Kvadratura Kruga za trg

 

Ovogodišnje izdanje Kruga za trg u organizaciji istoimene građanske inicijative, održano je u Zagrebu, 6. lipnja. Na trgu zbog naziva kojega Hrvatska i Zagreb umiru od stida, okupilo se prema novinskim i radiotelevizijskim izvješćima oko tisuću i pol ljudi, što su bile i moje procjene na licu mjesta, s tendencijom prema dvije tisuće. U svakom slučaju ne samo premalo, nego i poražavajuće malo. Naslonjen na zgradu HNK mogao sam stabilno razmišljati i donositi zaključke koji su u prvotnoj varijanti sadržavali opscene riječi na račun onih što bi trebali biti u Krugu za trg ali nisu došli. Možda su bili na Tomislavovu trgu, gdje je priređeno atraktivno natjecanje u vratolomnim skokovima motobiciklima, uz pratnju deset tisuća Zagrepčana. Možda su bili na Jelačićevom trgu, gdje su već svirali, pjevali i galamili navijači nogometne reprezentacije. Možda su bili na izletu jer je dan bio prekrasan, sunčan i miran. Možda nisu bili obaviješteni, premda su barem čitatelji «Večernjega lista» mogli saznati kada se održava skup na trgu koji još nosi ime zločinca Tita. Možda nisu obaviješteni o događajima u prvim mjesecima nakon svršetka Drugoga svjetskog rata. Možda ne znaju čitati, ili ako znaju – preskaču napise i feljtone o zločinima nad Hrvatima (i ne samo Hrvatima) počinjenim 1945. , ali i u svim desetljećima komunističke diktature.

Krug za trgNaime, nije točno da se u Hrvatskoj danas ti zločini prešućuju. O njima se piše, o njima se govori, televizijske kuće prenose otkrića masovnih grobnica kojih ima oko tisuću, poglavito u Sloveniji i Hrvatskoj, čak i lijevo postrojeni kolumnisti sve jasnije Tita nazivaju zločincem, a na novinskom kiosku na samom Trgu maršala Tita može se kupiti knjiga koja govori o partizanskim zločinima. Želim reći da se događa nešto strašno: Zagrepčani pokazuju indiferentnost prema činjenici da im se najljepši trg zove po masovnom ubojici, i to u vrijeme kada se samostalna, moderna hrvatska država bliži punoljetnosti. Za mene je to porazno, pa mogu reći da se već dugo nisam osjećao tako loše. Ravnodušnost prema zločinu u nedalekoj prošlosti rađa stanje svijesti koje je indiferentno i prema zločinu u sadašnjosti i budućnosti, pristajanje da ploče s imenom zločinca ostanu na trgu glavnoga grada svih Hrvata znači odustajanje od temeljnih univerzalnih vrijednosti i put je u etički kolaps koji dodiruje dno nečovječnosti.

Krbavska bitka

Stoljećima je Krbavska bitka bila sinonim za veliki narodni gubitak. U Krbavskoj bitki poginulo je deset tisuća Hrvata. Najviše njih u samoj bitki, dio je pobijen poslije – na križnom putu prema Carigradu. Godine 1945. poubijano je na najzvjerskije načine vjerojatno oko dvjesto tisuća Hrvata, dakle dvadeset puta više nego na Krbavskom polju. Ubili su ih komunistički zločinci, pripadnici partizanske, jugoslavenske vojske pod vodstvom maršala Tita. Ubili su razoružane vojnike i civile. Nikada ni prije ni poslije u povijesti (počam od mongolske najezde, preko svih ratova u kojima su sudjelovali Hrvati, uključujući Prvi i Drugi svjetski rat, nije u tako kratko vrijeme i na takav bestijalan način ubijeno više Hrvata nego kod Bleiburga i na Križnim putovima. Jesu li naši suvremenici svjesni toga narodnog gubitka, imaju li uopće povijesnu svijest i svjesnost povijesti? Čini se da nemaju. Je li u pitanju možda, kod starijih naših sugrađana ono o čemu je pisao lucidni Branimir Lukšić, naime da je mnoge od njih stid što su svojim komformizmom omogućili dug život komunizma, pa i stvarali karijere?

Može biti, ali tko im može zamjeriti, kada se zna da je drugi put vodio na robiju i u smrt? Komformisti su jednostavno bili naučeni da žive s Titom i prihvaćali ga kao realnost, koja će beskrajno trajati, jer su školovanjem uvjeravani u njegovu besmrtnost. Ako su što i znali o Križnim putovima, šutjeli su. Ako je do njih i došao glas o partizanskim zapovjednicima krvavih ruku, onda su i sebe uvjeravali da Tito nema s tim ništa, a ako su i pomislili da ima, tu su pomisao skrivali i od sebe. I sada odjednom svi pišu: Tito je zločinac. Vrlo nezgodno i neugodno po te drage i dobre ljude. No, televizija i mnoge novine daju im tračak nade da nije sve tako crno. Naime, HTV koji je korektno izvijestio o Krugu za trg, imao je dvosmislenu formulaciju s ključnim riječima da ( ne citiram doslovce) oni koji su se okupili na Trgu smatraju da su za ubojstva Hrvata odgovorni komunisti. Dakle ne smatraju svi, smatra tih tisuću i pol ljudi. Sličnu formulaciju, odnosno na dlaku istu, imale su i visokotiražne novine, što znači da je misao stilizirana u jednom središtu. Komformisti o kojima sam govorio, mogu odahnuti, a Pusićevi sankiloti mogu biti zadovoljni. Njih ovaj put i nije bilo na suprotnoj strani Kazališnoga trga. Je li to znak da se u njihovim glavama nešto pomaknulo, je li im tko sugerirao da se ne pojave, ili je to znak ignoriranja provjereno bezopasne manifestacije?

Kako je oslobođen Zagreb?

Krug za trgScenarij ovogodišnjega Kruga za trg bio je solidno oblikovan : pred Hrvatsko narodno kazalište dokotrljana je figura maršala Tita s krvavim rukama, a na pano desno od voljenoga druga stavljani su portreti dvadeset djevojaka i mladića koji su su ubijeni u komunističkom divljanju 1945. i poslije, njih dvadeset kao predstavnici onih dvjesto tisuća pobijenih. Pročitani su i njihovi kratki životopisi i smrtopisi. Živjeli su u Varaždinu, Zagrebu, i tako dalje sve do Hercegovine. Za većinu se ne zna gdje im je grob. U Zagrebu, gdje i dalje usprkos rezolucijama Vijeća Europe, usprkos Deklaraciji Hrvatskoga sabora i usprkos suvremenoj civilizaciji stoje ploče s imenom maršala, cijela je podsljemenska zona, ali i mnoge lokacije u samom gradu, puna kostiju ubijenih 1945. Te godine kada je – reče u Dnevniku godine 2009. Zagreb oslobođen (Zoran Šprajc). Spominjem taj Dnevnik HTV-a u svibnju ove godine jer je znak opcije koju zastupa i krivotvorenja povijesti koje je stalno i žilavo. Prije svega, Zagreb nitko nije trebao oslobađati jer ga nitko nije branio. «Osloboditelji» su zatim poubijali nekoliko desetaka tisuća Zagrepčana, što je neosporna činjenica. Na Krugu za Trg jedan je letak dijeljen publici podsjetio na samo jedan manji detalj krvoprolića, onaj u Gračanima.

Gračani su mnogim Zagrepčanima mojega naraštaja suznačnica za dobar provod, dobru hranu i zabavu uopće, mjesto s kojega se kretalo na sljemenske izlete, itd. No da vidimo što je ispod lišća, ispod zemlje, ispod terasa gdje se služe specijaliteti: na Jelačićevu brijegu južno od crkve sv. Mihalja prema Mihaljevcu, na lokaciji Okrugljak, leži najmanje 160 kostura, na Mtkovu brijegu 17, na Grabeščaku su partizani pobacali u zdenac žive mladiće nepoznatoga broja, u Đurakovom voćnjaku ubijeno l0 osoba, na Ribnjaku 13, na Krivićevu brijegu strijeljani su ili zaklani kadeti Zrakoplovne škole iz Maksimirske – njih 60. U Pustodolu Strmecu je jama s ostatcima oko 6oo ljudi. U gračanskom Bešiću je bila posljednja postaja mnogih koji su bili držani u logoru na Kanalu (danas Autobusni kolodvor). Tu su ih mučili i vezali po troje telefonskom žicom, pa ih danju i noću odvodili u šumu iznad Lonjščine. Svako jutro je dvorište bilo prazno.To se ponavljalo do lipnja. Zadnja strijeljanja bila su na Duhove 1945. Koliko je tu ljudi ubijeno, ne zna se, ali je broj iznimno velik. Ubijali su partizani i u Lonjščini (27) i u jami kod Belčenice (110), na Zlodijevom brijegu (50). U Grđanovom vinogradu zaklani su dječaci od petnaest godina, dovedeni iz Velike Gorice. Kod Isusa, Zdenčec, «službeno» su strijeljane 152 osobe,ali je stvarni broj dvostruko veći. Kod Marije (Bjelčenica) 40 ljudi, kod Brestovca ubijeno četrdeset bolesnika ( bolnica za tuberkulozne) po «službenim podatcima, odnosno 210 ljudi u zbilji. Riječ je, podsjećam, o detalju ogromnoga krvoprolića počinjenoga na tlu grada Zagreba. Gornjim brojkama treba dodati i domaće ljude iz Gračana koje su u svibnju 1945. ubili partizani. Jagu Cik su silovali i zatim ubili, Stjepana i Katu Bešić žive zapalili, itd.

Što treba poduzeti?

Krug za Trg se obraćao Skupštini grada Zagreba sa zahtjevom da se naziv Trga maršala Tita promijeni u Kazališni trg. Skupština je odbila. Na nedavnim lokalnim izborima u Zagrebu su lijeve stranke koje ljube maršala – odnijele prevagu. Dakle od Gradske skupštine ništa. No kad je tako, može li Hrvatski sabor slijedom svoje Deklaracije donijeti zakon po kojemu se ni jedan trg ili ulica ne mogu nazvati imenima osoba iz totalitarnih režima, što bi obuhvatilo i Tita. Može li? Pa ondje HDZ i sateliti imaju prevagu. Ali ne će. Na dvama ključnim mjestima u državi sjede trenutačno ljudi koji ma je Tito ikona, naime Mesić i Bebić, a na trećem Sanader koji vodi stranku čiji je tajnik Jarnjak izrazito protiv promjene imena nesretnoga trga.

Pa što se može učiniti da nas potomci ne pitaju kakvi smo to bili idioti da smo dopustili ruganje civiliziranosti i hrvatskoj kulturi? Ima dva načina: jedan je da se na sljedećem Krugu za trg okupi stotinu tisuća ljudi i da se ne miču s mjesta dok Gradska skupština ne donese zaključak o micanju masovnog ubojice. Drugi način je da sve hrvatske kulturne i znanstvene institucije, prije svega HAZU, izvrše pritisak na politiku svim legitimnim sredstvima. A postoji i treći način: da na izborima za predsjednika RH bude izabran čovjek koji ne će podržavati druga Tita i njegove zločine, a zatim da na sljedećim parlamentarnim izborima izađe i pobijedi nova stranka koja će u trenu učiniti što je potrebno. Postoji, naravno, i vrlo brz i učinkovit četvrti način, no o tom potom.

Hrvoje Hitrec

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 DRAGO DUVNJAK 2009-06-08 23:31
"Za mene je to porazno, pa mogu reći da se već dugo nisam osjećao tako loše. Ravnodušnost prema zločinu u nedalekoj prošlosti rađa stanje svijesti koje je indiferentno i prema zločinu u sadašnjosti i budućnosti, pristajanje da ploče s imenom zločinca ostanu na trgu glavnoga grada svih Hrvata znači odustajanje od temeljnih univerzalnih vrijednosti i put je u etički kolaps koji dodiruje dno nečovječnosti. "
Štovani gosp Hitrec lakše mi je kad znam da IMA LJUDI poput vas kojima je zbog navedenog loše jer dijelite i moj često prisutan osjećaj tuge i bespomoćnosti. Ali na Trgu sam se osjećao ponosno jer sam se nalazio među LJUDIMA
Prijavi Administratoru
#2 ...nastavakDRAGO DUVNJAK 2009-06-08 23:58
...dakle među LJUDIMA koje tako često uzaludno tražim i u svojoj okolici , među ljudima koji su GLASNO dizali na Trgu svoj glas .
Dizali su svoj glas onako kako to rade dostojanstveni ljudi svojim osobnim fizičkim prisustvom ,svojim osobnim glasom , svojim JA.
I nije me briga koliko nas je bilo , što su drugi mislili o tome , znam isto što i svi ovi ljudi na trgu da to činimo u ime SAVJESTI. Dapače ojačao mi se prkos i volja da dođem na slijedeći skup da budem među ljudima a neljudima na muku. A Bog će odlučiti što će biti , ali i mi ako se bolje organiziramo.
Prijavi Administratoru
#3 Hrvatima je dobroMislav 2009-06-09 11:09
Ne treba se nista tu puno cuditi zasto se okupio toliki broj ljudi na Trgu. Hrvatima je zapravo dobro, komotni su i razmazeni. Sto ce oni sada se eksponirati na tamo nekom prosvjedu kada mogu piti kavu u kaficu ili kupovati subotom. Uostalom, hrvatsku drzavu u prvom redu iznio je manji postotak ljudi. Narod je tu bio, i kada ga se nagazi se javi. U neku ruku bi trebali biti sretni sto je tako jer je to dokaz da se borba za drzavu isplatila. Ljudi su zadovoljni, a politika ih zanima koliko i nekog engleza, francuza ili nijemca.
Prijavi Administratoru
#4 Ponavljanje povijesnih pogrešakapetar berislavić 2009-06-09 15:26
Ne čudim se malom broju okupljenih jer je hrvatska kronična bolest zaborav.Naši ljudi sve manje drže do domovinskog rata koji se povijesno gledano jučer odvijao a tek 2. svj. rat i poraće za mnoge su nepotrebna pitanja.Narod tako slabog refleksa nema neku budućnost.Prevl adala je filozofija use,nase,poda se i to je zabrinjavajuće. Na naše velike blagdane tek mi posljednji Mohikanci izvjesimo naše zastave,obilazi mo mjesta naših stradanja iz onog i ovog rata dok se većina vuče po kladionicama,"š oping centrima" i briga ih što je bilo i što će biti.Zaborav,sa moživost,hedoni zam,to je recept za nestanak nekad ponosne nacije.Žalosno.
Prijavi Administratoru
#5 Sami smo si kriviEugen Srijemski 2009-06-09 20:01
Ne bih volio zvučati odveć pesimistički, ali ako se nešto znakovitije ne promijeni, možemo se pozdraviti i sa ovom Hrvatskom. Iz Srbije to mogu bolje vidjeti, jer nisam opterećen stjecanjem bogatstva i moći, te mogu reći kako sam objektivan. Srpski se tajkuni samo smješkaju dok Hrvatskoj kola idu nizbrdo. Kad se ekonomski iscrpi, onda će ju lako biti porobiti i politički. O povijesnom zaboravu ne bih trošio riječi, jer narod koji se tako jeftino odrekne svojih velikana i nacionalnih vrednota, nije niti zaslužio samostalnost. Tako ja to vidim s istoka i jako mi je žao što je tako.
Prijavi Administratoru
#6 Ljudi jeli to moguće?DRAGO DUVNJAK 2009-06-09 20:57
Za mene je ovo u prvom redu moralno pitanje.
A to je i političko pitanje jer Tito simbolizira Jugoslaviju a slična regionalna opcija je još u igri. Odnos Hrvata prema Titu utječe i na ocjenu svjetskih moćnika da li smo kao narod prihvatili svoju državu ili smo pogodniji za regionalno rješenje ovih prostora. A uz tu političku ocjenu je u velikoj mjeri vezana presuda našim generalima u Haagu.
Ako se međunarodna politika zaključi da da je pragmatičnije Hrvate utjerati u neku blisku mu balkansku zajednicu onda će kosenkventno dokrajčiti ovaj nacionalni pokušaj stvaranja SVOJE države i pokažnjavati i nacionalne simbole u skladu sa politikom kriminalizacije ovog državotvornog pokušaja .

Dakle pojednostavljen o i na Trgu se opredjeljujemo na razdjelnici Tito ili Tuđman . U ovom opipavanju hrvatske državotvorne zrelosti ovo nije jedino ,ali je jedno od važnijih događaja.(preds jednički izbori, ....)

Pokušaj natjerivanja subjekta svim sredstvima a za njegovo dobro , Ezop je u jednoj basni nazvao "buđenje magarca". Pitanje je Delićevsko "Ljudi jeli to moguće?"
Prijavi Administratoru
#7 Trg i dr Miroslav Tuđman su jedna pričDRAGO DUVNJAK 2009-06-10 00:21
"Ima dva načina: jedan je da se na sljedećem Krugu za trg okupi stotinu tisuća ljudi i da se ne miču s mjesta dok Gradska skupština ne donese zaključak o micanju masovnog ubojice. Drugi način je da sve hrvatske kulturne i znanstvene institucije, prije svega HAZU, izvrše pritisak na politiku svim legitimnim sredstvima. A postoji i treći način: da na izborima za predsjednika RH bude izabran čovjek koji ne će podržavati druga Tita i njegove zločine, a zatim da na sljedećim parlamentarnim izborima izađe i pobijedi nova stranka koja će u trenu učiniti što je potrebno."

Po mom mišljenju prvi i treći način su jedini i pravi način jer predstavljaju bit svega a to je da predstavljaju odluku NARODA! U stvari ako se na Trgu skupi 100000 onda prilično izgledno da će narod i izabrati dr Miroslava Tuđmana kao izraz želje da se prekine ova samoponižavajuć a državna politika.Ako ne bude naroda na Trgu onda ne vidim koji će birači prekinuti ovaj politički mazohizam. Mislim da su ta dva procesa nedjeljiva jer je tu subjekt narod.
Ovo sa HAZU i kulturnim i znanstvenim institucijama je UTOPIJA , a i da se ti i slučajno pojave iz paučine sa takvim zahtjevom bili bi ignorirani. Osim toga narod ne moli ON ZAHTJEVA a to je druga priča od slabušnih intelektualaca što mogu samo moljakati i paziti da im ne srežu plaću.
Prijavi Administratoru
#8 Bože pomozi, opet!Pelitzer 2009-06-10 00:59
U pola 11 je bilo 30-tak ljudi ispred kazališta ! Protrnuo sam , a srce mi se smrzlo, pa sam spas našao spustivši se na stepenice ispred kazališta!Kad se pribrah , ne bud lijen odem u centar ,a ono nemožeš proći od naroda , svih uzrasta, kafići na ulici- prepuni! I to je to : tragična istina o stanju svijesti hrvatskog čovjeka! stanje duha i ponašanje koje se ne može uspčoređivati s europskim , jer nijedan europski narod,osim hrvatskog , nije faktično postrijeljan - poslije rata! Vidim da slažemo mozaik , na portalu , upinjući se , da pronađemo razlog za za takvu nebrigu naroda za vlastitu sudbinu ! Bešćutna ravnodušnost je zarobila dušu našeg čovjeka! Što je dovelo do toga i gdje je izlaz!?
Prijavi Administratoru
#9 100.000 ?!Uriel 2009-06-10 01:01
Gospon Drago, pa u Zagrebu ne živi toliki broj ljudi o kaojima sanjate :cry:
Prijavi Administratoru
#10 Zemlja ljudi ,jesmo li to?DRAGO DUVNJAK 2009-06-10 01:31
Uriel u Zagrebu ima LJUDI onoliko koliko ste ih vidjeli na Trgu! Ostali su nešto, što tek očekujemo da će to biti. Naravno da je 100000 jedno simboličko zaokruženje , a znači PUNI TRG!
Ako je Trg prazan prazna je i hrvatska duša pa ćemo svi nezadovoljni na kraju putem AG Matoša u Beograd.
Prijavi Administratoru
#11 NeuvjerljivoLjubomirS 2009-06-10 01:36
A zašto prosvjed nije održan u mjesecu svibnju, kako je bio i najavljen?! Uz ostale "prigodne" svibanjske datume, u svibnju se dogodio i Bleiburg. Ali prosvjed u svibnju, i to pred lokalne izbore (!) nekome očito nije odgovarao, zar ne?!!!
Prijavi Administratoru
#12 Bože prosvijetli Bandićev narodDRAGO DUVNJAK 2009-06-10 01:42
Tehnički možemo napuniti Trg koliko želimo , ako napaćenim Zagrebčanima ponudimo besplatno vino , grah , kobasice ...i da ih tako formalno uljudimo na svoj trošak.
Ali ovo nije politički skup , a moralna dimenzija vezana za žrtve se ne smije profanizirati ,a niti se savjest može kupovati.
Prijavi Administratoru
#13 Neka i djeca znajuDRAGO DUVNJAK 2009-06-10 02:00
Samo molim gospođu Runje da na idućem skupu otvori knjigu posjetitelja ili neki prigodni žig sa nadnevkom koji bi se dijelio posjetiteljima kao trajni znamen da su prisustvovali skupu.
Želio bih da kasnije mogu svojoj djeci pokazati da sam bio među tim časnim ljudima na Kazališnom trgu .
Prijavi Administratoru
#14 Misao sazorjeva o novoj stranciDocMaric 2009-06-10 05:59
A postoji i treći način: da na izborima za predsjednika RH bude izabran čovjek koji ne će podržavati druga Tita i njegove zločine, a zatim da na sljedećim parlamentarnim izborima izađe i pobijedi nova stranka koja će u trenu učiniti što je potrebno. Postoji, naravno, i vrlo brz i učinkovit četvrti način, no o tom potom.
nova stranka, ove dvije rijeci su konacno persle usne gospodina HH. To je ono sto propovijedam od kada je IS, ili doktor Ive sa splitske Rive preuzeo komande hrvatske izvrsne vlasti.
Bez politicke stranke, ustrojene na osnovama potpuno drugacijim, nego su ove sadasnje, ne ce biti nista. Vec sam negdje prije napisao da bi se obavio posao,mora se imati alat! Za promjenu vlasti, mora se imati nova stranka, koja nije ona kako ju spremaju pobornici Stipe sa Pantovcaka za nekoliko dana. Drzavotvorni Hrvati moraju se organizirati u samo jednoj stranci, pa makar to bila i HSP, ali na novom ustroju! Ne moze biti Poglavnika niti Marsala. Mora biti demokracija, po volji vecine, a manjina onda mora izvrsavati odluke donesene demokratski, snagom vecine. Ako se to ne ostvari, zalosno do vijeke vjekova!
Prijavi Administratoru
#15 Hrvati su povijesni slijepciBepo 2009-06-23 15:50
Kako se to može biti Hrvat - pita se Alain Finkelkraut u svojoj knjizi-analizi genocida nad Hrvatima i Bošnjacima tijekom srpske agresije i Domovinskog rata. Nikako, jer mi nismo jedinstven narod u obrani svoje slobode,istine o sebi u Domovinskom ratu.Mi smo povijesni slijepci, kojima svatko može naturiti svoje mišljenje. Na pr. Predsjednik Mesić kaže da je "Bleiburg-ustaš ki dernek", a to bi značilo da je Hrvat ska danas-ustaška država, jer ogromna većina Hrvata smatra da je Bleiburg stratište ogromnog broja Hrvata(i ostalih) koji su ubijeni-bez suđenja, što je zločin. Po logici je Mesić pred
sjednik ustaške države RH, što tvrde svi velikosrbi-pose bno četnički radikali. Dakle Mesić se slaže sa - četničkim stavom o RH.Bravo Mesiću! Daleko si dogurao. On Tita i dalje brani i
ima stav(kao Boljkovac i drugi branitelji i suradnici Tita)
koji tvrde da Tito "NIJE ZNAO" za sločine na Bleiburgu. Takvu
idiotsku laž mogu prihvatiti neznalice. Ali ja sam bio viši oficir u Titovoj JRM i znam da nitko nije mogao ništa učinit a da zapovjednik ne bi odmah saznao. Svjedok sam da je krvnik
sa Bleiburga postao - KOMESAR JEDNE JEDINICE U TITOVOJ JRM!
Odakle hrabrosti za laž da Tito nije kriv za zločine. A tko je naredio - totalnu šutnju o Bleiburgu i zbog čega, ako taj
milenijski zločin nije bio planiran i izveden u režiji Tita i Engleza? Ja se nikad nisam osjećao tako gadljivo jadno kao
Hrvat kao što se osjećam danas zbog Mesiča i - Haškog suda.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Zadnji komentari

Najave

30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...

Tko je na vezi?

  • preporod
  • shoope
  • Željanaa
  • 3 korisnika
  • 68 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal