Neke naznake o vjeronauku

Upravo smo usred nove agresije na vjeronauk. Iz prepoznatljivih krugova, potpomognutim ostatcima udbaškoga kruga s Filozofskog fakulteta, osobito sa čuvene katedre za pedagogiju, nudi se zamjena za vjeronauk u obliku predmeta koji bi se zvao religijska kultura. Prvo: agresija nema nikakve šanse, pa je svaka uzbuna posve nepotrebna. Drugo: nastava vjeronauka ionako je već koncipirana kao široko naučavanje ne samo o kršćanskoj (ili čak samo o katoličkoj) nego i o svim drugim religijama, te dakle već ima sadržaj nuđene «religijske kulture».

Da je tako, ilustrirat ću kratkim prikazom udžbenika za vjeronauk u nakladi «Kršćanske sadašnjosti» (za sedme razrede osnovnih škola). Udžbenik ima lijep naslov «Zajedno u ljubavi», a otvaraju ga stihovi R. Tagore. Budući da su učenici kojima je udžbenik namijenjen djevojčice i dječaci na početku puberteta, govori im se o idolima, idealima i ovisnostima. Sljedeća poglavlja posvećena su analizi Dekaloga, a uz tu temu tiskani su izvadci iz «Opće deklaracije o ljudskim pravima». Nadalje, čak trideset i pet stranica posvećeno je judaizmu, pa đak koji želi, može do u tančine upoznati židovstvo, saznati što je Talmud a što Tora, što znače riječi «Šema Jisrael», što je Bat micva, što Jom Kipur, što je Hanuka i što su Purim i Pesah, te što je košer hrana, itd.

Pa i sljedećim poglavljima o prorocima, riječ je o Židovima, o Iliji, Jeremiji itd., o asirskom i babilonskom progonstvu, obnovi hrama, i sve tako do Ivana Krstitelja. No, to nije sve. Đak dalje saznaje o pravoslavlju, o protestantima – dotično luteranima, kalvinistima i anglikancima, i na kraju o ekumenskom pokretu. Neka samo ovaj moj kratki pregled pročitaju militantni protivnici vjeronauka u hrvatskim školama, pa će drukčije razmišljati. Za sada toliko, jer mi se žuri. A ako me tko povuče za jezik u svezi s duhom, smislom i svrhom nastave pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te sa sve očitijim pokušajima pretvaranja školskih pedagoga u nove nadzornike s lijevim legitimacijama eh, onda ću izaći s imenima i prezimenima, a možda i s jednim dokumentom.

Hrvoje Hitrec