Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 
zemljopisNakon što sam opširno pisao o nastavi povijesti u hrvatskim školama, nešto bih kraće rekao o nastavi zemljopisa. Možda čak i vrlo kratko, jer nemam o čemu pisati. Naime, u hrvatskim školama, nema nastave zemljopisa. Navodno se bivši zemljopis sada zove geografija, kako mi kažu đaci. Onda ja malo bolje pogledam te njihove udžbenike, i vidim da se predmet doista zove geografija, pa dignem slušalicu i dignem galamu, nazovem neke istaknute jezikoslovce, a oni vele da su pokušali i da nisu uspjeli, jer su geografi bili jači od zemljopisaca. Dobro, kažem ja đacima, radi se vjerojatno o nekom idiotu, kojemu su drugi idioti podvalili stranjsku riječ, a imamo hrvatsku, koja znači na dlaku isto, samo što nije strana nego domaća. U Rječniku Leksikografskog i Š. knjige (Rječnik hrvatskoga jezika) lijepo piše 'zemljopis', a u objašnjenju - 'geografija', u Klaiću (Rječnik stranih riječi) postoji samo riječ geografija (koja se prevodi kao zemljopis), a ne postoji riječ 'zemljopis', iz čega zaključujem da je riječ "geografija" strana riječ. Elem, ministarstvo koje je iz svoga naslova izbacilo kroatizam 'naobrazba', pošlo je korak dalje u dekroatizaciji hrvatskoga školstva, pri čemu je na prvoj crti stradao zemljopis. Pitam ja đake: "Recite mi, đaci, kako vi zovete taj predmet?" A oni mi vele: »Mi ga, striček, zovemo zemljopis.»(hh)
Add a comment        
 

 
Kralj TomislavO smeću koje se naziva nastavom suvremene povijesti jugoistočne Europe, a komprimirano je u nekoliko knjiga, pisat ću opširnije drugom prilikom. Za sada samo podsjetnik: spomenute knjige tiskane su u nakladi Centra za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u Solunu. Urednik hrvatskog izdanja je zapadnobalkanski povjesničar Krešimir Erdelja, a uz unutrašnju naslovnicu koči se znak HHO-a. O knjigama koje se nude hrvatskim školama kao «dodatni nastavni materijal», bit će riječi na tribini koju priprema Hrvatsko kulturno vijeće. Za sada ću se ograničiti samo na spomen pokrovitelja toga projekta: The United States Department of State, the United States Agency for International Development (USAID), njemačko Ministarstvo vanjskih poslova i Pakt za stabilnost u jugoistočnoj Europi. Moja prava tema su danas udžbenici povijesti odobreni za uporabu u hrvatskim osnovnim školama, odobreni i tiskani u Zagrebu, a ne Solunu, pisani na način blizak hahaoovskim krivotvorinama, ponešto suptilnije i opreznije. Kako imam đake disleksičare (bili su to i Leonardo da Vinci, Einstein i neki drugi loši đaci), ponekad moram pročitati lekcije iz, recimo, povijesnog udžbenika za 6. razred osnovne škole. Ne ću spominjati ni autore ni urednika, ali svakodnevno spominjem cijelu familiju onima koji su recenzirali i pripustili udžbenik u škole.
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecNedavno je HHO (tzv. Hrvatski helsinški odbor) imao neku obljetnicu ili skupštinu, nije važno, kojoj su nazočili poznati gosti, poput Sanadera primjerice, a slovo je držao novi prvak HHO-a Ivo Banac. Premda je upravo tih dana afera Jagodnjak bila u punom jeku, HHO se nije ni jednom riječi osvrnuo na bezočnu diskriminaciju hrvatskih đaka u tom baranjskom mjestu. Umjesto toga, Banac je rekao da će se HHO od sada više baviti ekološkim temama. Nije cilj ovoga napisa HHO, koji je ionako izdanak šire organizacije koja se upravo utapa u kriminalu, a hrvatska grana koja je kriminal dotakla svojedobnim izborom Ivina, ionako grca u oskudici. Naime, premda mazohistička hrvatska država i dalje financira tu udrugu, neprežaljeni Sorosov izvor bio je kudikamo izdašniji i omogućio HHO-u da izraste u čudovište sa više od trideset zaposlenih ljudi, od kojih su mnogi vjerojatno bili zaposleni na suradnji s Beogradom i Savom Štrbcem, koji u svojstvu ljubimca Haaškoga suda priprema lažne svjedoke protiv hrvatskih zapovjednika u Domovinskom ratu i snuje o oživljavanju srpske paradržave u Hrvatskoj. Cilj ovoga napisa nisu ni gosti HHO-a na spomenutoj svečanosti, jer se Sanader nalazio u nezavidnoj situaciji čekača na mandat, pa mu vjerojatno ne bi bilo drago da je netko povukao slučaj Jagodnjak, jer računa na koaliciju sa Srbima (što je eufemizam za manjine). Pa su i on i njegovo Ministarstvo prosvjete lijepo prešutjeli diskriminaciju Hrvata u Hrvatskoj, i to ne kakvih god odraslih Hrvata, nego hrvatske djece. Ni dječju pravobraniteljicu nismo čuli.
Add a comment        
 

 
Smiljko SokolKao što su površni pratitelji političkih zbivanja zapazili, u slučajevima ZERP-a i NATO-a pojavljuju se u medijima spin-doktori, dakle plaćenici kojima je zadaća smanjiti štetu nastalu prijepornim potezima vlasti. Tako se o ZERP-u odjednom pojavljuje niz napisa koji moraju pripremiti javnost na krupne kompromise koji će anulirati učinak proglašenja ZERP-a. Usporedo marljivo pišu i doktori kojima je zadatak probuditi ljubav Hrvata prema NATO–u . Uz neke slabokrvne osobe, koje se već dulje bave tim poslom, pojavljuje se sada i profesor ustavnoga prava, dr. Smiljko Sokol. Kao gost suradnik u «Večernjem» (ll. prosinca) piše rubriku pod naslovom «Referendum o NATO-u već održan», s tezom da su zadnji izbori za Hrvatski sabor zapravo značili (i) referendum, čiji je rezultat u korist NATO-a.
Add a comment        
 

 
Sveta geraIma tomu nekoliko mjeseci da mi je dični prof.dr. Hrvoje Kačić dao presliku najčudnovatije darovnice koju sam vidio. Kada sam ju dobro poručio, shvatio sam da će u povijesti ostati možda i znamenitijom od darovnice uklesane u Bašćansku ploču, premda nisam siguran spada li ova moderna u humoristično područje više negoli u upravno-pravno. Radi se, naime, o livadi sa zgradama i dvorištem koji su predmetom spora između Hrvatske i Slovenije, a nalaze se na Svetoj geri. Neupitan je to djelić hrvatske zemlje, koju su isto tako neupitno okupirali Slovenci. Ako još nije posve jasno: radi se o vojarni na Svetoj geri, hrvatskom teritoriju pod slovenskom okupacijom. Kako god se priča bude razvijala u budućnosti, ostat će zabilježeno u povijesti da je taj djelić Hrvatske prvi ušao u Europsku uniju.
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecNegdje prije hrvatskoga ljetnog mrtvila, prekidanog samo požarima na obali i otocima, koji su dokazali žalosnu neorganiziranost, ali i ravnodušnost prema hrvatskom krajoliku (H. F. Amiel: domovinski pejsaž je duševno stanje), daleko prije jezive kornatske nesreće do koje možda ne bi došlo da osorna vlast nije zanemarila upozorenje Hrvatskoga kulturnog vijeća dano u obliku priopćenja dvadesetak dana ranije, dakle prije ljetne raspuštenosti koja je tragično završila, televizija, radio i poneke tiskovine bile su upoznale javnost s projektom koji bolno dotiče posve zanemaren kraj daleko od mora, dotično Žumberak. Radi se, naime, o projektu zračne luke koja će služiti NATO- snagama. Luka je smještena u Cerklju ob Krki, u Sloveniji, na samoj hrvatsko-slovensko granici, dakle na rubu hrvatskoga Žumberka. Oglasilo se bilo Ekološko društvo Žumberak, izjavu je dao i grkokatolički župnik Mile Vranešić koji će vjerojatno iz svoje Stojdrage vidjeti i čuti teške zrakoplove, slušat će ih bogme i svi Žumberčani. I ne samo slušati i gledati, nego i će njihove šume biti možda zalijevane gorivom koje avioni te vrste ponekad ispuštaju prije slijetanja.
Add a comment        
 

 
...Uvjeren sam da je čitatelju već ponešto razvidno kako se plete mreža nove (kon)federacije na teritoriju bivše SFRJ, i koliko je daleko odmaknuo taj proces. Da se Hrvati ne dosjete, smišljena je cijela paukova mreža u obliku Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (sudionice su Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora, te Bugarska, Rumunjska, Grčka, Turska i Moldova). Kao i u slučaju CEFTA-e, Rumunjska i Bugarska mogu ležerno promatrati sa strane, a isto tako i Grčka i Turska, te ostaje "zapadni Balkan" (treća Jugoslavija) kao jedinstveni prostor koji treba amalgamirati. Novi i krajnje opasan korak bit će učinjen u Zagrebu, 11. svibnja, kada se"zapadni Balkan" (u celofranu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi) institucionalizira. Taj Proces "prihvaća vodeću ulogu u Regionalnom kooperacijskom vijeću (RCC), koje će dobiti generalnog tajnika...
Add a comment        
 

 
Defensor CroatiaeDevedesete godine 20. stoljeća bit će u povjesnicama zapisane kao Tuđmanovo doba i ujedno kao vrijeme kratkotrajne hrvatske državne samostalnosti. Bez obzira što je u polovici toga vremena Hrvatska bila djelomično okupirana, bez obzira što je to vrijeme bilo ispunjeno bitkama za hrvatsku opstojnost i bez obzira na mučna lutanja u društvenoj metamorfozi, bez obzira na sve rečeno, Hrvatska je imala svoju vlastitu, izvornu, samostalnu politiku i vođu koji se nikome nije klanjao. Teško i snažno, Hrvatska se oslonila na sebe i izdržala je. Imala je svoje dostojanstvo, a ono je potrebno jedinki, narodu i državi da bi se osjećali živima. Bez dostojanstva, jedinka se pretvara u krpu, narod u malodušnu gomilu, a država u plijen grabežljivaca.
Add a comment        
 

 

VladaRečenica "nemojmo se prebrojavati" izriče se dakle uvijek kada Srbi preuzmu u Hrvatskoj više ili mnogo, mnogo više nego što im pripada, odnosno kada ta činjenica postaje toliko očitom da se ne može ne vidjeti i toliko iritantnom da podigne u zrak i najbenevolentijega hrvatskog čovjeka, to više što je nedavna prošlost pokazala kamo sve vodi. U tom se trenutku dakle uvijek pojavljuje partijski moćnik koji govori o prebrojavanju (H. Hitrec)

Add a comment        
Čet, 22-08-2019, 17:10:32

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.