalio kao fonološki (ublaženi fonološki, poradi iznimaka) u okviru jedne riječi, a morfonološki među riječima. Spominju i nevolju hrvatskoga pravopisa u tome što je u objema Jugoslavijama hrvatska pravopisna tradicija teško narušena, a povratku prema njoj opiru se današnji pismeni ljudi koji su se odškolovali na novosadskom pravopisu i teško napuštaju stečene navike.

Pisanje stranih riječi

U knjizi je opsegom najveći Pravopisni rječnik, a u Pravopisnim pravilima zanimljivo je Babićevo poglavlje o pisanju stranih riječi. Pravopis se bavi riječima iz drugih jezika koliko su pravopisni problem, bez obzira imaju li u hrvatskome jeziku dobru zamjenu ili ne.

Pisanje riječi iz jezika koji se služe latinicom već je uglavnom ustaljeno kada se radi o općim imenicama i nazivima, kao i pisanje imena. Ponašenice su sve države (Francuska za France itd.), svi oceani i mnoga mora, mnoge povijesne osobe (Ivan bez Zemlje, Kolumbo, Katarina Sijenska), mnogi gradovi: Asiz (Asissi), Beč (Wien), Pariz (Paris), Pečuh (Pecs), Krakov (Krakow)... zatim planine: Bavarske Alpe, Rudna gora, Švapska Jura, otoci: Uskršnji otok, itd. rijeke: Rajna, Majna, jezera: Ženevsko jezero, itd., zemlje i pokrajine: Flandrija, Porajnje, itd.

Nešto više znanja treba pri sklonidbi stranih imena i tvorbi od njih: Puccini, Puccinija, ako ime završava na "y" onda: Hemingway, Hemingwaya. Genitiv njemačkog ženskog imena Lotte glasi – također Lotte, dativ Lotti, Dorotea je u gentivu Doroteje, Shakespeare se sklanja Shakespearea, Shakespeareu, Hugo: Huga, Hugoa, Hugou (Navodim samo neke probleme i ilustracije iz inače opsežnoga teksta.)

Od riječi iz slavenskih jezika koji se služe ćirilicom, opće su imenice pohrvaćene (kolhoz, votka), a mnoga su imena ponašenice (Čajkovski, Gorki, Kijev). U načelu: riječi iz drugih jezika koji se ne služe latinicom, pišu se onako kako se pišu u tome jeziku kad se služi latinicom, a opće i vlastite imenice iz starogrčkog pišu se latinicom i ponašeno: mauzolej, Aristofan (Aristofanes), Pitagora (Pytagoras), Atena, Solun, Krf, Sveta Gora, a iz novogrčkog sirtaki. Iz japanskog: suši, feng šui, cunami (ali japansko prezime Tsunemi).

Hrvoje Hitrec

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Crveni vukCetina 2010-05-06 18:55
Hvala za informacije, gospodine Hitrec!

Samo, zašto se na fotografiji reklamira novosadski pravopis?
Prijavi Administratoru
#2 KonačnoBoljunac 2010-05-06 20:38
Imam već pet, šest hrvatskih i nekadašnjih jugo pravopisa.

Nabavit ću ga prvom prilikom.

Nadam se da će ovakj ući u opću uporabu. Vjerujem da je to ono što sam očekivao.

Cetina, to je fotografija novoga pravopisa.
Prijavi Administratoru
#3 BoljunacCetina 2010-05-06 21:29
Pogledajte malo bolje!

To je fotografija lažnoga hrvatskog pravopisa, koji je izdala lažna Matica hrvatska.
Autori su Lada Badurina, Ivan Marković i Krešimir Mićanović – sve sami znameniti jezikoslovci.


Evo nekoliko komentara u svezi s tim, navodno, hrvatskim pravopisom:

Citat:
Kad smo već kod stranih riječi (tko o čemu, ja o Matičinu pravopisu), nađoh naputak atačment. Ma krasno! Em se ukida lijepi naš privitak, em se hrvatski jezik svodi na srpski. Pa tko je vidio transliterirati ili transkribirati latinična pisma, majko moja?! Zna se valjda što se u nas piše etimološki, a što fonetski. (Jezični savjetnik 08.07.2007. 18:01)

I tko me je ono pitao za Matičin pravopis? Prolistah ga. Sačuvajbože, ima doista idiotskih naputaka u toj knjizi.
scorpy


I sad sam, bez obzira na šalu s Jergovićem, smrtno ozbiljan: u odnosu na te jednostanične organizme Babić, Finka i Moguš kraljevi su svemira. Koliko god kritizirani i osporavani bili. Jer barem znaju napisati tekst a da ni u čemu pritom ne pogriješe. Načela im neću dirati, to je njihova stvar. Matičin je pak trojac smiješan: ne zna osnovne stvari - a drugima propisuje kako da pišu. O logici da i ne govorim - autori donose transliteracije za imena koja se oduvijek bilježe - etimološki. Čemu to, da popuni prostor? Dama i gospoda pisali su na normu, možda? Ma tragično, sve u svemu. I što je tu uopće njihovo? Osim što su prepisali što se prepisati moglo, ali bez reda, razumijevanja i smisla, dodali su, zamislite, dio o smajlićima. Ne'š ti pravopisa! Trebali bi svima vratiti tih 120 kuna, i dodati tisuću za duševne traume. Najmanje.
scorpy


• I opet se Matičin pravopis razlikuje od (novinske, izdavačke) prakse! Sad me već zanima kako je Zidić birao autore. Možda po načelu - tko je češće kao dijete padao na glavu? (Jezični savjetnik 08.07.2007. 16:04)
Prijavi Administratoru
#4 Konačno hrvatski pravopisGuest 2010-05-06 21:54
Je li ovo povijesni zaokret u hrvatskom jeziku?

Nadam se da su pravila sažeta, pregledna i potpuna, jasna, jednostavno i razumljivo formulirana, a broj iznimaka i dvojnosti sveden na najmanju mjeru.
Prijavi Administratoru
#5 Hrvatski korienski pravopis ?Antun 2010-05-06 23:55
Zadnjih 65 godina,od kada sam i ja davne 1945. godine započimao osnovno školovanje,taj korienski pravopis je bio u vrijeme komunizma zakonski zabranjen, da bi i 1991. godine, obnovom hrvatske državnosti bio zanemaren, izostavljen i do danas također izključen, bez ikakvih izgleda za skoru budućnost.

Srbski zvučni ili fonetski pravopis uzima sve više maha pa i navedeni primjeri stranih riječi i imena nas vode putevima hrvatskih prodanih duša, sljedbenika Vuka Stefanovića Karadžića, da bi nam i Europa na kraju rekla:" Hrvati, vaš jezik je i onako samo jedna varijanta srbskohrvatskog".

Novo-štokavski je jedna od smicalica u tome pravcu, navođenje Hrvata na tanak led, pa nevjerujem da ću još za života dočekat dokazanu istinu zasebnosti našeg hrvatskog jezika.

Jezik, to je zadnje što nam mogu oduzeti, odnosno iz svega je vidljivo, čega se i sami riješavamo.
Prijavi Administratoru
#6 Jezična njegaGuest 2010-05-07 02:38
Da,zbog čega ne korienski,hrvat ski korienski? Ako se ne varam,svi veliki narodi Europe ga govore.Taj kordon čuvara jezične politike ne misli valjda kako se tu nalazi nešto slično trezoru u banci,(vukovci i susjedi)? Mišljenja sam da bi baš korienski,hrvat ski korienski, bio najučinkovitiji prirodni protu-korov uznapredovalim otrovnim izraslinama na i okolo današnjeg hrvatskog jezika.
Prijavi Administratoru
#7 CetinaBoljunac 2010-05-07 08:43
Pogledao sam bolje. Priznajem, imate pravo. Na slici je Matičin krivopis kojega nemam i ne želim imati u posjedu.
Prijavi Administratoru
#8 Korienski pravopisZagi 2010-05-07 08:53
Ako već nije ozbiljno razmatran da uđe u službenu uporabu onda neka se bar objavi Korienski pravopis.
Ili je možda objavljen već...?
Prijavi Administratoru
#9 Korienski je u nas i fonetskiBoljunac 2010-05-07 08:55
Mi u jednom dijelu Istre (Boljunšćina) govorimo :
-liep, liepa, liepi, biel, tiesan, tiesno, mlieko, Rieka, grieh, mieh, dvie. briest i Briest (mjesto) itd.
Glas "j" imamo u riječima: muoj, moja, tvuoj, tvoja, jielva (jela), jerebica, jak, itd.
Prijavi Administratoru
#10 IstraZagi 2010-05-07 11:57
Citat Boljunac:
Mi u jednom dijelu Istre (Boljunšćina) govorimo :
-liep, liepa, liepi, biel, tiesan, tiesno, mlieko, Rieka, grieh, mieh, dvie. briest i Briest (mjesto) itd.
Glas "j" imamo u riječima: muoj, moja, tvuoj, tvoja, jielva (jela), jerebica, jak, itd.


Svaka čast! To je jako lijepa primjedba.

I što je prava potvrda da je Istra bila i ostala hrvatska.
Prijavi Administratoru
#11 ...Guest 2010-05-07 16:16
Najveći protivnici uvođenja normalnoga hrvatskoga pravopisa su novinari. Kako ... sabotira sve hrvatsko, pa niti Vuk Karadžić ih se ne bi posramio. Da imamo pametnu vlast dala bi im ultimatum - ili će pisati kako treba ili ne će pisati uopće.
Prijavi Administratoru
#12 vladislavGuest 2010-05-07 16:32
Citat Vladislav:
Najveći protivnici uvođenja normalnoga hrvatskoga pravopisa su novinari. Kako ta banda sabotira sve hrvatsko, pa niti Vuk Karadžić ih se ne bi posramio. Da imamo pametnu vlast dala bi im ultimatum - ili će pisati kako treba ili ne će pisati uopće.


Točno ste naveli najveći problem tko sabotira hrvatski jezik, a moramo učiniti sve da dobijemo i hrvatsku vlast, a to je obveza nas državotrornih Hrvata. (Nadam se da nas još ima !)
Prijavi Administratoru
#13 Uvriježile se riječi..Guest 2010-05-07 20:46
..zrakoplov,brz ojav,odmorište, tiskovina..itd. .,a zašto su "zatrte" sasvim normalne riječi poput samokres(a imamo samostan,samoho tka,samozvan,sa mohval,samoštit ,samoubojica,sa mostalan..itd.. itd...) ili "brzoglas", dalekovidnica,k rugoval,glede,o petovano,dosele ,nu,sveza,zalog ajnica..itd..it d..ne gospodo to "ne mre" vele KOMUNISTI..više im se sviđa "ingleština",a ne "znadu da su englezi unazad 200 god. udestostručili opseg svog jezika koji je u vrijeme HRVATSKOG JEZIKA u to vrijeme gotovo bio gotovo "jednak" ili čak siromašniji...i tu je tendencija NEOKOMUNISTIČKO G zatiranja SVAKE HRVATSKE MISLI ..i tako ONI rade na tisuću mjesta kako veli HRVAT iz ISTRE NINOSLAV M.!? MFP!
Prijavi Administratoru
#14 MijoGuest 2010-05-07 21:54
Dosele! Hvala na podsjecanju! Moja mama je tu rijec cesto koristila. I kada ju procitah u Vasem komentaru, odzvonila mi je njenim glasom. Ne znam zasto ju vise ne koristi, mislim, moja mama. Mozda je i nesvjesno presla u defenzivu (inace nije takva). Smatram da je to jedna karakteristicna rijec i njenom upotrebom jos vise naglasavas svoje porijeklo, a ukoliko se nalazis u okolini da te ista promatra samo kao dotepenca pa ukoliko ustrajavas u svome cesto si izlozen... necu dalje.
P.S. Jedva cekam da mamu podsjetim i bome ce ju odsele opet govorit! A mozda i sama...
Prijavi Administratoru
#15 14 Mijo — 1909.Guest 2010-05-07 22:34
..a što nedostaje riječi ZRAKOZVRK ili ZRAKOMLAT??..95% Hrvata uopće nezna izgovoriti riječ HELIKOPTER ili HELIOKOPTER,a za "participaciju" svakodnevno čujem "parcipacija",a tako lijepe hrvatske riječi imamo ..ućešće,sudjel ovanje,udio,sud ioništvo,ućešće ..itd..MFP!
Prijavi Administratoru
#16 Jos jednomGuest 2010-05-07 22:53
Zivim, nazalost, izvan Hrvatske i naravno, osim dragih lica, najvise mi nedostaje moj hrvatski jezik. I dakako humor na istom. Jezik te cini doma, a humor lijeci dusu i naravno najjasniji je na materinjem jeziku.
Nasmijala me ova "parcipacija". A ima bezbroj primjera, moja baka je za radijator govorila grijator...
Pozdrav!
Prijavi Administratoru
#17 A..Guest 2010-05-07 23:41
..infrakt(infar kt),dektektiv,k aricom(karcinom ),delikantno,so ftiserično(sofi sterija),koncen zus(konsensus), iza vi(vi za vi),multireleta rna(multiratera lna),transedeta lno(transcendet alno)..draga moja 40 god. slušam kako se na TV laprda,a poglavito političari,a novinari 99% ne znaju diferencije i diferencijacije kilometra i 14 tis.km,a miljun funti ili dolara nazivaju milijardama ili tisućama..ali meni čovjek ovako veli "svi gledaju DNEVNIK" i kaže mi od 100 ljudi dnevnik "relativno" razumije samo jedan čovjek i to je "blizu"..MFP!
Prijavi Administratoru
#18 ZrakomlatBoljunac 2010-05-08 08:33
Zrakomlat je lijepa riječ ali ne za helikopter. Ako se dobro sjećam ponajbolji poznavatelj hrvatskog jezika Vjekoslav Kaleb je rekao da je to roječ koja jako dobro označava čovjeka koji lupeta. Tako su zrakomlati npr. Mesić, Kajin i njima sl.
Prijavi Administratoru
#19 Nas i Rusa tristo milijuna...Guest 2010-05-08 09:01
Izgleda mi da danas genijalni B.Šulek ne bi prošao.
Međutim, ima jedna druga stvar, u ruskom se avion kaže SAMOLJOT (samolet) a helikopter VERTOLJET (vrtolet). Zanimljivo, Rusi mogu a u Hrvatskoj kada bi netko predložio samolet, vrtolet (samokres, svjetlopis, brzoglas itd) «crvena Hrvatska» bi odmah vadila noževe i otvarala Jazovke, ZLU TREBALO.
Prijavi Administratoru
#20 Zrakomlat — Boljunac ..Guest 2010-05-08 10:35
..dragi neznani prijatelju,a nisu li ti koje ste nabrojili najmoderniji HELIKOPTERI i još njih 100-injak u vrlo exponiranom djelu hrvatskog bića!?MFP!
Prijavi Administratoru
#21 Riječi, riječi ...Boljunac 2010-05-08 15:00
Citat MIJO:
..dragi neznani prijatelju,a nisu li ti koje ste nabrojili najmoderniji HELIKOPTERI i još njih 100-injak u vrlo exponiranom djelu hrvatskog bića!?MFP!


Jesu, jesu. I zrakomlati i helikopteri.

Ja jesam za stvaranje novih hrvatskih kovanica. Važno je kad se naka nova strana riječ pojavi odmah uskočiti s hrvatskom novom rječju. Ako se taj trenutak propusti i ako se strana riječ udomaći, tada ju je nemoguće iskorijeniti. Veliki narodi, velike kulture stvaraju nove riječi više od malih naroda i zato su mali narodi podložni u jezičnom smislu strancima. Ali nije to tako tragično. Kad sam kao dječak bi u Sloveniji djed po majci mi se je smijao na našu hrvašćinu kad sam rekao da je "škuro". Međutim, velim nije to tako tragično. Ta riječ "škuro" (tamno) je u nas u Istri posve usvojena. Ona je podrijetlom talijanska (scuro), ali je od nas Istrana postala naša riječ. Od nje smo načinili riječ "škurnice" ili "škure" "škurnica može biti i samo jedna, a "škure" su uvijek u množini . To Taljani nazivaju "scuretto", a hrvatski je "prozorski kapak". Jer "kapak" je na očima i da bi se prozorsko krilo razlikovalo od očnog kapka mora se dodati bližu oznaku - "prozorski". Krilo je opet nešto treće. Od ptičjeg krila se došlo do kućnog krila, prozoorskog krila. Ali to nije "škurnica". Šonje pak za "grilje" koristi riječ "rebrenice". Jasno je da je to izvedenica od rebara. Ali ona ne pokriva naše "škurnice" koje nisu sačinjene od "rebara" nego su kompaktno spojenh dasaka. I kroz njih se, u pravilu, ne može gledati, viriti.

Ja imam na kući "škurnice" koje nisu ni grilje ni rebrenice, a još manje neki scureti. Istina, nama nedostaje riječ za grilje ili rebrenice. MI koristimo "škure" kao oznaku i i za rebrenice i za kompaktna prozorska krila. Kroz prozorske kapke se ne može viriti, a kroz naše škure može. Kao kroz rebrenice.

Dalmatinci imaju nekakve "škuribande", pa je i to primjer kako se tuđu riieč nije njabolje pohrvatilo, Riječani imaju pak Škurinje i to se nikako ne bi valjalo mijenjati, a niti se može promijeniti.
Prijavi Administratoru
#22 zrako...Guest 2010-05-08 15:29
umjesto "zrakomlata" ili "vrtoleta" bilo dobro skovati riječ koja bi mogla biti malo slobodnija, takve se riječi brže uhvate u govor. Možda bi bilo zgodno umjesto "zrakomlata" imati "zrakoplet", uz već postojeći "zrakoplov".
Prijavi Administratoru
#23 "zrakoplet"..Guest 2010-05-08 17:26
..odlično "nm"..eto pišite državnom institutu za jezikoslovlje(n eznam kako se zove),a da Istitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.. pišite prijedlog i nas 100-njak ćemo mailom podržati???(čuj em daje se i neka novčana nagrada)..što kažete "komentatori"? za ZRAKOPLET?? MFP!
Prijavi Administratoru
#24 naš hrvatski jezikGuest 2010-05-10 00:10
Ako pogledamo koliko se djeca u školi muče sa hrvatskim jezikom, koliko učenika ima loše ocjene, jer ne razlikuju ije, je ili č,ć, pitam se kakav treba biti naš jezik. Trebamo li učiti u školi jezik, koji se lakše usvaja, kao korienski pravopis, ili ikavica, pa nema muke s ije, je. U koliko je krajeva zastupljena ikavica, koja je lakša za naučiti?
Uz sve pravopise danas je praksa među pravnicima (odvjetnici, javni bilježnici) da ruska imena iz putovnica jednostavno pišu u engleskoj verziji, pa se često ne može niti prepoznati da se radi o Rusima.Elena Tcherkasova iz Chisinau je Jelena Čerkasova iz Kišinjeva. Slično rade i novinari prenoseći vijesti iz Rusije. Kuda ide hrvatski jezik?
Prijavi Administratoru
#25 VrtoletBoljunac 2010-05-15 09:29
Citat MIJO:
..odlično "nm"..eto pišite državnom institutu za jezikoslovlje(neznam kako se zove),a da Istitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje..pišite prijedlog i nas 100-njak ćemo mailom podržati???(čujem daje se i neka novčana nagrada)..što kažete "komentatori"? za ZRAKOPLET?? MFP!


Ja sam za "vrtolet". Uostalom i Tuđman je koristio taj naziv. Vrti se i leti. Ne leti po zemlji nego po zraku i spominjanja zraka je suvišno. "Zrakoplov" je drugo jer se plovi izvorno vodom, pa ako je medij zrak trebalo ga je istakjnuti. A kod helikoptera je vrtnja toliko značajna osobina da je ona dominantna. Avion leti i bez pogona, a helikopter se mora "vrtjeti" da se ne bi srušio.

Zato : VRTOLET !
Prijavi Administratoru
#26 Ja sam za snažniju tronarječnostGuest 2010-08-01 10:44
Tronarječnost unutar hrvatskoga jezika mora biti daleko izraženija negoli je to bilo od Maretića do danas. Naš jezik mora trežiti formi kakva je postojala u ispravi kojom je reguliran položaj Hrvatske u Austro-Ugarskoj . Vidi "Hrvatsko-Ugars ka nagodba": .../Hrvatsko-ugarska%2520nagod ba.doc+Hrvatsko-Ugarska+nagodb a&cd=4&hl=hr&ct=clnk&gl=hr
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Zadnji komentari

Najave

30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...

Tko je na vezi?

  • Fiery
  • preporod
  • 2 korisnika
  • 46 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal