Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 
Dr. Petar SelemU pismu koje sam prije nekoliko dana uputio članovima Hrvatskoga kulturnog vijeća, spomenut je bio i Hrvatski sabor, odnosno njegov Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, kao jedna od institucija kojoj se Hrvatsko kulturno vijeće obraćalo u svezi s ignorantskim odnosom prema našoj udruzi . U međuvremenu se ipak oglasio predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, prof. dr. Petar Selem. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti. "Cijenjeni g. Hitrec, u povodu Vaše predstavke od 3. listopada o.g. mogu Vas za sada izvijestiti da sam se za potrebne informacije i razjašnjenja obratio ministru kulture mr. sc. Boži Biškupiću, pogotovo iz razloga što iz predstavke nisam mogao zaključiti na koje ste se natječaje i kod kojega državnog tijela prijavljivali s programima Hrvatskoga kulturnog vijeća. Nakon što primim odgovor i eventualno pribavim druga potrebna razjašnjenja, odgovorit ću Vam. U predstavki također predlažete da Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, iz razloga što ih iznosite u predstavci, jednu točku dnevnog reda posveti Hrvatskom kulturnom vijeću. Kao predsjednik ovog saborskog tijela, na temelju odredbi Poslovnika Hrvatskog sabora i dosadašnjeg iskustva, ocjenjujem i moram vas izvijestiti da ne nalazim nekih mogućnosti za to....." (H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
rekomPitali su me privatno, ja odgovaram javno. Naime, pitanje je bilo u svezi s namjerom osnivanja Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima. Inicijativa je bila predstavljena 24. listopada 2008. u Vukovaru. Pokretači su Vesna Teršelič (Documenta, Hrvatska), Fond za humanitarno pravo (Nataša Kandić, Srbija) i Istraživačko-dokumentacioni centar ( Mirsad Tokača, BiH). Uključena bi bila cijela bivša Jugoslavija, s tim da Kosovo nastupa samostalno. Radi se, dakle, o razvitku zapadnobalkanske zajednice, jer je uočeno da «civilno društvo» ponešto zaostaje za regionalnim jedinstvom država i vlada, u zadnje vrijeme žalibože neznatno zamrznutim zbog durenja Srbije oko Kosova. Ne želim biti ciničan, štoviše, kada su u pitanju ratni zločini i potraga za nestalima (više od 17 000 s područja bivše Jugoslavije) suosjećam s obiteljima bilo gdje se nalazile, no dužnost mi je upozoriti što se to iza brijega valja. Prije konačnoga odgovora na pitanje o REKOM-u još nekoliko podataka. REKOM pritisnuti vlade i države da oslužbene tu regionalnu komisiju. U svrhu toga pritiska šalju pozive na sve strane, ali se žale da «udruge žrtava ratova ne pokazuju volju da se pridruže». Čini se da minimalan uspjeh imaju jedino u Hrvatskoj, gdje su se od spomenutih udruga odazvale ipak dvije, ali su se zato prijavile mnoge koje nemaju ama baš nikakve veze s ratom ni žrtvama, istospolne i biljne.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićMesiću se obila o glavu izjava o štednji na pogrebima hrvatskih branitelja. Čak i njemu inače sklone tiskovine drže da komunistički šef Pantovčaka nije brojao do tri kada se odlučio na morbidni ispad.Hrvatsko kulturno vijeće dalo je priopćenje istu večer. Priopćenje je korektno objavila HINA, prenijeli su ga i neki mediji, u skraćenom obliku, odnosno bez rečenice da branitelji moraju odlučno reagirati i tražiti demisiju S. Mesića. Javio se i predsjednik HVIDRA-e , traži se isprika ili će branitelji prosvjedovati na Trgu hrvatskih velikana  kako su javile televizije. Danas, u srijedu ujutro, ne vidim još znakove isprike, osim tankoga i neuvjerljivog obrazloženja S. Mesića koji se obrušio na – tajnice. I to na dan kada se najviše govori o nasilju nad ženama. Smatram da branitelji ne smiju odustati od prosvjeda, kao što sam siguran da se Mesić ne će ispričati. On je, uostalom, bio najavio da će u ostatku mandata biti još radikalniji, što znači još partizanskiji i još antihrvatskiji, ako je moguće, još udbaškiji i još boljševičkiji. Ukoliko se ne ispriča ni nakon braniteljskoga prosvjeda, onda taj prosvjed treba dobiti karakter permanentnog protesta, sve do abdikacije velikoga vođe. Moje je mišljenje, i ne samo moje, da Mesiću i ne treba dati mogućnost da sam podnese ostavku (i tu se ograđujem od vlastitih riječi o demisiji) nego treba biti opozvan s dužnosti predsjednika, temeljem postojeće odredbe u Ustavu RH.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
PusićSvake subote oko podne, Zagreb u studenome ima poneki prosvjed. Pretprošle subote dečki i cure su prosvjedovali protiv nasilja, a povod je bila smrt mladoga Luke Ritza. Bilo je dosta ljudi, pretežito mladih, ali ne u onom broju koji bi se mogao očekivati. U svakom slučaju, prolaznici koji su zastajkivali, popratili su skup sa simpatijama i sućuti. Prošle, pak, subote, vidjeli smo jedan drugi skup, koji nije budio ama baš nikakve simpatije. Povorka od pedesetak ljudi, ne više (javljeno je da ih je bilo stotinu), krenula je s Kolodvora, pa preko Trga bana Jelačića kroz Jurišićevu i tako sve do Trga žrtava fašizma. Vidio sam povorku kada je skretala u Draškovićevu: istospolna multikolorna zastava, zelena zastava i zatim jednan vrlo veliki trasparent u crnim, odbojnim bojama, na kojemu je pisalo Živela antifašistička borba, a ne «Živjela antifašistička borba» , kako su prenijele novine. U Dnevniku HTV-a taj je transparent prešućen, u jednim novinama sam vidio da spominju tekst «Živjela….» , što je krivotvorina. Da, bio je i jedan slogan koji podsjeća na pretprošlu subotu i prosvjed protiv nasilja nad mladima, naime «Tata, kupi mi pancirku».(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Davor ButkovićU «Jutarnjem listu» od 13. studenoga 2008. objavljen je komentar Davora Butkovića pod naslovom «Hrvatskoj treba nova politika prema Srbiji». Osvrćući se na nedavnu izjavu Vuka Jeremića, srbijanskoga ministra vanjskih poslova, da je Hrvatska (a ne Srbija) izvršila etničko čišćenje, D. Butković već u prvim rečenicama kaže: «Valja reći da nema nikakvog spora da Tuđmanova vlast nije smjela protjerati Srbe …da je dr. Tuđman doista bio povijesno i moralno odgovaran i da je imao jasnu viziju poratne, demokratske Hrvatske, učinio bi sve što može da se odlazak Srba u ljeto 1995. spriječi.» Znači, D. Butković podržava tezu da su Srbi protjerani. Na taj način implicite podržava i stajališta službene srbijanske politike, stajalište Save Štrpca i haašku optužnicu protiv hrvatskoga vojnog i političkoga vodstva. Zastupajući tu, povijesno duboko neistinitu tezu, Butković se nalazi u sukobu s činjenicama, u sukobu s mišljenjem Ustavnoga suda RH iz 2002. i u sukobu sa službenom hrvatskom vlasti, koja – bez obzira na grijehe počinjene u odnosu s Haaškim sudom – nikada nije mogla niti može zastupati tezu o protjerivanju Srba 1995.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Dobrica ĆosićVjerojatno ne čitate beogradski «Nin». Ne čitam ga ni ja, ali s vremena na vrijeme dođe i do mene poneki napis, pa ga pročitam jer mi ćirilica ne zadaje teškoće. Tako sam nedavno dobio članak objavljen svršetkom listopada, pod naslovom «Naši porazi nisu konačni». Naime, na skupu posvećenom liku i djelu Dobrice Ćosića, pojavio se Ćosić osobno i rekao, otprilike, da je knjigom «Vreme vlasti» završio svoj romansijerski ciklus, štoviše, da napisao svoj posljednji roman. O književnosti nije htio govoriti, pa ni svojoj, nego je održao vrlo dug i naporan govor o «srpskoj krivici» u bližoj povijesti. Ukoliko ste taj govor pročitali u «Ninu» ili gdje drugdje, ispričavam se što vas gnjavim. Ako niste, evo o čemu je riječ. Ćosić, jedan od apologeta velikosrpske misli i prakse, godine Gospodnje 2008. kaže: «Mi ne možemo ozdraviti kao nacija ako svjesno ne progovorimo o svojim zabludama i zločinima koje smo činili u Drugom svjetskom ratu, građanskom ratu, titoizmu, Miloševićevom režimu, ratovima s Hrvatima, Muslimanima i Albancima. Ako svi šutimo, svi smo krivci. Zločin postaje normalan. Predajemo se ravnodušnosti i nihilizmu.»(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Zoran PusićPod gornjim naslovom ne mislim pisati o Vici Vukovu, nego o našim aktualnostima. Jedna se zbila protekloga vikenda, kada su brat i sestra Pusić priredili jugoslavenski skup u Zagrebu, naravno, slabo prikrivajući istočnu orijentaciju zapadnim integracijama. Skupu je bio nazočan i Mesić, čija je nova paradigma agresije na Hrvatsku (svi se svima ispričati) već odavno znana, te je u njegovoj prisutnosti predstavnik Srbije ili Vojvodine ili tko je već taj javnosti nepoznat čovjeka, izvolio reći da se svi svima trebaju «izviniti», što je valjda temeljna pretpostavka za brži i uspješniji put u treću Jugoslaviju. Tome skupu koji nije imao službeni karakter, koliko sam shvatio, nego je predstavljao komornu spletku u režiji Zorana Pusića, javna i nejavne televizije posvetile su visoku pozornost. Posebno je napomenuto da se radi u stvari o pripremnom skupu za balkanski sastanak na visokoj razini, koji je vrlo potreban jer postoje remetilački faktori u zapadnobalkanskoj regiji. Mesića zabrinjava Srbija, s kojom odnosi stagniraju. Zabrinjava ga i «republika srpska», odnosno sukob Dodik – Silajdžić , koji vraća stvari na početak devedesetih.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
GavroNaglo probuđena hrvatska policija napokon je nešto učinila: po svemu sudeći, pohvatala je izvođače radova u slučaju Pukanić. Brzina je iznenađenje, ali nisu iznenadili tragovi koji vode izvan Hrvatske, kao što nikoga ne čudi da je glavni počinitelj ratni zločinac kojega, eto, traži Hrvatska. Od kada ga traži, i traži li ga doista, nismo uspjeli saznati. Vjerojatno će to biti jedno od važnijih pitanja u cijeloj aferi, pitanje koje treba postaviti svim državnim odvjetnicima u bližoj povijesti, a posebno i sadašnjem. M. Bajiću. (Usput, gdje je Bajić i kako je ostao neprimijećen u svim zadnjim krvavim aferama, te kako to da ga nitko ništa ne pita niti on sam izlazi u javnost?) Bi li se dogodilo ubojstvo suvlasnika «Nacionala» i kolateralne žrtve Franjića, da je ratni zločinac Željko Milovanović na vrijeme uhićen, osuđen i zatvoren? Možda i bi, počinitelj bi bio netko drugi, pa ipak bi jedan potencijalni ubojica već bio u zatvoru, te bi se barem za jedno ime smanjila lista plaćenih ubojica. A da su uhićeni na vrijeme svi srpski ratni zločinci koje «Hrvatska traži» ili koje Hrvatska ni ne traži ili koji su uhićeni (te podvedeni pod opću amnestiju) i oslobođeni, Hrvatska bi danas bila mnogo sigurnije mjesto za život.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
zabranjeno pušenjeDa pušenje nije zdrava navika, slažem se. Ako su cigarete toliko štetne kao što kažu da jesu, zašto se onda javno prodaju u dućanima i na kioscima? I još na kutijama piše da će pušači tragično skončati, nacrtane su ponegdje i mrtvačke glave, i slično. Što bi se dogodilo da na polici s namirnicama stoje proizvodi na kojima piše da su štetni za zdravlje, štoviše smrtonosni? Nastala bi panika, intervenirao bi Zavod za javno zdravlje, umiješala bi se policija, u zatvoru bi se našli i trgovac i proizvođač. A prodaja cigareta se tolerira. Nešto tu nije u redu. Je li biljka koja se zove duhan i koja je prehranila naraštaje Hrvata, posebno u Hercegovini, doista kancerogena po sebi, ili su kancerogeni dodatci koji se miješaju u tvornicama cigareta? Ako je tako, dajte nam čistu škiju, i recite točno tko je, kada i gdje od te bezazlene biljke stvorio monstruma uz pomoć nedoličnih začina, te zašto licemjerna država s jedne strane trlja ruke prihodima od prodaje duhana (cigareta), a zatim dio tih novaca ulaže u isto tako licemjerne kampanje protiv pušenja, zagorčavajući život svojim pušećim građanima?(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
DrakulićLatinKada stigne jesen i zamiriše kestenpire u slastičarnicama, znači da se bliži sajam knjiga u Frankfurtu, vjerojatno najveći i najvažniji među velikim i važnim prezentacijama duha otisnutoga na papiru. Svaka zemlja uz knjige izlaže i poneke svoje književnike, pa tako ponekad i Hrvatska. Ove godine je trebala nastupiti posve dobro izbalansirana ekipa, ali na kraju u Frankfurt odlazi samo jedan pisac. Ostale nitko nije ni pitao hoće li ići, pa onda oni ne će ni ići. Tako se nastavlja tradicija neslavnih i nemuštih delegiranja s razine države, društava spisatelja ili agencijsko-privatne ideološki (naravno lijevo) obojene inicijative, poput one koja je bila smislila lajpcišku udarnu skupinu,a skupina se među sobom počupala u pravoj balkanskoj maniri. Nego, još ima vremena (valjda) da se pronađe pisac ili spisateljica, pa da Hrvatsku reprezentiraju ipak barem dvojice ili dvoje. Recimo, Slavenka Drakulić bi vjerojatno vrlo rado pristala, ako ni zbog čega onda poradi ljubavi prema Hrvatskoj. Uostalom, Hrvatska ju je već delegirala u zadnje vrijeme na neke sajmove, pa što ne bi i na frankfurtski. Ali, ne lezi vraže, gospođa je nedavno dala tako otrovan intervju engleskim novinama o ustašoidnoj Hrvatskoj, da sada treba proći neko vrijeme kako bi se taj incident zaboravio, te će spisateljica opet reprezentirati Hrvatsku.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
unPredsjednik hrvatske Vlade, dr. Ivo Sanader, govorio je nedavno pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda. Mediji su taj govor prenijeli kojekako, uglavnom u dijelovima, s dosta prepričavanja itd., kako je već običaj. Ja, međutim, želim vidjeti integralni tekst toga govora, jer je predsjednik Vlade RH istupao u ime Hrvatske i Hrvata, a ne u svoje osobno, pa nije nevažno što je ondje rečeno. No, jedan detalj je ipak plasiran. Sanader je, navodno, pohvalio unproforce koji su beskrajno zadužili Hrvatsku u vrijeme slamanja agresije na mladu državu. Ukoliko je točno da je rečeno što je rečeno, radi se o novom krivotvorenju povijesti, a na takve je falsifikate Hrvatsko kulturno vijeće posebno osjetljivo. Tim činom Banski dvori pružaju ruku Pantovčaku, dijelu medija, dijelu povjesničara i dijelu udruga, koji godinama krivotvore noviju, ali i stariju, hrvatsku povijest.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Mesić i ZagorecPišem ovo u vrijeme kada je gotovo stopostotno sigurno da će Austrija izručiti Hrvatskoj generala Zagorca. Mediji kao mediji, u nedostatku činjenica i daleko od istine, posegnuli su za bajkama, te pokazali visoku razinu maštovitosti. Za razliku od onih kojima suvremeno hrvatsko novinarstvo podiže tlak, ja sam kao književnik impresioniran tolikom količinom literarnoga naboja u medijima, poglavito tiskanim na papiru. Od slučaja Zagorec već je napravljen crtić kojemu je glavni lik Zagi, što generalu daje stanovite simpatične konotacije. Slično tomu, družba s Pantovčaka ima svoj crtić, kojemu je uz Mesića glavni lik Buda ili Budo, što će reći – Budimir Lončar. Pojednostavljeno: slučaj s dijamantima mogao bi se svesti na dva lika u sukobu, Zagi s jedne, Buda s druge strane, te tako puniti žutilo dinamičnim likovima, sporednim osobama i novim intrigama.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Zvane ČrnjaHrvatski đaci srušili su zid između hrvatskih škola i talijanske škole «Leonardo da Vinci» u Bujama. Hrvatsko kulturno vijeće daje im potporu i zahtijeva od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da izvidi kako je uopće palo na pamet signoru Stocovazu da podigne zid. Priča o zidu bila bi tragikomična, da nije refleks dugogodišnjeg napora Talijana i talijanaša u Istri da uz novčanu pomoć Italije ne samo podignu na noge talijansko školstvo u skladu sa Zakonom o manjinama (rabim skraćeni naziv), nego da se distanciraju od Hrvata i guraju ih korak po korak u zabrane, te poglavito u zapadnoj Istri raznoraznim smicalicama u stilu F. Radina potisnu hrvatski jezik, getoiziraju hrvatsko školstvo i zanemaruju hrvatsku državu. Slučajno se desilo da sam, tražeći sasvim druge izvore, sinoć naišao na brošuru koju je «Vjesnik» objavio 1990. uoči prvih demokratskih izbora. Pod naslovom «Hrvatske pozicije», autor J. Sinković obavještava javnost što koja stranka ima u programu, koje su ključne osobe itd.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Tomislav LadanGubimo najbolje ljude. U dva dana, dva sprovoda, dva diva – Tomislav Ladan i dr. Juraj Njavro. Briljantni Ladan ispraćen je uz pjesmu upravo njemu posvećenu, i uz Sinatrinu «I did it my way». Potonja je potpuno odgovarala Ladanovu karakteru, značaju velikog individualca, koji je s neodoljivim osmijehom pretvarao znanost u umjetnost i igru. Govori u mirogojskom krematoriju bijahu dobro napisani ili izgovoreni u trenutku, a među govornicima posebno mjesto imaju Bonaventura Duda i Radoslav Katičić. Mediji su korektno prenosili biografske podatke i govorili o djelima velikoga radnika Ladana, o njegovu Osmojezičnom rječniku, o putu iz Bosne do Zagreba i o Ladanovim knjigama, ali su u neznanju ili namjeri prešutjeli njegov politički angažman u vremenu prije pojave stranaka, te ću popuniti tu prazninu. Naime, Ladan je bio jedan od četrnaestorice koji su se 19. siječnja 1989. okupili na Plješivici, u klijeti ing. Ante Ledića. Povod okupljanju je bio, tobože, rođendan dvaju Veselica, a pravi razlog pokretanje stranke.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
UdbinaPišem ovaj tekst sat prije uzmaka ljeta, u kojemu sam štošta propustio, pa sada nadoknađujem. Ako bih tražio ključnu riječ minuloga ljeta, bila bi jedna: Udbina. Počet ću s kraja ljeta, da bih se na svršetku vratio na početak. U prvu subotu nakon 9.rujna, datuma Krbavske bitke 1493. okupi se zadnjih godina nekoliko tisuća Hrvata ponad gradilišta Crkve hrvatskih mučenika. Pogled puca na Krbavsko polje, koje početkom rujna ima boju osušene krvi. Bio sam ondje i ove godine, kao i prethodnih, kiša je lijevala kao iz kabla, ali je narod stajao ustrajno i hodočasnički strpljivo. No, da sve ne bude pribrano i svečano, pobrinula se nevidljiva ali glasna momčad: iznad predstavnika Hrvatskoga sabora i inih institucija, kroz taktove hrvatskih nabožnih napjeva, probijao se turbofolk, onaj isti za koji srbijanski medijski moćnik nedavno reče da je bomba bačena na Hrvatsku, što je točno. Smisao i poruka te balkanske dernjave u Udbini su očiti. Istu poruku vidio sam prije početka mise i u očima mlađega čovjeka koji je naizgled nezainteresirano sjedio na balkonu visokoga prizemlja jedne od onih nemogućih zgrada iz pedestih godina prošloga stoljeća. Nagledao sam se tih pogleda prije osamnaest i više godina. (H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Svečana sjednicaKada dođe ljeto, svugdje u toplijem svijetu ljudi postaju ležerniji, pokazuju ono što inače ne bi, i uopće bivaju raspušteni kao djeca na praznicima. Doduše, u Hrvatskoj ta blagdanska raspuštenost traje od Božića prethodne do rujna u tekućoj godini, a posebno je 2008. bilo toliko sretnih spajanja neradnih dana te bi se moglo reći da smo dostigli savršenstvo dokonosti, kojemu je na putu još samo nedovoljno razvijeno umijeće ubijanja dosade, no za to je potreban novac. A njega, uglavnom, nemamo. Da ne bi bilo posve dosadno, pobrinuli su se svršetkom lipnja Bebić, Sanader i Mesić  (u nastavku teksta Besame, besame mucho), prvenstveno da bi zabavili sebe, a zabavu su nazvali Danom državnosti. Ne znam točno kojim protokolarnim redom, ali čini se da su prvo otišli u prvostolnicu i stoički izdržali što su imali čuti, naime, da je neka podanička čeljad prevršila mjeru dobrog ukusa u gaženju nacionalnoga ponosa. Sva su se tri soprana s vremena na vrijeme osvrtali, ne bi li ugledali tu čeljad i na kraju zaključili da čeljad nije u Katedrali. Zatim su sebi za zabavu priredili i svečanu sjednicu Vlade, na kojoj je Sanader odčitao neutralan, svijetloj europskoj budućnost posvećen tekst, Bebić ga je sivo slijedio, ali je onda Mesić počeo govoriti bez papira, «iz glave» ,što bi rekli školnici. A kada Mesić govori iz glave, uvijek je dozlaboga interesantno, jer zahvaća široku ljestvicu od Shakespearea do NDH.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Vesna ParunNakon prve kave, koju kuham sam, odlazim na kavu i novine u malu kavanu. Pročitam "Večernji list","Jutarnji list i ponekad "Vjesnik",uz svaki dnevnik pet cigareta, osim ako mi netko i nešto ne digne tlak - recimo, zabrana pušenja - pa dođem i do kutije. Zatim polako ispijem čašu vode i na trenutak razmislim. Kao stari komparatist, ushićen sam vezama i odnosima, pa tako koračam u mislima tankom linijom koja veže pravopis "Jutarnjeg", Stjepana Radića, aktualne događaje u Srbiji, novo izdanje "Hrvatskoga školskog pravopisa», profesora Milivoja Solara i Vesnu Parun. Nedavno se u predizbornoj kampanji opet pojavio na beogradskim ulicama Stjepan Radić. On na slici, a Puniša Račić u tekstu, s jasnom radikalskom porukom da je Srbiji potreban Puniša, junak koji kažnjava izdajnike. Iz Hrvatske o tome ni riječi, naučila je na vrijeđanja iz Srbije kao magarac na batine. Bez obzira što su Radić i Račić rabljeni za unutarnje srbijanske sporove, očito je da bez strjelice prema Hrvatima ondje ništa ne može proći.(H. Hitrec)
Add a comment        
Pet, 24-01-2020, 01:27:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.