Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

H.Hitrec: U povodu smrti Hrvoja Šošića

U povodu smrti Hrvoja Šošića

Naš bi život bio vrlo siv i dosadan da nema originalnih ljudi koji se ne osvrću na uobičajene, prešutno dogovorene regule niti ih u silnom uzbuđenju kojim tumače i brane svoja stajališta mogu usporiti ili zaustaviti strah, autoriteti, pa niti blokirana svijest suvremenika koji uglavnom žive u zadanim okvirima.

Hrvoje Šošić bio je za mnoge koji su ga poznavali – čudak, jedan od onih koje bi s puno radosti sretao Gogolj ili tko od njegovih slabijih nasljedovatelja, no to je bila samo površna impresija naših suvremenika koji su Šošića imali prilike upoznati u poznijim Hrvojevim godinama kada je uzavrelom rječitošću u isti mah iznosio nekoliko teorija koje su imale smisla i usporedo nekoliko praktičnih rješenja koja su vjerojatno imala smisla ali ih mi oko njega nismo mogli pratiti zbog epske opširnosti koja se ponekadHrvoje Šošić gubila u sjenovitim ulicama. No i takav Šošić iz devedesetih godina iznenadio je čuvenom svojom enciklopedijom u Veliki prasakNa početku velikoga praska iz kojega su nastale nove (stare) države bio je predsjednik Hrvatske stranke nepoznatoga broja članova i izazvao urnebes na I. Općem saboru HDZ-a kada je u pozi eufonijskoga pontifeksa priopćio publici i Tuđmanu da njegova stranka prilazi Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Poslije je Šošićeva sudbina u HDZ-u bila uznemirujuće nestalna, te osim u Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora nije pripušten na znatnija mjestakojoj je na doista svoj, osobni i poneseni način opisao ljude koji su stvarali hrvatsku državu, svoje suvremenike i suborce svih fela. Pa da je samo to učinio – bilo bi dovoljno da bude zapamćen. To je njegovo djelo gotovo neusporedivo s bilo čime u povijesti hrvatske enciklopedistike, potpuno autorsko, samosvojno i neobično. Tek će naši potomci uvidjeti dragocjenost Šošićeva pothvata koji je autora iscrpio toliko da ga je doveo na rub smrti. No, Hrvoje je i to preživio i doživio 2012. te umro u neljudskim vrućinama koje su početkom srpnja zahvatile Hrvatsku.

Ostaje svjedočanstvo

Kada potomci, velim, uz pomoć hladnih znanstvenika ponešto Hrvoje Šošićprizemlje ushit nekim osobama koje je Šošić dizao do oltarskih visina, i opet će ostati svjedočanstvo iz prve ruke o vremenu i ljudima koji su ga obilježili, strasno i impresivno, ali i s podatcima koji su na začudne načine došli do autora a toliko su ponegdje i privatni da nisu svima bili poznati ni u doba velikih događaja i velikih očekivanja.

No, sve je to Hrvoje Šošić iz novijega vremena, iz devedesetih i prvoga desetljeća novoga stoljeća. Na početku velikoga praska iz kojega su nastale nove (stare) države bio je predsjednik Hrvatske stranke nepoznatoga broja članova i izazvao urnebes na I. Općem saboru HDZ-a kada je u pozi eufonijskoga pontifeksa priopćio publici i Tuđmanu da njegova stranka prilazi Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Poslije je Šošićeva sudbina u HDZ-u bila uznemirujuće nestalna, te osim u Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora nije pripušten na znatnija mjesta.

Ono po čemu će ostati zapamćen svijećakao političar i domoljub dogodilo se mnogo prije, svršetkom šezdesetih i početkom sedamdesetih kada je ekonomist Hrvoje Šošić govorio i pisao o hobotnici zvanoj Jugoslavija i njezinu prvenstveno protuhrvatskom karakteru. Iz vijenca onih koji su tada nastupali što otvoreno što obzirno, izdvojio se Šošić sada već legendarnim zahtjevom da Hrvatska postane članicom Ujedinjenih naroda a to je u jugokominističko doba bio smrtni grijeh koji se plaćao životom ili robijom. Šošićev javno izrečeni zahtjev povijesni je čin, izraz svjesnosti povijesti, krik iz tame jugoslavenskoga sužanjstva, ujedno i proročanstvo koje će se ostvariti dvadesetak godina poslije. Jest da se Šošić s ostalima našao u kolu "kontrarevolucionara", ali oni nisu bili samo zanesenjaci nego i realni mislioci. U godini kada su neki od njih već izašli iz zatvora, realisti iz redova komunista već su polako dizali ruke od Jugoslavije, o čemu svjedoči Ustav iz 1974. Desetak godina poslije ta se nakazna tvorevina zanjihala kao poludjelo klatno i ništa ju više nije moglo spasiti. Srećom.

Hrvoje Šošić može zadovoljno spavati. On je svoje učinio.

Hrvoje Hitrec

 

HEADER  

# SLAVA VELIKANU..MIJO F 2012-07-08 18:54
..u političkom ratištu, u sferi gospodarsko-eko nonomskoj, bankarskoj, i skriveno protumasonskoj? Uz traženje da se HRVATSK A DRŽAVA prizna kao suvereni čimbenik u UJEDINJENIM NARODIMA, kad za to nije postojalo niti minimum uvjeta, dodao bih svoja tri osvrta na u tom njegovom ratu, koja za vrijeme ovozemaljskog života NIKAD zaboraviti neću.1.Već 1990. godine orjunško-srpsko g namještenika na Ekonomskom fakulteta u Zagrebu, čini mi se imena Čedo Pribičević??, je uvjeravao kako će HRVATSKA tiskati svoj vlastiti novac, a ovaj mu se tako heretički nasmijao i izrugivao GA.2. Gubitkom nadzora nad hrvatskim bankama DRŽ AVA HRVATSKA odmah gubi 50-ak % suvereniteta... i 3.gdje se grdno prevario, kada je kćerki MASONA Eugena, Vesni Pusić, javno na TV-eu rekao da je NJIHOVO socijološko-dem agoško i filozofsko 'zamajavanje' HRVATSKOG NARODA završilo.. nažalost NIJE! Da, on je bio oktroirani u ŽDSaboru, te bih g.Hitrecu ipak skrenio pozornost,a on to vrlo dobro znade, ali možda čitatelji portala ne??..kako je to i tada bila VELIKA UKAZANA ČAST..biti Tuđmanovim senatorom u navedenom DOMU-HR VATSKOG DRŽAVNOG SABORA..uz još dva VELIKANA naše političke povijesti..akad emikom Ivanom Aralicom i književnikom Vinkom Nikolićem....

..neka ti je lahka hrvatska zemljica..koju si fantično ljubio, dragi doktore Hrvoje :sad: ..ZDS-MFP!
Prijavi Administratoru
# Hrvoje ŠošićBoljunac 2012-07-08 21:56
Bio je prvi koji je razotkrio kako je jugo-ekonomija pljačkala, ponajviše, Hrvatsku.
Prijavi Administratoru
# Domoljub, koji je strastnoIvan Bastjančić 2012-07-08 23:23
volio Hrvatsku, pa je znao biti i vrlo ljut, kad ga se nije dovoljno ozbiljno prihvaćalo. Pisao je i pisao, iako mu to nisu pravedno i istinito vrjednovali, zavlačili tiskanje njegovih stručnih i inih knjiga, pa ga čak ostavili samog, iz svog umirovljeničkog džepa rješavati dugove u tiskarama. Na kraju su ga ostavili i zaboravili sad već starog, usamljenog, a on je pak tako želio imati sugovorničko društvo. Žalostno je stoga, da je preminuo u neljudskim vrućinama koje su početkom srpnja zahvatile Hrvatsku. Bez klmatizirajućeg uređaja u svom stanu u prizemlju, kojeg nije mogao nabaviti niti imao od koga posuditi.
Poštovani profesore, kad su nas studente tad ganjali i prijavljivali kojekakvi konfidenti i špije zbog toga što smo bili, kako su kazali: "na Šošićevoj platformi". ostajemo i do kraja na Vašoj "Šošićevoj platformi"!
...I svjetlost vječna svjetlila njemu!
Prijavi Administratoru
# Hrvoje ŠošićLjubomirS 2012-07-08 23:56
I svjetlost vječna svjetlila njemu!

Hrvoje Šošić u Hotelu Sheraton, 2009. godine.
Prijavi Administratoru

Na STAROM SUSTAVU KOMENTIRANJA VIŠE NIJE MOGUĆE POSTAVLJANJE NOVIH KOMENTARA

Zato molimo sve one koji se još nisu prebacili na novi sustav da to što prije učine, a mi ćemo s naše strane vrlo rado pomoći u slučaju problema. Za pomoć samo se treba javiti na admin@hkv.hr.

Za komentiranje u novom sustavu Disqus potrebno je biti registriran na jednoj od tri socijalne mreže, Facebook, Twitter ili g+ (Google), odnosno imati korisnički račun na samom Disqusu. S takvim korisničkim računom svatko se može prijaviti u sučelju za komentiranje Disqus i postavljati svoje komentare.

Sub, 18-05-2013, 17:57:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 300 gostiju i jedan član online

Prijava

Preporučite članak

       'Like' za članak

'+1' na Googleu

Kolumne

Hrvoje Hitrec Nenad Piskač Javor Novak Ljubomir Škrinjar Davor Dijanović

Lijepa Naša

0122_Dubrovnik_Crkva_sv_Ignacija.jpg
Copyright © 2013 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).