Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Crtice uz početak ožujka u Hrvatskoj

Ratni zločinac i haaški cirkusant Vojislav Šešelj ne razumije što znači riječ "točka", što naravno nije točno (da ne razumije) ali ima pravo insistirati da mu tekstovi optužnice budu uručivani na srpskom a ne na hrvatskome jeziku, da dakle piše "tačka". Njegov sljedbenik, novinarski cirkusant Miljenko Jergović u hrvatskim novinama (JL) uporno piše "tačka" i rabi oblike tuđe hrvatskom jeziku, što mu uredništvo i lektori – toleriraju. I Šešelj i ŠešeljJergović razumiju hrvatski jezik ali ga ne poznaju, s tim što Šešelj ne piše za hrvatske novine. Da je ispalo po Šešeljevu, sve bi novine u Hrvatskoj danas pisale kao što piše Jergović.

Nazor ali Ante

Napokon sam nabavio knjigu Ante Nazora "Velikosrpska agresija na Hrvatsku". Nekako je bila brzo nestala s kioska, pa sam otišao u Institut. Nadam seAnte NazorNapokon sam nabavio knjigu Ante Nazora "Velikosrpska agresija na Hrvatsku". Nekako je bila brzo nestala s kioska, pa sam otišao u Institut. Nadam se da je prvo izdanje rasprodano jer je riječ o vrlo dobroj knjizi da je prvo izdanje rasprodano jer je riječ o vrlo dobroj knjizi.

I za nas koji smo gradivo svladavali godinama, odnosno u svemu tome živjeli i sudjelovali – ali statistike ne pamtimo i datume zaboravljamo, pa nam knjiga i te kako pomaže. Jedna fotografija je dojmljiva, nikada ju prije nisam vidio: Ante Gotovina, Damir Tomljanović – Gavran i trojica suboraca nose mrtvoga branitelja. Lokacija je Novi Varoš u zapadnoj Slavoniji, vrijeme : druga polovica rujna 1991. Skupina se vratila u područje pod kontrolom neprijatelja da izvuče mrtvo tijelo i dostojno ga pokopa.

Ante Gotovina je tada bio nepoznat široj hrvatskoj javnosti, zapovjednik izviđačke satnije.

I još nešto: na početku knjige tiskana je hrvatska himna na hrvatskome jeziku i na engleskom. Ne viđa se često "Lijepa naša domovino" na engleskom. Ne zvuči loše. Samo da Hrvati ne počnu pjevati svoju himnu na engleskom, ne daj Bože.

Udri po mladima

O dokumentarnom filmu u produkciji Radiotelevizije Srbije, koji govori o Tuđmanu i Miloševiću, bilo je dosta riječi. Film Puhovskije prikazan u regionalnoj (valjda) konkurenciji festivala koji se održava u Zagrebu, pod vodstvom jednoga od braće Puhovski. Naravno da se radi o drskoj srbijanskoj provokaciji . Nego zašto jedan od Puhovskih prikazuje takvo smeće u Zagrebu? Zato jer je publika mlada ili čak vrlo mlada, ne zna što su srpska posla, pa ju se možda može indoktrinirati stotinu puta demantiranim lažima. A to je posao Puhovskih.

Slovačka i Bugarska

Bez obzira na mišljenje (u Hrvatskoj) o Europskoj uniji, na primjeru ratificiranja pristupnog ugovora u europskim parlamentima može se iščitati komu je Hrvatska bliska. Tako su Slovačka i Bugarska žurno ratificirale ugovor. Ali hrvatska politička "elita" nema znanja o povijesti ni o sadašnjosti, pa i ne može procijeniti s kim bi to trebala biti politički partner u Uniji."Eliti" je najvažnije da se bratimi regionalno čak i u svezi s EU, makar hrvatski građani u ogromnom postotku ne žele Srbiju u Europskoj uniji. Znaju i zašto.

Kninski branitelji za Okrugli stol

Rasrđeni privođenjem petorice branitelja na obavijesni razgovor, a još više činjenicom da mediji odmah govore o "ratnom zločinu", kninski branitelji iniciraju održavanje okruglog stola svih branitelja u Hrvatskoj. Ideja je vrlo dobra i trebala bi biti ostvarena. Ako se na takvom skupu razmotri i zamisao o jednoj i jedinoj braniteljskoj udruzi, bit će to Kninpun pogodak.

Banovina u Ustavu

Nego, na "marginama" gore spomenutog srbijanskog filma o Tuđmanu ( i Miloševiću) gdje je naširoko riječ i o Bosni i Hercegovini, te o usputnim primjedbama komentatora da je Tuđman pomišljao na granice Banovine Hrvatske, treba reći da je takvo pomišljanje potpuno legitimno i ima uporište u izvorištu Ustava RH, gdje se uz povijesne datume koji su označili kontinuitet hrvatske države – spominje i Banovina. A zna se koje su bile njezine granice.

Nesretne statistike

Tražeći nešto posve drugo, nailazim na podatke koje je plasirao dr. Rudolf Bičanić prije mnogo godina. Navodi Enciklopediju Jugoslavije iz 1958. po kojoj je u Drugom svjetskom ratu stradalo 588.000 Hrvata ili 13 posto populacije. Po popisu stanovništva 1939. bilo je 4.222.000 Hrvata. Otprilike toliko, nešto više, ima danas Hrvata u Hrvatskoj. Nego, dramatična je neostvarena projekcija koju daje Bičanić – da nije bilo toga rata i genocida nad Hrvatima neposredno nakon svršetka II. svjetskog rata , te brojnih iseljavanja u drugoj polovici 20. stoljeća, danas bi nas bilo, Schillerkaže, više od osam milijuna. I da nema toliko kriminalnih pobačaja, dodao bih.

Razbojnici

Ulrich Schiller nema nikakve veze s FriedricomKninski braniteljiRasrđeni privođenjem petorice branitelja na obavijesni razgovor, a još više činjenicom da mediji odmah govore o "ratnom zločinu", kninski branitelji iniciraju održavanje okruglog stola svih branitelja u Hrvatskoj koji je napisao dramu "Razbojnici". Jedina sveza je što se radi o suvremenom medijskom razbojniku koji mrzi Hrvatsku i Hrvate, a voli Srbiju i Srbe općenito. Njegova knjiga "Deutschland und seine Kroaten" (Njemačka i njezini Hrvati) očito je narudžba istočnih nam susjeda. Kao što su na jezičnom planu našli neuku lingvisticu, tako su na povijesnom planu našli toga Schillera i vjerojatno ga dobro platili – ali nemaju sreće. Uvijek nađu polupismene ignorante, pa tako Schiller tvrdi da su Hrvati izazvali I. svjetski rat atentatom u Sarajevu. Knjigom na tu knjigu išao je Gojko Borić i raskrinkao idiota.

Ako ste dobro pratili, sve su te provokacije dobro umrežene: i ona na Zagreb Doxu (koje li jezične svinjarije), i knjige "Nacionalizam i jezik" i "Njemačka i njezini Hrvati" i novi lov na hrvatske branitelje, kao i sve izglednija mogućnost da klatež na vlasti u Hrvatskoj povuče tužbu za genocid podnesenu protiv Srbije. Neupućen i slabo učen naš sugrađanin postaje tako senzibiliziranom žrtvom srpske promidžbe koja nema kompleksa – laži i plaćaj druge da lažu.

Tvornica kulture

Umalo je zatvorena Tvornica kulture u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Tvornica buke proizvodi takve decibele da okolnim stanarima život čini nepodnošljivim. No, kao i mnogo puta do sada u sličnim prilikama, stanari su ušutkani medijskom kampanjom u korist Tvornice buke.

Kao što sam već pisao, ekološki problem zvan buka još nije prepoznat u Hrvatskoj. Glazba koja se temelji na basovima koji izazivaju srčane smetnje jest i ekološki i zdravstveni problem, a današnji mladi ljudi imat će poslije teškoća i sa sluhom. Na basovima je izgrađena i "zabava" za turiste na Jadranu, od kojih se devedeset posto došlo odmoriti u miru, u lijepoj zemlji.

I u Zagrebu i na Jadranu treba izgraditi skladna betonska zdanja s dobrom ventilacijom i mnogo izlaza za nuždu, Ante Ivasdebelo izolirana zdanja iz kojih ne dopire ne devedeset nego ni jedan jedini decibel.

Napad na biskupa Ivasa

Da u Šibeniku izlazi "Šibenski tjednik" javnost je doznala nakon napada na biskupa Ivasa. Iznimno pametan čovjek i vrlo dobar biskup, domoljub Ivas trn je u oku mediokritetima koji su instalirani u rečeni tjednik i izmišljaju optužbe da je biskup nehuman. Nije njima, naravno, do humanosti jer dobro znaju što Crkva i biskup čine za ljude ne samo u Šibeniku, njima je do potpore općem napadu na Katoličku crkvu koji je dobio krila dolaskom na vlast lijeve klateži odgajane u komunističkom prijeziru prema vjeri uopće i Crkvi posebno. Pa hajmo, kažu, malo potkuriti i s obale. Tako se na lokalnoj razini popunjava mreža o kojoj sam govorio.

A da će se naći bilo kakav razlog za napad na biskupa Ivasa, pa makar i očita laž, očekivao sam već nakon njegova dolaska , potpore i govora u vrijeme velikoga skupa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu kada smo prosvjedovali protiv presude izrečene hrvatskim generalima Gotovini i Markaču.

Pogled u Bosnu

U Bosni vrije. Lonac je pregrijan. U takvu Bosnu (i Hercegovinu) išao je predsjednik Vlade RH s unaprijed utvrđenim obrambenim izjavama da "nije nacionalan" i da "se ne želi miješati u unutarnje stvari BIH", te da jedino zahtijeva Milanović"korektan odnos" prema Hrvatima. Ni da bi jasnu riječ rekao kako dalje ne može tako, da su hrvatski teritorij i hrvatske institucije nasušna potreba, da konstitutivnost hrvatskoga naroda u BiH ne može biti samo mrtvo slovo na papiru, itd. Ni riječ. Ono što jest rekao bilo je početničko mucanje. Ostavio je loš dojam na sve.

S druge strane, Srbija i Turska nemaju takve hemunge. Srbija otvoreno podržava Dodikovu paradržavu nastalu na genocidu, smatrajući s pravom da je napokon prešla Rubikon, to jest Drinu i ostvarila davne velikosrpske snove o prodoru srpstva na zapad. Turska ne skriva svoje snažno i sve moćnije pokroviteljstvo nad muslimanima koji su uzeli bošnjačko ime i Hrvojeve ljiljane, te im je aktualna zadaća prigrabiti svu vlast u Federaciji, čekati da prirodni prirast učini svoje i tada, u nekoj budućnosti, nadigrati i Srbe. Samo se Hrvatska (ovakva kakva jest, s Vladom kakva jest, kao i s prijašnjim vladama, kakve su već bile od početka stoljeća) "ne želi miješati", premda je cijeli teritorij BiH hrvatska povijesna baština, a ne turska ni srpska.

Hrvatsko pitanje, ponavljam, nije riješeno uspostavom samostalne hrvatske države, Republike Hrvatske. Hrvatsko pitanje će biti riješeno tek kada Hrvati u Bosni i Hercegovini budu suvereni na teritoriju koji zahvaća Hercegovinu i dio zapadne Bosne, hrvatske predjele u srednjoj Bosni i hrvatsku Posavinu na sjeveru Bosne. Tako postavljen zahtjev i program trebaju biti zajednički cilj RH i Hrvata u BiH i od njega se ne smije odstupati. Sve drugo je samo kupovanje vremena – za druge.

Hrvoje Hitrec

Uto, 23-10-2018, 23:33:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).