Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

BleiburgDva je genocida doživio hrvatski narod u dvadesetom stoljeću, po svršetku Drugoga svjetskog rata i u vrijeme srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina. Ni za jedan genocid krivci nisu kažnjeni. Za masakr nad Hrvatima 1945. nije kažnjen ni jedan jedini pojedinac. Za etnocid 1991. do 1995. ad hoc međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji kaznio je nekoliko nižerangiranih srbijanskih oficira, nešto se četnika našlo pred srbijanskim i hrvatskim sudovima, i to je sve. Stvorena je tako visoka i stalna kultura nekažnjavanja zločina nad Hrvatima. Njih se izjednačava s Armencima i Kurdima, koje je također dopušteno masovno ubijati.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Zvonimir ŠeparovićU Zagrebu i Voćinu održan je 5. žrtvoslovni kongres koji je okupio iznimno velik broj sudionika, oko stotinu predavača i mnoštvo pozorne publike, a radovi će biti tiskani u posebnom zborniku. Svaka čast dr. Zvonimiru Šeparoviću, koji godinama vodi bitku za dostojanstvo žrtava i u tomu ima brojne suborce od kojih je jedan i dr. Mile Bogović. Povjesničar i gospićko-senjski biskup imao je i uvodni referat, nudeći i na ovom mjestu svoju viziju Svehrvatskoga groba koji bi se nalazio podno Udbine, na rubu Krbavskoga polja, ispod Crkve hrvatskih mučenika čije je tijelo već izraslo na udbinskome visu, a radovi na unutarnjosti dobro napreduju. Dr. Šeparović pozvao je na kongres prilično raznoliko društvo kojemu je zajednička iskrena sućut prema žrtvama u ratu i u miru. Naime, prvi se put (koliko znam) govorilo i o žrtvama u prometu, mladim ljudima koji ginu na cestama, o žrtvama svakovrsnih zlostavljanja, o nasilju sustava nad prosvjetnim djelatnicima (nedostajao je referat o nasilju sustava i nastavnika nad školarcima!), pa i o djeci ratnicima u afričkim zemljama.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Gotovina, Čermak, Markač

...Već na osmom stručno-znanstvenom skupu o Haagu pojavila se, međutim, dvojba treba li nastaviti skupove. Mogući razlozi za prestanak bili su ovi: u vrijeme održavanja osmoga skupa u prosincu 2009. vijesti iz Haaga davale su nadu da će proces generalima Gotovini, Markaču i Čermaku biti dovršen do ljeta 2010. te da ima vrlo pouzdanih naznaka o dobrom ishodu, štoviše o oslobađajućim presudama. U proljeće 2010. nade u skori dovršetak procesa polagano su kopnile, no prihvatili smo (trenutačno) razmišljanja da usprkos pomaku termina presuda "preskočimo" termin lipanjskoga skupa kako jasni, razgovijetni, istiniti i izravni govor hrvatskih intelektualaca ne bi ni na koji način izazvao reakciju haaškog tužiteljstva, koja bi se u krajnjoj liniji obila o glavu našim vojnim zapovjednicima. Jer, prisjetimo se, zbornici se ondje čitaju (premda su na hrvatskome jeziku, koji Haag ne priznaje kao poseban jezik), a zorna potvrda da je tako bio je svojedobni ispad Carle del Ponte koja je hrvatskom premijeru uputila zahtjev da ušutka Hrvatsko kulturno vijeće, poglavito nakon što su se uključili i ostali vrhunski hrvatski pravnici i poznavatelji međunarodnoga prava poput dr. Željka Horvatića. (Taj je pokušaj propao jer se Sanader nije usudio provesti nalog, znajući da nezavisni hrvatski intelektualci nemaju sluha za direktive.)...(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

lipanjPočetak lipnja bio je hladan i kišovit. Zatim je postalo vruće, pa su srbijanski kriminalci na boravku u Hrvatskoj potražili osvježenje na jezerima oko Zagreba i usput se upucavali. Što je vrlo dobro, jer je tako hrvatska policija saznala da su tu među nama godinama i godinama, da žive u Laništu gdje inače ima mnogo hrvatskih branitelja s obiteljima, ženama i djecom koja su mogla stradati da se mafijaši nisu diskretno obračunavali u prirodi. A ne radi se o sitnoj ribi, nego o ubojicama koji su smaknuli i premijera susjedne države. Što su sve u stanju učiniti u Hrvatskoj, samo nebo zna, ali za dobru nagradu smaknuli bi i tu bilo koga (kao što već i jesu). Ako se ne varam, samo je jedno pero zadnjih dana spomenulo nacionalnu sigurnost, a nekoliko pera i vizni režim sa Srbijom, za koji smo saznali da ne postoji od 2003. a ne samo od 2007. kako smo mislili.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Vijenac"Vijenac", književni list za umjetnost, kulturu i znanost, donosi u novom broju nekoliko zanimljivih napisa i razgovora. Pod naslovom "Gdje odati počast Hrvatskoj?" Marinko Mišković i Matea Lay pišu o Oltaru domovine na Medvedgradu, razlozima njegove zapuštenosti i devastiranja koje je kulminiralo gašenjem vječnoga plamena (pod izgovorom da nema novaca za plin!), te štetnim prijeporima koji su zla djeca politizacije i u kojima stradava veličanstveni spomenik, djelo kipara Kuzme Kovačića. "Kultivirani um odupire se bilo kakvim nedostojnim poigravanjima s uzvišenom simbolikom Oltara domovine", kažu autori napisa. Spominju i nedavni ispad savjetnika za branitelje (na Pantovčaku) koji je izjavio da "postoje i neke negativne konotacije na vrijeme Franje Tuđmana". Takvim se izjavama i praksom nastavlja marginalizacija nacionalnih simbola, kao i onoga što simboliziraju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Vanda Boras PodravacPozornije sam pročitao knjigu Vande Boras Podravac "Dnevnik iz tuđine", pa premda o knjizi na drugome mjestu piše uvaženi Đuro Vidmarović, ipak ću i ja reći koju, zadržavajući se posebice na borbi Hrvata u Australiji za – hrvatski jezik. Poznati su mi bili tek okvirni podatci, a tek sada od Vande Boras Podravac saznajem detalje te bitke koja je završila 1980. priznanjem hrvatskoga jezika. Podsjećam: u samoj Hrvatskoj postojala je te godine u Ustavu odredba o hrvatskom književnom jeziku u javnoj uporabi, ali je ona imala i dodatak koji je govorio o hrvatskom ili srpskom jeziku, što je protuhrvatski dio komunističkog establišmenta obilno koristio, pa se voljom Šuvara i sličnih školski predmet nazivao hrvatskim ili srpskim. U Australiji je, znači, hrvatski jezik priznat deset godina prije nego u Hrvatskoj, koja je tek u božićnom Ustavu 1990. dobila nedvosmislenu odredbu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićŠto se vidjelo i dalo zaključiti iz prvih sto dana I. Josipovića? Njegova stajališta prema nešto daljoj i nešto bližoj povijesti postala su posve jasna. Prema totalitarnim sustavima 20. stoljeća: zločinački je bio samo onaj fašistički (nacistički), ali ne i onaj komunistički. Koliko sam pratio, Josipović nikada i nigdje nije izrijekom potvrdio da je antikomunist, a kako je već uvriježeno načelo civiliziranoga svijeta da samo antikomunist može biti i antifašist, I.J. se sam diskvalificirao kao prešutni podupiratelj jednoga zločinačkog sustava. S tim je u svezi i izbjegavanje pojavljivanja na Bleiburgu, izostanak nedvosmislene osude komunističkih zločina i traženje odgovornosti za (još žive) zločince. Izlika da na Bleiburg ne ide jer se ondje pokušava obaviti revizija povijesti, krajnje je licemjerna i lažna. Genocid nad hrvatskim narodom nakon svršetka rata jest povijesna istina i nema povjesničara ni iole upućenoga čovjeka koji to negira. Revizija povijesti bila bi kada bi netko uspio dokazati neku drugu istinu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Branimir PofukInače vrlo dobro dizajniran, manjinskom svjetonazoru prilagođen, "Jutarnji list" kronično pati od nedostatka vrsnih kolumnista, od kojih su neki u potpunoj diskrepanciji s hrvatskom zbiljom. U broju od petka okomili su se na sudove, i to ne bilo kakve, nego na Vrhovni i Ustavni sud. Prvom zamjeraju što je donio jednu presudu, na drugoga "vrše pritisak" da ne donese drugu presudu. U drugom slučaju radi se o poznatom načinu ("Tadić: Gotovina ne smije biti oslobođen"), samo što ovaj put hrvatski novinar Butković u maniri političkoga (i pravosudnog) arbitra poručuje "Osloboditi Glavaša značilo bi katastrofu". Sada bi se Ustavni sud valjda trebao uplašiti, ili što? Ukoliko je doista u suđenju Glavašu učinjena proceduralna pogreška (kadija te pritvori, kadija ti sudi), onda je dužnost Ustavnog suda da djeluje u skladu sa zakonom. Osim toga, cijelo suđenje Glavašu ionako je bilo politička farsa, pripremljeno je bilo nezakonitim pritiskom na svjedoke, od kojih je jedan (ključni) doista nekoga ubio i ostao na slobodi. No ni to nije sve, jer je tendenciozno i neodgovorno govoriti, i onda (u vrijeme suđenja) i danas, o "srpskim civilima".(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

proljećeDobra je vijest da su kiše prestale. Po dogovoru HDZ-a i SDP-a do svršetka svibnja kiša će padati samo subotom i nedjeljom. O kazališnom komadu "Buđenje proljeća" bit će još riječi na našim internetskim stranicama. Za sada: stavljanje križa pokraj (nacističke) svastike, štoviše njihovo izjednačavanje, bezočna je drskost. Autorima "Buđenja" vjerojatno nije nepoznato da su nacisti progonili križ i kršćanstvo u cjelini, baš kao i komunisti – ali kada se krivotvori na sve strane i u svim područjima, zašto bi kazalište zaostajalo. Otvorena je izložba radova Radovana Domagoja Devlića, u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH. Neprežaljeni, prerano umrli moj prijatelj postaje sve većim što vrijeme odmiče, te sada već svi potvrđuju ono što sam svojedobno rekao – da se radi ne samo o najboljem hrvatskom crtaču stripova, nego i o jednom od najboljih crtača u hrvatskoj likovnoj umjetnosti uopće.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Vladimir ŠeksNaslov je u stvari doslovna izjava perjanice hrvatske političke scene, Vladimira Šeksa-Kraljotvorca, u svezi s glasovanjem Hrvata u BiH. "Svi će doći na red", baca u javnost ciničan spin nakon što su i on i Vlada RH , dotično stranka koja bi se trebala nazvati HDZ 2004. pristali na ucjenu SDP-a i HNS-a. Vrlo uplašen da Hrvatska ne će na vrijeme stići u Europsku uniju, bezalternativni HDZ 2004. popustio je lijevim strankama koje njeguju tradiciju jugoslavenskog integralizma i usađene mržnje prema Hrvatima u BiH koji možda nisu "ustaše" (kako su očevi učili svoju orjunašku djecu) ali su svakako sumnjivi na mnogo načina, u svakom slučaju kao osobe s moralnom grješkom koje varaju na izborima i slično. Kao što je bilo za očekivati, spin-doktori su se razmahali, jedni pokušavajući očajno prikazati svoj politički (i moralni) debakl kao uspjeh, a drugi jedva susprežući trijumfalizam.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićPremda nije jedini koji se svojski trudi iskriviti povijesnu istinu o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljeća, napori krivotvoritelja s Pantovčaka izazivaju najviše pozornost već zbog blasfemične činjenice da predsjednik jedne države uporno radi na štetu iste te države i služi se neistinama kako bi – po savjetima svojega projugoslavenskog okružja – nametnuo stereotipe o ravnoteži krivnje i "građanskim ratovima" na Balkanu, a usput ne samo neizravno optužio Hrvatsku za agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Na tribini koju organizira Hrvatsko kulturno vijeće, a na kojoj će nastupiti dr. Josip Jurčević i general Ante Rosso, bit će izneseni argumenti i dokumenti koji ruše u prah krivotvorine Ive Josipovića i njegove subverzivne falange.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

svibanjSvibanj je prometan mjesec, mjesec uzavrelih emocija i potaknutih memorija. U dvorani "Hrvatskoga slova" je 13. svibnja bio prikazan film "Blajburška tragedija" (zajednički organizirali Hrvatsko kulturno vijeće i "Slovo") pred toliko gledatelja da jednostavno nisu mogli stati u prostor koji i nije toliko malen. O tom dokumentarnom filmu, koji je nastao u hrvatskom iseljeništvu na samom svršetku osamdesetih prošloga stoljeća, već smo pisali na internetskim stranicama HKV. Poslije projekcije govorili su prof. Josip Jurčević, Ante Beljo i Pavle Vranjican, vrlo sadržajno, vrlo upućeno i vrlo hrvatski, što unaprijed znači da ih "službeni" mediji ne će popratiti. Dan poslije, 14. svibnja u "Zlatnoj dvorani" Instituta za povijest u Opatičkoj, okrugli stol u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Govorili: akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Zoran Stiperski, admiral Davor Domazet-Lošo, dr. Koraljka Marušić, prof. dr. Ivo Lučić, general-pukovnik Željko Šiljeg, književnik Hrvoje Hitrec, novinar i publicist Mate Kovačević, dr. Križo Katanić, Tomislav Nurnberger i na svršetku prof. dr. Miroslav Tuđman (o hrvatskoj politici i međunarodnom poretku). Svi su govornici (ako sam kojega ispustio, neka me ispričaju) osvijetlili neveselu hrvatsku sadašnjost, progovorili o prošlosti i nastojali proniknuti u budućnost – svaki iz kuta svoje struke, svojih afiniteta i svoje strasti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

bukaO jednoj temi već dugo želim pisati, ali (politički) događaji sustižu jedan drugoga, pa naslovnu temu uvijek nekako ostavljam po strani. Možda je nevažna, ali svakako spada u područje kulture svakodnevnoga života, ponešto i u zdravstvo. Radi se o buci. Bliži se ljeto i ljeto će doći usprkos ovom izrazito olujnom svibnju, a s ljetom i buka. S problemom buke borim se diletantski već desetljećima, ponekad dobivam, ponekad gubim, ali se ne povlačim. Prateći tiskovine, razgovarajući s ljudima itd. nailazim na česte slučajeve zlostavljanja bukom. To nasilje nije bezazleno ni bezopasno, poznajem ljude i cijele obitelji, pa i naselja ili dijelove naselja kojima je buka ugrozila život ili ga ogorčala. Najgore je to da ne postoji svijest o buci kao zagađenju koje je istovjetno ili čak opasnije (pa i smrtonosnije) od drugih oblika zagađivanja. Propisi koji se donose s državne razine, županijske ili općinske i gradske, ostaju u mnogomu mrtva slova na papiru, a ugroženi bukom najbolje znaju kako je teško obraniti se, kako je teško uvjeriti policiju i druge službe koje bi trebale reagirati – da im je život postao nepodnošljiv.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

ŠkolaDa je stanje u hrvatskim osnovnim (pa i srednjim) školama izrazito loše, posve je očito. Djeca nisu sretna, a nastavnici su nezadovoljni relativno niskim plaćama. S razine države poduzima se malo ili ništa. Način predavanja (znanja) je staromodan i neučinkovit, udžbenici za niz predmeta loše pisani i djeci nerazumljivi. I dalje se sve svodi na pisanje po školskoj ploči (nastavnici) i prepisivanje sa školske ploče (đaci), što je nerazborit gubitak vremena koje bi moglo biti bolje iskorišteno. Škole nemaju novaca, pa se kemija i fizika predaju na opisani način (pisanje i prepisivanje) a ne izvode se pokusi. Takav način predavanja je tragikomičan i zato što se većina tekstova u udžbenicima iz fizike i kemije temelji upravo na pokusima i nužno ih podrazumijeva.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Krug za trgVrijeme se ponešto smilovalo, pa dopustilo najavljene događaje na zagrebačkim trgovima 8. svibnja, u subotu. Budući da Zagreb ima više zanimljivih trgova, došlo je do podjela koje su karakteristične za hrvatsko društvo. Na Cvjetnom trgu gotovo cijeli državni vrh slavi Dan Europe, na Kazališnom trgu koji se službeno još naziva po zločincu okupilo se nekoliko tisuća ljudi da podsjeti na komunističke zločine i njihova naredbodavca Tita, a na Trgu bana Jelačića – utrka djevojaka u štiklama. Sve to istodobno, negdje između jedanaest i trinaest sati. Europska družba na Cvjetnom trgu dala je do znanja da usput slavi "oslobođenje Zagreba", što su neki teletekstovi i otvoreno najavljivali, premda sličnoga otvorenog slavlja u tom smislu zapravo i nije bilo. Službeno, slavio se znači Dan Europe. Valjda i europskih vrijednosti. Dijelili su se letci s podatcima kako se lijepo živi u EU, valjda je bilo podataka i o Grčkoj, ne znam. U normalnoj zemlji, društvo sa Cvjetnog trga otišlo bi potom na trg zločinca i pridružilo se Krugu za trg, te uzelo mikrofon i reklo da je stvarno dosta te svinjarije. Ali nije. Niti odgovara na pitanje (kad je već Dan Europe) kako to da ponizno prima sve dekrete, ucjene i podmetanja iz Bruxellesa, a jedino rezoluciju o komunističkim zločinima ignorira.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanU televizijskoj emisiji "Otvoreno" razjašnjena su neka pitanja i utvrđeno gradivo. Prvo, otkako su dr. Miroslavu Tuđmanu odškrinuta vrata HTV-ih studija, i široj javnosti postaje razvidno da se radi o kompetentnom političaru s instinktima državnika koji osjeća tektonska pomicanja, znade proniknuti u bit problema, prepoznati opasnosti koje se nadvijaju nad Hrvatsku, ali je spreman i odlučno boriti se za hrvatske interese. Drugo, iz blaziranog i nadmoćnog nastupa dr. Milorada Pupovca moglo se zaključiti sljedeće: srpski političar posve je svjestan da je u vlasti i na vlasti, i s te pozicije prijezirno gleda prema svima koji to nisu, pa i prema dr. Tuđmanu. U "Otvorenom" je dao do znanja nešto što suostali sudionici u emisiji ili prečuli ili nisu točno reagirali: naime, na svoj je način dao do znanja da nema Europske unije bez velikoga povratka Srba u Hrvatsku. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatski pravopis"Hrvatski pravopis" imao je brojna izdanja. Najnovije se razlikuje od dosadašnjih jer nema tri autora (Babić, Finka, Moguš) nego dva (Babić, Moguš), ali poglavito po tome što je usklađeno sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Norma, naravno, nije mijenjana, usvojena su tek neka rješenja po preporuci Vijeća koje predvodi Radoslav Katičić. Spomenuta rješenja već su prije uvrštena u Hrvatski školski pravopis, koji je dobio preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za uporabu u školama. Hoće li napokon "Hrvatski pravopis" dobiti i preporuku za opću službenu i javnu uporabu, ostaje otvorenim pitanjem. Čeka se dovoljno hrabar ministar i dovoljno obrazovana Vlada, s napomenom da dobro uređena država jednostavno mora imati jedan službeni pravopis. Nakladnik i ovoga izdanja je "Školska knjiga", urednica Dunja Merkler, a ocjenjivači Nataša Bašić, Mario Grčević i Sanda Ham. Godina: 2010. U korisnom Uvodu autori ustvrđuju da se se hrvatski pravopis ustalio kao fonološki (ublaženi fonološki, poradi iznimaka) u okviru jedne riječi, a morfonološki među riječima. Spominju i nevolju hrvatskoga pravopisa u tome što je u objema Jugoslavijama hrvatska pravopisna tradicija teško narušena, a povratku prema njoj opiru se današnji pismeni ljudi koji su se odškolovali na novosadskom pravopisu i teško napuštaju stečene navike.(H.Hitrec)

Add a comment        
Čet, 28-05-2020, 00:00:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.