Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

jezikU prosinačkom broju časopisa «Jezik» pojavio se opsežan rad akademika Stjepana Babića pod naslovom «Hrvatski književni jezik, ponajprije njim samim». Držim da taj Babićev prilog ima povijesnu važnost i da će se na njega u budućnosti pozivati svi proučavatelji posebnosti hrvatskoga književnog jezika kojima će biti potreban znanstveni temelj za dokazivanje individualnosti hrvatskoga jezika. U uvodnom dijelu Babić podsjeća da je jezik stožerni dio identiteta i navodi prve pravilne pristupe podjeli jezika, nastale u okrilju strukturalizma koji je u jezikoslovlju postavio točnu tezu da je važno odijeliti suvremeno stanje od prošlih, dijalekte od književnih jezika, odrediti sustav, strukturu, u čemu je pionirsku ulogu odigrao Petar Guberina.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HHitrec_61_mNadao sam se da više ne ću trebati pisati o liku i djelu Ive Sanadera, što je bilo iracionalno optimistično, a onaj racionalni i pretežiti dio u meni i u vama, poštovani čitatelji Portala HKV-a, govorio je da će se taj trumbićevski lik opet pojaviti na sceni u bilo kojem obliku jer je zima relativno blaga i štetočinje imaju kratak zimski san. Što se događa i zašto se Sanader vraća i kamo se vraća? Za koga je to zabrinut? Za Hrvatsku koja je bila u žestokoj gospodarskoj krizi koju je Vlada trebala barem koliko-toliko kontrolirati i usporedo nalaziti rješenja za izlazak i oporavak? Pa što je tadašnji predsjednik Vlade Sanader učinio? Nestao je. Takve ljude nazivamo dezerterima. Bio je na mjestu predsjednika Vlade i kada su se već približavali predsjednički izbori, i što je učinio? Nestao je sa čela stranke iako je možda mogao uvjeriti (kupiti, uplašiti) potencijalne kandidate, tada još u redovima HDZ-a, koji su najavljivali tripartitni izlazak na izbore za predsjednika države. Nije to učinio, samo je nestao s prve crte, a nestao je i između ostaloga i zato jer je znao da bi i Vidošević i Primorac učinili što su učinili budući da su lansirani iz centara moći koje nisu bile pod Sanaderovom kontrolom, a kako je i sam Sanader pod nadzorom dijela tih središta, nije mogao učiniti ništa drugo nego da ode i prepusti vruće krumpire Jadranki Kosor.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Bandić i JosipovićSučeljavanje je imalo zanimljiv uvod u Dnevniku HTV-a, gdje se mogla čuti Josipovićeva misao o crvenoj Hrvatskoj i pročitati Bandićeva izjava o crveno-bijelo-plavoj. Tako je Josipović s «nepametnom izjavom» kako blago reče Vidošević u istom Dnevniku, već prije sučeljavanja dao Bandiću veliku prednost. (Još zanimljivije, odmah zatim Vidošević tome kandidatu, dakle nepametnom, daje potporu, što je još jedan mali dokaz da su obojica izašli ispod Mesićeva šinjela, pa podupiru glupost). Sučeljavanje je otkrilo da je Bandić dobro iskoristio tih nekoliko dana od svršetka prvoga kruga i da je očito danonoćno instruiran u područjima o kojima donedavno nije razmišljao. Isto sučeljavanje potvrdilo je da Josipović nije u međuvremenu ništa naučio, ne zato što ne bi mogao svladati materiju, nego što je znade – u onom okoštalom, partijskom obliku koji je tek ponešto moderniziran «ljudskim pravima» i sličnim frazama, ali u biti ostaje tvrdom, komunističkom i anacionalnom retorikom. Evo i dokaza…(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hrtLjudi koji sebe nazivaju šišmišima, slušaju noću Treći program Hrvatskoga radija. Dragocjen je to program, koji televizijskim zabavama i krimenima usuprot – njeguje zaboravljenu intelektualnu zabavu, uzvišeniju igru duha, dostojnost i dostojanstvo uma, otkrića drugih svjetova ili iznenađujućih tumačenja ovoga svijeta u kojemu nam je živjeti. Od 1991. godine uređivao je novinar i urednik Ratimir Vince mozaičnu emisiju «Refleski i refleksije» i unutar nje rubriku «Riječ života» u kojoj su katolički teolozi tumačili nedjeljna Evanđelja, te je tako s vremenom nastala cijela antologija blistavih eseja u kojima su slušatelji upoznavali i do tada u nas uglavnom nepoznata djela kršćanskih filozofa 20. stoljeća. Dio tekstova objavljenih na Trećem programu HR-a od 1997. do 2002. tiskan je sada u knjizi «Kršćanska misao XX. stoljeća», kao i izbor iz djela pedesetak najvažnijih kršćanskih mislioca u prošlom stoljeću. Knjigu je uredio Ratimir Vince, a pogovor napisao Zdravko Gavran – piše Hrvoje Hitrec.

Add a comment        
 

 

upitnikRezultate prvoga kruga izbora za predsjednika države vidjeli ste i čuli. Niste ih čuli odmah, jer je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva napravio skandalozan gaf, te je pročitao samo rezultate dvojice kandidata koji ulaze u drugi krug i još dvojice ili trojice iza njih. Novinare (koji predstavljaju javnost) uputio je na ekran u dvorani, gdje su oni mogli pročitati rezultate ostalih, ali ne i televizijski gledatelji, kojima munjevito «švenkanje» nije dopuštalo da pročitaju što piše. Na taj je način Branko H. pokazao krajnji prijezir prema javnosti, prema mnogim kandidatima, prema onim biračima kojima nije bilo svejedno je li njihov favorit osvojio pet ili 0,5 posto glasova. Potonjima bi se Branko H. (pišem kraticu jer je za sada samo osumnjičen za ignorantstvo) trebao javno ispričati. Ne sjećam se da se nešto slično dogodilo u zadnjih dvadeset godina.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

BožićVjerojatno poradi neuobičajeno snažne ciklone, božićni su blagdani bili nemirniji nego obično. Jedina dobra (blago)vijest bila je da tri dana nisu izlazile novine, pa lošim vremenom iritirane ljude nisu dodatno srdile. No zato su se televizije razbacale sjajnim programima i nizom filmova darovanih uzbuđenom gledateljstvu, koje te iste filmove gleda za svake božićne blagdane, a može ih i kupiti u robnoj kući za deset kuna. Odnos prema Božiću je više-manje korektan, ali da sve ne bude lijepo pobrinula se, primjerice, Nova TV, koja u najavi svoga u pravilu amaterskoga Dnevnika (ili kako se već zove) donosi izjavnu rečenicu katolici slave Božić. Neupućeni, a dobronamjerni gledatelj nije ni svjestan podmetanja. Takva najava moguća je u Sjevernoj Irskoj, ali nije moguća u Irskoj. Niti je moguća u Hrvatskoj koja je nacionalna država hrvatskoga naroda, a taj je narod katolički, uz zanemariv broj ateista i agnostika, koji ipak pristojno poštuju barem običaj slavljenja Božića. Osim toga, i druge neke kršćanske crkve, s iznimkom pravoslavne, slave Božić 25. prosinca. Prema tome, televizija koja emitira program u Hrvatskoj i (uglavnom) za Hrvatsku, treba u najavi imati izjavnu rečenicu danas slavimo Božić.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HRT IzboriU utorak, 22. prosinca, bili smo svjedoci nove manipulacije HTV-a, u trakavici pod naslovom «Sučeljavanje predsjedničkih kandidata». To drugo i završno sučeljavanje odvijalo se po obrascu manipulacije iz prvoga sučeljavanja, s tim da su ovaj put bili nazočni svi kandidati. Emisija je započela oko deset navečer, valjda zbog nevažnosti događaja ili sračunato kako bi tijekom dvosatnoga natezanja gledatelji odustali, iscrpljeni banalnostima u prvih sat vremena. Scenarij televizijskog dvojca u sastavu: nezainteresirana Hloverka Novak i robotizirani Branimir Bilić, bio je prozirno razvidan - nikako ne dopustiti da se razvije ozbiljan razgovor o krupnim nacionalnim temama, na što je u jednom trenutku reagirao dr. Miroslav Tuđman, bezuspješno. Krupnije stvari dotaknute su tek u dijelu emisije «svi po tri», gdje su odgovori mjereni štopericom, kao da se za predsjednika treba birati onaj tko najbrže govori. Namjerno je plasirana i zamka s replikama, koje opet zbog munjevitosti nisu davale gotovo nikakve odgovore zainteresiranim gledateljima, ali to i nije bila svrha replika, nego da kandidate uznemire i naprave od njih školsku djecu koja viču «Ja sam se prvi javio», itd.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

VijenacO novom (starom) smjeru «Vijenca» već sam pisao, o najavama da se ne će baviti politikom (što je bio znak da će pacifikacija biti poslušno provedena), o izjavama koje su mirisale na frazu s početka sedamdesetih o «prodoru nacionalizma» u Maticu, a koji je sada eto uspješno spriječen, itd. Danas ću pisati iz posve osobnoga kuta jer sam u «Vijencu» od 17. prosinca spomenut kao scenarist filma «Čovjek ispod stola», ali na način koji dokazuje kako sam na žalost bio u pravu glede orijentacije Matičina lista. U uvodu kritike rečenoga filma, meni nepoznati kritičar «Vijenca» vraća se u prošlost, do l999. i filma «Bogorodica», snimljenog po mojem romanu «Hrvatska Bogorodica». Priznajući redatelju da je već tada pokazao pismenost i vještinu u izlaganju priče, kritičar dodaje da se redatelj nije uspio izvući iz ideološke kabanice oca Hrvoja, popularnog dječjeg pisca i autora kultnih Smogovaca koji se, opijen sirenskim zovom politike, tijekom devedesetih prometnuo u gorljiva, te nerijetko isključiva i netolerantna nacionalista. Dramaturški neuredna i zbrkana «Bogorodica», Zlatnom arenom nagrađena (sic!) priča o početku Domovinskoga rata u jednom slavonskom selu, bila je zagušena šovinističkim stereotipima o uvijek podlim, prijetvornim i agresivnim Srbima te bezuvjetno dobrim i plemenitim Hrvatima, a redatelj je demonstrirao sklonost za promišljeno komponiranje kadrova uz uporabu drugog plana, dubinskih kompozicija, iskošenih rakursa te počesto poetičnih pokreta kamere.»(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

JelačićU prvom dijelu prikaza zbornika «Hrvati kroz stoljeća» dao sam skraćeni, ali s podosta citata potkrijepljen pregled većine izlaganja, a sada nastavljam s onim autorima koje sam tada izostavio. Andrija Nikić piše u zborniku o patnjama hercegovačkih franjevaca u vrijeme jugokomunističke vladavine. Iznosi podatke o tragediji i pojedinačne sudbine. Podatci su više-manje poznati,ali ih treba stalno ponavljati: komunisti su godine 1945. u Hercegovini poubijali 17.500 civila i 66 franjevaca. Nakon rata je 91 franjevac osuđen na 348 godina. Nije ostala ni trećina predratnih franjevaca. Hercegovačka franjevačka provincija Marijina Uznesenja na Nebo bila je gotovo potpuno uništena. Zatvorena je i zabranjena Gimnazija na Širokom Brijegu, novicijat na Humcu, Franjevačka bogoslovija u Mostaru itd. Od potpunog uništenja spasio je provinciju fra Mile Leko, koji se zaputio do Tita. Ovaj ga osorno pitao zašto je došao k njemu, a fra Leko odgovorio: «Za vrijeme Turske fratri su išli sultanu,jer nisu imali kome drugom poći. Ni ja nemam, pa sam došao k Vama.»(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanZnakovi vremena su neupitni: Franjo Tuđman se na velika vrata, kako mu i priliči, vratio u Hrvatsku i među Hrvate. Deset godina ispiranja mozgova i stotine tisuća opakih proizvoda iz domaćih i stranih tvornica laži nisu naudile povijesnoj istini koja govori da je Tuđman najveći državnik u novijoj hrvatskoj povijesti. Povijesna znanost odbila je sve potvore i krivotvorine, detuđmanizacija se pokazala bijednim i jalovim poslom, a upravo se razilaze i zadnji oblaci sumnja i zbunjenosti u onih koji su , ne svojom krivnjom, ponešto lutali u ocjeni djela Franje Tuđmana i njegova doba. Tjedan koji je za nama svjedoči o svojevrsnoj «rehabilitaciji» dr. Franje Tuđmana: započeo je bio sjajnim skupom u zagrebačkom «Sheratonu» s novim i simptomatičnim zanimanjem masovnih medija, posve različitim od prešućivanja sličnih obljetnica u prošlih devet godina. Nastavljen je misom u zagrebačkoj Katedrali, koju je predvodio nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, a zatim je u petak održana i velebna misa u crkvi Sveta Mati Slobode, predvođena biskupom gospićko-senjskim Milom Bogovićem.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanZbornik pod gornjim naslovom pojavio se nedavno, slijedom stručno-znanstvenoga skupa koji je održan u Velikom Trgovišću sredinom svibnja ove godine. «Dani dr. Franje Tuđmana» na putu su da postanu tradicionalnom manifestacijom visokoznanstvenih dosega, a nastali su marom i energijom dr. Milana Vukovića u suradnji s općinskim vlastima V. Trgovišća. Vjerojatno je informacija o izlasku ovoga zbornika mnogima već poznata, no nakon što sam ga u cijelosti pročitao osjećam obvezu reći i ponešto više o ovom dragocjenom prilogu starijoj i novijoj hrvatskoj povijesti, na način da upozorim na stožerne ulomke pojedinih tekstova – ne prepričavajući, nego citirajući.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hrZa razliku od Hrvatske gdje oni koje je narod izabrao ne daju tom istom narodu da na referendumima kaže što misli i što želi (jer ne želi isto što žele oni koje je zabunom izabrao), u Europi je referendum normalna, svakodnevna pojava. Jedan najavljeni referendum posebno mi je razgalio srce. Škotska će raspisati referendum o rastavi od Engleske. Nadam se da će referendum uspjeti i da će Škoti pokazati stražnjice Englezima kao što su činili u bitkama oživljenim u filmu «Hrabro srce». Vojvodina nije raspisala referendum o rastavi od Srbije, ali je dobrom voljom Beograda dobila (vratila) autonomiju. Tadić se hvali da time dokazuje europsko ponašanje, no riječ je vjerojatno o drugome – u svezi s Kosovom. Na stanovit način taj je čin posredno dokazivanje Međunarodnom sudu pravde u Haagu da se slučaj Kosova može riješiti i autonomijom, a ne (kao što je riješen) izdvajanjem u samostalnu državu. No glede Kosova prošla je baba s kolačima, a Vojvodini za sada odgovara barem autonomija.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatska i SlovenijaMate Granić je na korektnom svjedočenju pred Haaškim sudom podsjetio one koji su možda znali i većinu onih koji nisu, na nemoralne ponude Hrvatskoj u vrijeme dok je hrvatsko Podunavlje još bilo okupirano. Dakle, vrli Europljani nudili su da se Hrvatska odrekne Baranje i (ili?) da se uspostavi kondominij – zajednička uprava Hrvatske i Srbije nad hrvatskim Podunavljem. Pa kako je Baranja ipak ostala Hrvatskoj i kako je došlo do mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja? Pa tako da je dr. Franjo Tuđman, predsjednik hrvatske države, odlučno rekao ne svim ponudama koje su značile amputaciju dijela Hrvatske ili sumnjiva polurješenja na štetu Hrvatske. Zamislimo da je u tom trenutku bio na vlasti netko od današnjih političkih patuljaka – što bi se tada dogodilo? Kondominij se spominje i kao jedna od mogućnosti rješenja graničnoga spora sa Slovenijom, odnosno rješenja teritorijalnog presezanja Slovenije, za kojim rješenjem – uz prethodnu galantnu suglasnost Hrvatske – može posegnuti Arbitražna komisija. Pa ako tako bude, patuljci će tumačiti Hrvatima da su dobro prošli.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

KandidatiHrvatska televizija je u petak, 20. studenoga, prikazala prvo sučeljavanje kandidata za dužnost hrvatskoga predsjednika. U cjelini, taj je medijski događaj ostavio gorak okus jer se većina kandidata pokazala posve nesposobnom da razmišlja i govori politički, a nekmoli državnički. Koliko god vlada mišljenje da je kampanja preduga, postoji i dobra strana: publika koja je do sada bila indoktrinirana porukama medija - a oni su bezobzirno forsirali «svoje» kandidate - sada će u miru Božjem i u nizu službenih termina na državnoj televiziji stvarati dojam o kandidatima, te više-manje uvidjeti da oni ljudi koji u izmišljenim anketama pobjedonosno vode, nisu ni najbolji, ni najpametniji ni najprihvtaljiviji kandidati.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

RHKao što se neozbiljno i neodgovorno pristupa promjeni Ustava, tako se u istom stilu nabacuju zamisli oko upravne podjele hrvatske države. Sadašnja podjela na dvadeset županija plus Grad Zagreb, nekima nije dobra. Gradovi im, čini se, ne smetaju, ali su im za oko zapele općine, te kažu da ih ima previše. Da vidimo kako stvari doista stoje i što se skriva iza mnogih zamisli. Oni koji bi htjeli sadašnje «statističke regije» unutar Hrvatske pretvoriti u zbiljsku makroupravnu podjelu, imaju na umu rezidbu RH na dijelove trojedne kraljevine - na Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, plus (valjda) Grad Zagreb. Radi se o opasnoj zamisli koja je na tragu onih povijesnih sila i silnica koje su se protivile jedinstvu hrvatskih zemalja. Ideju dakle treba odbaciti kao klasičnu podvalu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

kalendarPlaćam račune. Najteže mi pada masna svota koju moram platiti za prebrzu vožnju. Prišuljali mi se bili presretači, izdajnički s leđa, što bi rekla narodna pjesma. Odgovornima držim hrvatske nacionaliste koji su zahtijevali autocestu do Splita i dalje, pa se vozaču sve ispod 150 na sat čini stajanjem u mjestu. Tako srdit, pišem za portal Hrvatskoga kulturnog vijeća analizu izjava o pravopisu – dio anketiranih u dnevnom listu uopće ne zna što ih se pita, jedna «književnica» na pitanje kojim se pravopisom služi, veli da se služi štokavskim jezikom.. Dodaje da ne bi nikada upotrijebila riječ «zrakoplov». Te riječi valjda nema u štokavskom jeziku, a kako jezik pod tim imenom ne postoji, otvara se velika praznina – ničega nema. Pokušavam po stoti put razjasniti publici opće i posebne pojmove . Pri posebnim pojmovima zastajem, jer dio anketiranih sigurno ne zna što znače šumnici. Uvjeravam ih da se ne radi o partizanima.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Skup u LisinskomPo odjecima u strogo kontroliranim medijima teško bi se moglo zaključiti o značaju (karakteru) i značenju skupa održanog u «Lisinskom» u subotu, 7. studenoga. Skromno spominjanje u tisku, ili prešućivanje, nezainteresiranost komercijalnih televizija i prilog u Dnevniku HTV-a koji je događaju dao dostojnu minutažu, ali i stanovitu tendencioznost. Naime, neupućeni su mogli dobiti dojam da se radilo o skupu ljudi iz nekih prošlih vremena, i to pretežito iseljenika i hrvatskih građana iz BiH, što nije točno. Došli su ljudi iz svih krajeva Hrvatske i nisu došli uzalud. Bili su nazočni jednostavnoj, domoljubnoj prezentaciji kandidata za predsjednika RH, dr. Miroslava Tuđmana, sukladno njegovoj ozbiljnosti, ali i novčanim mogućnostima koje su znatno manje od «proračuna» kandidata velikih stranaka ili nezavisnih kandidata koji koriste logistiku svoga sadašnjeg položaja.(H.Hitrec)

Add a comment        
Sub, 19-10-2019, 23:11:15

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.