Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

U povodu smrti Hrvoja Šošića

Naš bi život bio vrlo siv i dosadan da nema originalnih ljudi koji se ne osvrću na uobičajene, prešutno dogovorene regule niti ih u silnom uzbuđenju kojim tumače i brane svoja stajališta mogu usporiti ili zaustaviti strah, autoriteti, pa niti blokirana svijest suvremenika koji uglavnom žive u zadanim okvirima.

Hrvoje Šošić bio je za mnoge koji su ga poznavali – čudak, jedan od onih koje bi s puno radosti sretao Gogolj ili tko od njegovih slabijih nasljedovatelja, no to je bila samo površna impresija naših suvremenika koji su Šošića imali prilike upoznati u poznijim Hrvojevim godinama kada je uzavrelom rječitošću u isti mah iznosio nekoliko teorija koje su imale smisla i usporedo nekoliko praktičnih rješenja koja su vjerojatno imala smisla ali ih mi oko njega nismo mogli pratiti zbog epske opširnosti koja se ponekadHrvoje Šošićgubila u sjenovitim ulicama. No i takav Šošić iz devedesetih godina iznenadio je čuvenom svojom enciklopedijom u Veliki prasakNa početku velikoga praska iz kojega su nastale nove (stare) države bio je predsjednik Hrvatske stranke nepoznatoga broja članova i izazvao urnebes na I. Općem saboru HDZ-a kada je u pozi eufonijskoga pontifeksa priopćio publici i Tuđmanu da njegova stranka prilazi Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Poslije je Šošićeva sudbina u HDZ-u bila uznemirujuće nestalna, te osim u Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora nije pripušten na znatnija mjestakojoj je na doista svoj, osobni i poneseni način opisao ljude koji su stvarali hrvatsku državu, svoje suvremenike i suborce svih fela. Pa da je samo to učinio – bilo bi dovoljno da bude zapamćen. To je njegovo djelo gotovo neusporedivo s bilo čime u povijesti hrvatske enciklopedistike, potpuno autorsko, samosvojno i neobično. Tek će naši potomci uvidjeti dragocjenost Šošićeva pothvata koji je autora iscrpio toliko da ga je doveo na rub smrti. No, Hrvoje je i to preživio i doživio 2012. te umro u neljudskim vrućinama koje su početkom srpnja zahvatile Hrvatsku.

Ostaje svjedočanstvo

Kada potomci, velim, uz pomoć hladnih znanstvenika ponešto Hrvoje Šošićprizemlje ushit nekim osobama koje je Šošić dizao do oltarskih visina, i opet će ostati svjedočanstvo iz prve ruke o vremenu i ljudima koji su ga obilježili, strasno i impresivno, ali i s podatcima koji su na začudne načine došli do autora a toliko su ponegdje i privatni da nisu svima bili poznati ni u doba velikih događaja i velikih očekivanja.

No, sve je to Hrvoje Šošić iz novijega vremena, iz devedesetih i prvoga desetljeća novoga stoljeća. Na početku velikoga praska iz kojega su nastale nove (stare) države bio je predsjednik Hrvatske stranke nepoznatoga broja članova i izazvao urnebes na I. Općem saboru HDZ-a kada je u pozi eufonijskoga pontifeksa priopćio publici i Tuđmanu da njegova stranka prilazi Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Poslije je Šošićeva sudbina u HDZ-u bila uznemirujuće nestalna, te osim u Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora nije pripušten na znatnija mjesta.

Ono po čemu će ostati zapamćen svijećakao političar i domoljub dogodilo se mnogo prije, svršetkom šezdesetih i početkom sedamdesetih kada je ekonomist Hrvoje Šošić govorio i pisao o hobotnici zvanoj Jugoslavija i njezinu prvenstveno protuhrvatskom karakteru. Iz vijenca onih koji su tada nastupali što otvoreno što obzirno, izdvojio se Šošić sada već legendarnim zahtjevom da Hrvatska postane članicom Ujedinjenih naroda a to je u jugokominističko doba bio smrtni grijeh koji se plaćao životom ili robijom. Šošićev javno izrečeni zahtjev povijesni je čin, izraz svjesnosti povijesti, krik iz tame jugoslavenskoga sužanjstva, ujedno i proročanstvo koje će se ostvariti dvadesetak godina poslije. Jest da se Šošić s ostalima našao u kolu "kontrarevolucionara", ali oni nisu bili samo zanesenjaci nego i realni mislioci. U godini kada su neki od njih već izašli iz zatvora, realisti iz redova komunista već su polako dizali ruke od Jugoslavije, o čemu svjedoči Ustav iz 1974. Desetak godina poslije ta se nakazna tvorevina zanjihala kao poludjelo klatno i ništa ju više nije moglo spasiti. Srećom.

Hrvoje Šošić može zadovoljno spavati. On je svoje učinio.

Hrvoje Hitrec

 

Čet, 28-05-2020, 14:13:11

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.