Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Na prijelazu srpnja u kolovoz

Ove godine ljeto i nije ljeto jer je izborna godina i nije izborna godina, i vruće je i nije vruće, temperature osciliraju kao drogirane, turisti nagrnuli u Hrvatsku kao izbjeglice u Englesku, iznajmljivači apartmana trljaju ruke a dnevne novine objavljuju prilog Hloverke Novak Srzić i tituliraju gospođu kao – iznajmljivačicu iz Makarske. Na tom detalju treba zastati, taj je detalj panoramska slika današnje Hrvatske u kojoj je sivi komunističkiPokušaj podjelaInzistira se na podjelama, suprotstavljaju se mimohod u Zagrebu i očavoglavljeni (po njima) Knin gdje pristojni kukurikavci ipak dolaze položiti vijenac – u osam ujutro dok se narod još budi uz kavu i ne motri pozorno tko dolazi - a zatim će pobjeći iz Knina baš kao i martićevci, te prepustiti „dernek" (po njima) Kolindi i domovinskoj oporbi (do izbora) birokrat Leko predsjednik Hrvatskoga sabora, a legendarna novinarka koja o politici znade barem sedamnaest puta više od njega – iznajmljivačica iz Makarske. Dotle na HTV-u egzistenciju osiguravaju oni koji Oluju tumače ponešto iz hrvatskoga kuta, ali više iz tupoga kuta poražene srbijanske politike i njezinih favorita u Hrvatskoj i BiH – da bi, eto, dali „objektivnu" sliku. A tako i projugoslavenske novine. Na taj način oživljuju se „zajedničke jezgre", piše se povijest. Usput se inzistira na podjelama, suprotstavljaju se mimohod u Zagrebu i očavoglavljeni (po njima) Knin gdje pristojni kukurikavci ipak dolaze položiti vijenac – u osam ujutro dok se narod još budi uz kavu i ne motri pozorno tko dolazi - a zatim će pobjeći iz Knina baš kao i martićevci, Kolinda Grabar Kitarovićte prepustiti „dernek" (po njima) Kolindi i domovinskoj oporbi (do izbora).

Kolinda je i inače kukurikavcima postala glavna meta - nakon kratkoga zatišja kada su se bili posvetili Karamarku i Brkiću - a slijede ih u stopu analitičari poput Puhovskog koji je ustanovio da je predsjednica premlada. Tako mlada i žustra lijepi pločice i lovi skuše, što je sarkastično prokomentirao sitni Arsen Bauk koji u svome resoru nije učinio ništa kao ni cijela bijedna Vlada kojoj pripada, pa je sada sveden na ono što jest, starmalo dijete koje se služi infantilnim doskočicama. Kolindu je Leko proglasio štoviše malodobnom pa predsjednica ne može u Hrvatski sabor gdje On samoupravlja procedurom. To jest može, ako u saborskoj kuhinji otpadaju pločice pa ih treba zalijepiti.

Tri proslave Oluje

O prvim dvjema znate sve, u Zagrebu i Kninu. Obje su O.K. i imaju moju potporu. Neka se vidi Hrvatska vojska, odnosno Oružane snage RH, neka i ja vidim da ipak nisu u takvom nestanju kako su prikazivane nego u solidnom, neka se vidi da usprkos svim mesićevskim i inim naporima još imamo vojsku, a ionako nije sve u tenkovima i zrakoplovima nego u ljudima. Tu smo najjači, kao i onda kada ništa nismo imali.

Razumijem i one braniteljske udruge koje mimohod nisu od srca pozdravile, osjetivši da se djelomično radi i o politikantskoj kukuriku-paradi u svrhu ostanka na vlasti a kako i ne bi - ako su se dosjetili Tuđmana i Radića, što ne bi i pobjedničke Hrvatske vojske koja, eto, donosi pobjede i na izborima, misle oni. Kako reče hrvatski znanstvenik („Možda će još za moga života strojevi početi misliti"), tako ja velim: Možda će još za moga Oliver Frljićživota lijevostupidni jugonostalgičari početi misliti... Ali to je fikcija.

Nego, u Rijeci spremaju kontraoluju u izvedbi srpskoga narodnog pozorišta koje se nakada zvalo HNK, uz sudjelovanje Milorada Pupovca koji će biti na svečanoj tribini. Ispod tribine mimohodit će četnici i pozdravljati s tri prsta, iz Srbije i RS-a doći će zapovjednici koji su inače nedostupni hrvatskim vlastima (je li? Iz Australije možemo dovući Dragana, iz Srbije nikoga?) a možda se pojavi i tenk s mrtvačkom glavom koji će oduševiti frljiće i obersnele, pusiće i teršeličke te će da padnu u afan od radosti. Pjevat će se „Marš na Drinu", nositi (pronositi) mošti Slobodana Miloševića a Šerbedžija čitati Micićeve misli o Hrvatima, tonski će se puštati Vučićevi govori iz rata i nedavni, naglo oporavljeni Šešelj doći će u kolima Hitne pomoći. Čuje se da će Mladić biti pušten iz Haaga kako bi mogao nazočiti proslavi. Također će biti pročitana izjava kojom se oslobađajuća presuda Gotovini i Markaču smatra ništetnom, te ustvrditi da je u Oluji živote izgubilo 700.000 srpskih civila a popaljeno 500.000 srpskih kuća od kojih je Hrvatska obnovila samo sto tisuća. Bit će utemeljen Arbitražni sud Nikolić i Šešeljkoji treba ustanoviti je li granica na potezu Karlobag-Karlovac-Knin ili dalje na zapad (kako bi bila obuhvaćena Rijeka), članovi Suda bit će jedan francuski Srbin i jedan srbijanski Srbin, a predsjednik Suda Carl Bildt Korčulanski. Za informativnu logistiku zadužen je riječki Novi list, za komunalne probleme gradonačelnik Obersnel, a za umetnički utisak Oliver Frljić uz blagonaklonu prešutnu potporu ministra kulture Šipuša koji ga i drži na mjestu intendanta makar bi on prvi trebao tražiti opoziv a ne lutati cestama u blagoslovljenom stanju. Komentare za dan poslije pisat će Jelena LovrićKontraolujaZa informativnu logistiku zadužen je riječki Novi list, za komunalne probleme gradonačelnik Obersnel, a za umetnički utisak Oliver Frljić uz blagonaklonu prešutnu potporu ministra kulture Šipuša koji ga i drži na mjestu intendanta makar bi on prvi trebao tražiti opoziv a ne lutati cestama u blagoslovljenom stanju. Komentare za dan poslije pisat će Jelena Lovrić kojoj se napokon ispunila želja da vidi neprijateljsku vojsku, a za protuhrvatsko prostarenje zadužena je prostača Vedrana Rudan. Nakon proslave svi idu na Brijune gdje siromah Rade u najgorim mogućim uvjetima priprema najlošije predstave za najgluplju publiku kojoj se napokon ispunila želja da vidi neprijateljsku vojsku, a za protuhrvatsko prostarenje zadužena je prostača Vedrana Rudan. Nakon proslave svi idu na Brijune gdje siromah Rade u najgorim mogućim uvjetima priprema najlošije predstave za najgluplju publiku, ali neka se nađe. Možda svi odu još sjevernije da bi poduprli Erjavca i družinu jer se po izjavama slovenskih političara sprema maltene rat protiv Hrvatske („nesagledive posljedice"!), što perjanicama Kontraoluje dođe kao melem na uši. Neka i Kranjci, vele oni, samo da napakoste ustašama.

A što hrvatska Rijeka? Valjda će učiniti nešto kontra Kontraoluje.

Nego, ako se u skorije vrijeme ne poduzme ništa protiv neprijatelja koji su zauzeli riječki HNK, ja ću opet okupiti Satniju hrvatskih umjetnika i uputiti se prema Rijeci. Oružje nam tom prilikom ne će biti potrebno. Rijeka ne može vječno ostati komunistima kontaminirani, a još manje kontraolujni grad.

Slovenski arbitražni sud

Sitna slovenska politika doživjela je katastrofu, a na unutarnjem planu otvorila put Janezu Janši. Slovenci se sada prave blesavima, idemo dalje, poručuju, jednoga smo našeg neopreznog člana povukli i ubacili Francuza. Što ako su sada dva Francuza? Pa čuli ste za fancuski ključ? Za francusku školu? (Usput, svojedobno je Mika Špiljak tvrdio da po duhu pripada francuskoj školi. Zašto? Majstor ga je tukao francuskim ključem). Tako Arbitražni sud ima već dva člana i sada se traži treći Francuz među turistima u Portorožu koji ima zračnu luku na hrvatskom teritoriju ali to skriva od turista.

Vrlo je zanimljivo kako se ta granica pomicala. Isprva je bila na rijeci Dragonji. Onda je slovenska Udba privela Dragonju, tukla ju i dehidrirala sve dok Dragonja nije pristala da se ulije u kanal sv. Odorika. A kako kopnena granica određuje morsku, činilo se da je sve u redu. No tada nije bilo prokletih mobitela i sve se odigravalo u zatvorenoj prostoriji i na opće zadovoljstvo.

Poslije srpnja slijedi kolovoz

Svršetkom srpnja zbrajaju se hrvatske žrtve. I početkom kolovoza. Četrdeset članova jedne jedine obitelji, Ivezić, ubili srpski „ustanici" (spomenik u Srbu nastao odnosno obnovljen na temelju koalicijskog ugovora – treba srušiti do temelja), u Strugi Banskoj ubijeni hrvatski redarstvenici, u Briševu kod Prijedora ubijeno 67 mještana, među njima 14 žena i četvero djece, u Dalju pokolj hrvatskih civila. Uspomena na mrtve i na junaštvo (Mile Blažević) u Pounju gdje je srpanj bio tragičan, na masakre u Banovini koju „Večernji" opet naziva Banijom. Oluja zauvijekAli i uspomene na prve hrvatske uspjehe – Livno (Rujani) gdje je zaustavljena srpska vojska a godinama poslije u pobjedonosnoj akciji oslobođeni Bosansko Grahovo i Glamoč u akciji Ljeto 95 te otvoren put Oluji. U kojoj je hrvatska vojska pobijedila srpsku vojsku, a to je sažetak svega što se o Oluji treba reći, štovani moj Fotije.

Azilanti

Navodno će biti smješteni u Trilju kako bi mogli nazočiti Alki u Sinju, te u Tovarniku koji se još nije oporavio od srpske agresije. Je li tko pitao ljude u tim gradovima, ne zna se, ali je Hrvatski sabor pod Lekom prepisao direktivu i pretvorio ju u realnost. Tako je Sabor prije dosta godina prepisao i europsku rezoluciju o zločinima komunizma i pretvorio ju u svoj „zaključak". I što se dogodilo? Ništa. Komunistički zločinci nisu „privedeni pravdi", zemlja je siromašila i mladi su Hrvati postali azilantima – na doduše ponešto elegantniji način, ali u biti – to je to, kako reče Gotovina.

Goli otok

Slučilo se tako da sam svršetkom srpnja završio na Golom otoku, gdje odmah po iskrcaju vidite veliku ploču na kojoj piše Dobrodošli. Nije bilo špalira, Goli otoknitko me nije tukao, utrpan sam u šareni mali vlak koji vozi otokom uz zlokobne ostatke mučilišta zarasle u korov. Rijetki tu dolaze, kažu mi, vrlo malo radoznalih ili možda potomaka onih koji su tu ostavili kosti (ili dušu). U stanju u kojemu je sada, Goli otok ne služi ničemu pa sve te smrtonosne ruine treba sravniti sa zemljom i podići kapelicu sa spomen-pločom. Dok se to ne učini, ne bi bilo loše na neko vrijeme odvesti na otok sudionike riječke Kontraoluje.

Elem, dok se tako vozim Golim otokom i gardalandski vlak ruši gnijezda stršljenova, dok gledam kako se ruševinama provlači tužna, mršava ovca, sjećam se knjiga koje su napisali preživjeli robijaši. Književnik Andrija Vučemil bio je tu zatvoren šest dugih godina, koje je opisao u „Priči o Golom otoku". Svršetkom pedesetih doveden je na otok Stanislav Janović, Bokelj, a svoju će muku opisati u knjizi Brijuni„Tito na Golom otoku" iz koje se sjećam prvih njegovih dojmova – da su se svi robijaši ponašali kao luđaci ili roboti, skakali kao jedan, spremni izvršiti sve što im je bilo naređeno, naglašavajući da to čine s velikim zadovoljstvom, svi sretni što su ih drug Tito i Partija ostavili na životu (makar i takvom), premda su i sami tvrdili da su imali izdajničku dušu i zaslužili strijeljanje.

Usput, i ne samo usput, dr. Janović je bio član studentskoga kruga „Hrvatski pokret otpora" u kojemu bijahu i Jakša Kušan, Ivo Kujundžić, Zorka Bolfek i Branimir Donat (Tvrtko Zane). Da se ne zaboravi.

Tito naravno nije bio na Golom otoku nego nešto sjevernije na Brijunima gdje su ga posjećivali slavni glumci i pjevači, među njima Mario del Monaco o čemu (splitskim povodom) izvješćuje i HTV, servirajući još jednom masovnoga zločinca kao simpatičnog ljubitelja umjetnosti i pijanista.

Slučajne jezične finese

Održana je generalna proba olujnog mimohoda, što bi se hrvatski reklo – glavni pokus. Hrvatska je vojska hodila i Jozić i Jovanovićmimo reporterke HTV-a koja je samo posmatrala, kako reče, što bi se hrvatski Zakon o jezikuPoslije izbora ide Zakon o hrvatskom standardnom jeziku s podzakonskim aktima i novčanim kaznama za posmatrače prevara. Glede pravopisa, i taj će se naći u podzakonskom aktu, a sigurno ne će biti Jovanovićev i Jozićevreklo da je promatrala, ali nije. I publika je posmatrala. O, Dajana... Je li joj se omaknulo, a ako i jest, zašto HTV nema reportere kojima se ništa slično ne može omaknuti?

U podslovima informativne emisije RTL-a prošloga ponedjeljka čitam: "Spriječava se prevara". Ako RTL poštuje pisanje „jata" iza pokrivenog „r" onda bi trebao znati da se ništa ne „spriječava", a da poštuje hrvatski jezik u cijelosti, znao bi da se piše – prijevara a ne prevara. Ili tv-lektori uče od novinskih lektora, recimo onih iz jutarnjih novina čija se imena ne mogu naći u impressumu. Možda s razlogom.

Ja to sve za sada „posmatram", a poslije izbora ide Zakon o hrvatskom standardnom jeziku s podzakonskim aktima i novčanim kaznama za posmatrače prevara. Glede pravopisa, i taj će se naći u podzakonskom aktu, a sigurno ne će biti Jovanovićev i Jozićev. Glede Jovanovića: šteta koju je učinio u resoru znanosti, školstva i športa ima i svoje (goleme) novčane dimenzije, pa ćemo se i time pozabaviti.

Hrvoje Hitrec

Čet, 16-09-2021, 23:56:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.