Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Ukidanje Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika – korak prema novom nasilju nad hrvatskim jezikom

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je 8. svibnja 2012. odluku o ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. U odgovoru Ministarstva na upit jednoga dnevnog lista kaže se da je odluka donesena "zato što smatramo da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti znanstveni instituti i visokoškolske ustanove (primjerice Institut za jezik i jezikoslovlje) koje je za to osnovala država koja ih i financira.

Vijeće za normu nije bilo demokratski izabrani tijelo, kakoNataša Bašićtvrdi prof. dr. Sanda Ham, nego od strane politike – bivšeg ministra Primorca – imenovano Vijeće. Kukuriku koalicija je, pak, u svom programu jasno rekla da politika ne će arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.Znakovito imeZnakovito je da se Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u tekstu Ministarstva naziva "Institut za jezik i jezikoslovlje". Ispuštanjem pridjeva "hrvatski" vjerojatno se sugerira put kojim je krenulo Jovanovićevo ministarstvo koje očito ima namjeru iskoristiti rečeni institut za svoje svrhe jer ga posebno apostrofira kao mogućeg nasljednika odnosno zamjenu za Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika Ne želimo biti sudionici u politikantstvu. Osim toga, u protekle tri godine Vijeće se sastalo samo četiri puta."

Na kraju teksta službenog odgovora Ministarstva još su dvije rečenice. Citiramo: " Odobravanje školskog pravopisa regulirano je Zakonom o udžbenicima i ostalim provedbenim aktima u kojima je jasno propisano da se pravopis uvrštava na listu pomoćnih nastavnih sredstava, pod uvjetom da je prošao zakonsku proceduru. Trenutačno je važeći samo jedan pravopis: Babić-Finka-Moguš, Hrvatski pravopis, IV. izdanje, Školska knjiga, 1996."

«Družba sitnih nitkova»

Toliko od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U njihovu stajalištu jasno jeHitrecrečeno da se Vijeće za normu bavilo politikantstvom. Tako su dvojica akademika (Radoslav Katičić, predsjednik Vijeća, i Mislav Ježić), osam sveučilišnih profesora (Ivo Pranjković, Marko Samardžija, Liljana Kolenić, Marija Turk, Branka Tafra, Mile Mamić, Ivan Zoričić, Joško Božanić) dva doktora znanosti (Mirko Peti, Dunja Brozović-Rončević) i jedan enciklopedist svjetskoga formata (danas pokojni Tomislav Ladan) jednim potezom pera ministra Željka Jovanovića dezavuirani i raspušteni kao družba sitnih nitkova koji se umjesto znanošću bave nižim oblicima političkih diverzija.

U zlokobnom tekstu službenoga odgovora o ukidanju Vijeća za normu (danom na upit "Glasa Slavonije") neistinito se tvrdi da su članovi Vijeća imenovani "od strane politike". Članove su predložile njihove matične institucije, a tadašnji ministar ih je formalno imenovao. O kojim je institucijama riječ? O filozofskim fakultetima u Zagrebu, Osijeku, Zadru, Splitu, Rijeci i Puli, Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografskom zavodu i Matici hrvatskoj – o ustanovama, znači, koje su doista kompetentne za raspravu o hrvatskom standardnom jeziku.

"Institut za jezik i jezikoslovlje"

Znakovito je da se Institut za hrvatski jezik iJovanovićjezikoslovlje u tekstu Ministarstva naziva "Institut za jezik i jezikoslovlje". Ispuštanjem pridjeva "hrvatski" vjerojatno se sugerira put kojim je krenulo Jovanovićevo ministarstvo koje očito ima namjeru iskoristiti rečeni institut za svoje svrhe jer ga posebno apostrofira kao mogućeg nasljednika odnosno zamjenu za Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Priopćenje Ministarstva ne ostavlja sumnju: mi ćemo, kaže se bez previše uvijanja, koristiti ustanovu koju je osnovala država i koju država financira. A budući da smo mi država, "naš" institut će činiti što mu država (ministarstvo, ministar) naloži. Ako bude kakvih otpora, znamo kako se rješavaju takve situacije, kadrovski i organizacijski.

Sve je to potpuno razvidno iz obrazloženja dekreta o ukidanju Vijeća za normu, i može se tumačiti jedino kao prvi korak u najavljenoj nasilnoj državnoj intervenciji u jezikoslovnu znanost i dostojnost struke, s ciljem razgradnje hrvatskoga jezika i nametanja pravopisa iz doba hrvatske neslobode, u režiji ljudi kojima je hrvatski jezik i nepoznanica i smetnja u širim planovima za destabilizaciju Hrvatske te smatraju da im se pruža prilika za ostvarenje nedosanjanog sna prekinutog svojedobno Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.

dr. Nataša Bašić
Hrvoje Hitrec

 

Ned, 20-10-2019, 20:06:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.