Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

JelačićU prvom dijelu prikaza zbornika «Hrvati kroz stoljeća» dao sam skraćeni, ali s podosta citata potkrijepljen pregled većine izlaganja, a sada nastavljam s onim autorima koje sam tada izostavio. Andrija Nikić piše u zborniku o patnjama hercegovačkih franjevaca u vrijeme jugokomunističke vladavine. Iznosi podatke o tragediji i pojedinačne sudbine. Podatci su više-manje poznati,ali ih treba stalno ponavljati: komunisti su godine 1945. u Hercegovini poubijali 17.500 civila i 66 franjevaca. Nakon rata je 91 franjevac osuđen na 348 godina. Nije ostala ni trećina predratnih franjevaca. Hercegovačka franjevačka provincija Marijina Uznesenja na Nebo bila je gotovo potpuno uništena. Zatvorena je i zabranjena Gimnazija na Širokom Brijegu, novicijat na Humcu, Franjevačka bogoslovija u Mostaru itd. Od potpunog uništenja spasio je provinciju fra Mile Leko, koji se zaputio do Tita. Ovaj ga osorno pitao zašto je došao k njemu, a fra Leko odgovorio: «Za vrijeme Turske fratri su išli sultanu,jer nisu imali kome drugom poći. Ni ja nemam, pa sam došao k Vama.»(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanZnakovi vremena su neupitni: Franjo Tuđman se na velika vrata, kako mu i priliči, vratio u Hrvatsku i među Hrvate. Deset godina ispiranja mozgova i stotine tisuća opakih proizvoda iz domaćih i stranih tvornica laži nisu naudile povijesnoj istini koja govori da je Tuđman najveći državnik u novijoj hrvatskoj povijesti. Povijesna znanost odbila je sve potvore i krivotvorine, detuđmanizacija se pokazala bijednim i jalovim poslom, a upravo se razilaze i zadnji oblaci sumnja i zbunjenosti u onih koji su , ne svojom krivnjom, ponešto lutali u ocjeni djela Franje Tuđmana i njegova doba. Tjedan koji je za nama svjedoči o svojevrsnoj «rehabilitaciji» dr. Franje Tuđmana: započeo je bio sjajnim skupom u zagrebačkom «Sheratonu» s novim i simptomatičnim zanimanjem masovnih medija, posve različitim od prešućivanja sličnih obljetnica u prošlih devet godina. Nastavljen je misom u zagrebačkoj Katedrali, koju je predvodio nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, a zatim je u petak održana i velebna misa u crkvi Sveta Mati Slobode, predvođena biskupom gospićko-senjskim Milom Bogovićem.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanZbornik pod gornjim naslovom pojavio se nedavno, slijedom stručno-znanstvenoga skupa koji je održan u Velikom Trgovišću sredinom svibnja ove godine. «Dani dr. Franje Tuđmana» na putu su da postanu tradicionalnom manifestacijom visokoznanstvenih dosega, a nastali su marom i energijom dr. Milana Vukovića u suradnji s općinskim vlastima V. Trgovišća. Vjerojatno je informacija o izlasku ovoga zbornika mnogima već poznata, no nakon što sam ga u cijelosti pročitao osjećam obvezu reći i ponešto više o ovom dragocjenom prilogu starijoj i novijoj hrvatskoj povijesti, na način da upozorim na stožerne ulomke pojedinih tekstova – ne prepričavajući, nego citirajući.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hrZa razliku od Hrvatske gdje oni koje je narod izabrao ne daju tom istom narodu da na referendumima kaže što misli i što želi (jer ne želi isto što žele oni koje je zabunom izabrao), u Europi je referendum normalna, svakodnevna pojava. Jedan najavljeni referendum posebno mi je razgalio srce. Škotska će raspisati referendum o rastavi od Engleske. Nadam se da će referendum uspjeti i da će Škoti pokazati stražnjice Englezima kao što su činili u bitkama oživljenim u filmu «Hrabro srce». Vojvodina nije raspisala referendum o rastavi od Srbije, ali je dobrom voljom Beograda dobila (vratila) autonomiju. Tadić se hvali da time dokazuje europsko ponašanje, no riječ je vjerojatno o drugome – u svezi s Kosovom. Na stanovit način taj je čin posredno dokazivanje Međunarodnom sudu pravde u Haagu da se slučaj Kosova može riješiti i autonomijom, a ne (kao što je riješen) izdvajanjem u samostalnu državu. No glede Kosova prošla je baba s kolačima, a Vojvodini za sada odgovara barem autonomija.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatska i SlovenijaMate Granić je na korektnom svjedočenju pred Haaškim sudom podsjetio one koji su možda znali i većinu onih koji nisu, na nemoralne ponude Hrvatskoj u vrijeme dok je hrvatsko Podunavlje još bilo okupirano. Dakle, vrli Europljani nudili su da se Hrvatska odrekne Baranje i (ili?) da se uspostavi kondominij – zajednička uprava Hrvatske i Srbije nad hrvatskim Podunavljem. Pa kako je Baranja ipak ostala Hrvatskoj i kako je došlo do mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja? Pa tako da je dr. Franjo Tuđman, predsjednik hrvatske države, odlučno rekao ne svim ponudama koje su značile amputaciju dijela Hrvatske ili sumnjiva polurješenja na štetu Hrvatske. Zamislimo da je u tom trenutku bio na vlasti netko od današnjih političkih patuljaka – što bi se tada dogodilo? Kondominij se spominje i kao jedna od mogućnosti rješenja graničnoga spora sa Slovenijom, odnosno rješenja teritorijalnog presezanja Slovenije, za kojim rješenjem – uz prethodnu galantnu suglasnost Hrvatske – može posegnuti Arbitražna komisija. Pa ako tako bude, patuljci će tumačiti Hrvatima da su dobro prošli.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

KandidatiHrvatska televizija je u petak, 20. studenoga, prikazala prvo sučeljavanje kandidata za dužnost hrvatskoga predsjednika. U cjelini, taj je medijski događaj ostavio gorak okus jer se većina kandidata pokazala posve nesposobnom da razmišlja i govori politički, a nekmoli državnički. Koliko god vlada mišljenje da je kampanja preduga, postoji i dobra strana: publika koja je do sada bila indoktrinirana porukama medija - a oni su bezobzirno forsirali «svoje» kandidate - sada će u miru Božjem i u nizu službenih termina na državnoj televiziji stvarati dojam o kandidatima, te više-manje uvidjeti da oni ljudi koji u izmišljenim anketama pobjedonosno vode, nisu ni najbolji, ni najpametniji ni najprihvtaljiviji kandidati.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

RHKao što se neozbiljno i neodgovorno pristupa promjeni Ustava, tako se u istom stilu nabacuju zamisli oko upravne podjele hrvatske države. Sadašnja podjela na dvadeset županija plus Grad Zagreb, nekima nije dobra. Gradovi im, čini se, ne smetaju, ali su im za oko zapele općine, te kažu da ih ima previše. Da vidimo kako stvari doista stoje i što se skriva iza mnogih zamisli. Oni koji bi htjeli sadašnje «statističke regije» unutar Hrvatske pretvoriti u zbiljsku makroupravnu podjelu, imaju na umu rezidbu RH na dijelove trojedne kraljevine - na Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, plus (valjda) Grad Zagreb. Radi se o opasnoj zamisli koja je na tragu onih povijesnih sila i silnica koje su se protivile jedinstvu hrvatskih zemalja. Ideju dakle treba odbaciti kao klasičnu podvalu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

kalendarPlaćam račune. Najteže mi pada masna svota koju moram platiti za prebrzu vožnju. Prišuljali mi se bili presretači, izdajnički s leđa, što bi rekla narodna pjesma. Odgovornima držim hrvatske nacionaliste koji su zahtijevali autocestu do Splita i dalje, pa se vozaču sve ispod 150 na sat čini stajanjem u mjestu. Tako srdit, pišem za portal Hrvatskoga kulturnog vijeća analizu izjava o pravopisu – dio anketiranih u dnevnom listu uopće ne zna što ih se pita, jedna «književnica» na pitanje kojim se pravopisom služi, veli da se služi štokavskim jezikom.. Dodaje da ne bi nikada upotrijebila riječ «zrakoplov». Te riječi valjda nema u štokavskom jeziku, a kako jezik pod tim imenom ne postoji, otvara se velika praznina – ničega nema. Pokušavam po stoti put razjasniti publici opće i posebne pojmove . Pri posebnim pojmovima zastajem, jer dio anketiranih sigurno ne zna što znače šumnici. Uvjeravam ih da se ne radi o partizanima.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Skup u LisinskomPo odjecima u strogo kontroliranim medijima teško bi se moglo zaključiti o značaju (karakteru) i značenju skupa održanog u «Lisinskom» u subotu, 7. studenoga. Skromno spominjanje u tisku, ili prešućivanje, nezainteresiranost komercijalnih televizija i prilog u Dnevniku HTV-a koji je događaju dao dostojnu minutažu, ali i stanovitu tendencioznost. Naime, neupućeni su mogli dobiti dojam da se radilo o skupu ljudi iz nekih prošlih vremena, i to pretežito iseljenika i hrvatskih građana iz BiH, što nije točno. Došli su ljudi iz svih krajeva Hrvatske i nisu došli uzalud. Bili su nazočni jednostavnoj, domoljubnoj prezentaciji kandidata za predsjednika RH, dr. Miroslava Tuđmana, sukladno njegovoj ozbiljnosti, ali i novčanim mogućnostima koje su znatno manje od «proračuna» kandidata velikih stranaka ili nezavisnih kandidata koji koriste logistiku svoga sadašnjeg položaja.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

ŠtulićGlazbeni život u Hrvatskoj cvate, nema sumnje. Nešto u zabavnoj glazbi ipak i očito nedostaje – stanoviti pjevač J. Štulić. Kada su svi već zaboravili na nj, a novi naraštaj nikada nije ni čuo za Štulića, jugoslavenski mediji u Hrvatskoj napravili su cijeli projekt kako pjevača povratiti u Zagreb. Zašto baš Štulića? Jer su mediji poskočili od radosti nakon Štulićevih izjava zašto se ne vraća iz niske zemlje. Te su izjave isprva bile maglovite, ali se bit već mogla razumjeti. Zaredao je niz napisa o Štuliću, proglašen je maltene legendom, zvali su ga u zagrebačku Arenu itd. Onda je Štulić vrlo jasno izjavio da ne želi doći u okupiranu zemlju. I što se onda dogodilo? Odlazeći Mesić nudi mu hrvatsku putovnicu i hrvatsku dobrodošlicu. Pa ako se slaže sa Štulićem, znači da se Mesić smatra predsjednikom okupirane zemlje, da dakle drži kako je valjda Hrvatska vojska okupirala Hrvatsku, ili još preciznije – da su Hrvati okupirali Hrvatsku.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ustav RHU stabilnim zemljama s dugom demokratskom tradicijom, Ustav je kao spomenik u kamenu. Nije krpa, pa da se može prati i derati, nije papir po kojemu se može drljati, nije erotsko pomagalo za zadovoljavanje frustriranih političara, nije vlasništvo jedne stranke ili sredstvo za političko trgovanje između dviju ili više stranaka. Ustav je vlasništvo naroda, kojemu po tom istom Ustavu pripada vlast – čak i u Hrvatskoj. Zašto se (opet) mijenja hrvatski Ustav? Ako je zbog Europske unije, Ustav i ne treba mijenjati. Postoji članak 141 važećeg Ustava koji predviđa udruživanje u saveze s drugim državama (i razdruživanje), a zabranjuje jedino udruživanje RH u savez koji bi mogao dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Drugo je pitanje, naravno, je li nam bilo kakav savez uopće potreban, pa i europski, ako nema jamstava da se radi o savezu ravnopravnih nacionalnih država, i da EU ne će postati naddržavom i sredstvom discipliniranja i iscrpljivanja malih naroda. A nema jamstava.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanZnačajan dio knjige «Kraj vremena veleizdajnika?» autora Josipa Pečarića i Mate Kovačevića zauzimaju stranice o dr. Miroslavu Tuđmanu, kandidatu za dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Predstavljanje dr. Tuđmana i njegovih ideja u ovom obliku svakako je dobrodošla zamisao iz više razloga. Očita je, naime, medijska blokada njegovih predizbornih nastupa, ignoriranje njegove nazočnosti događajima, prešućivanje i izostanak imena dr. Miroslava Tuđmana u anketama koje na upitan način ravnaju raspoloženjem birača, kao što je očito favoriziranje nekolicine predsjedničkih kandidata, osobito onih s ljevice. Uz to, u ovo vrijeme medijskoga žutila i lova na senzacije, skromna i vanjskim efektima nesklona osoba dr. Tuđmana nije dobra građa za naslove koji bi privukli publiku. Nije se obogatio ni devedesetih godina ni poslije, privatni život i obitelj drži dalje od javne scene i radoznalaca. Ne daje populističke izjave, ne vrijeđa novinare, niti izaziva skandale. Tako se ponašao i u doba dr. Franje Tuđmana, svoga oca, rijetko se pojavljujući u javnosti i zbog prirode posla što ga je obavljao kao ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Slavko GoldsteinDa se u samoj Hrvatskoj uporno krivotvori hrvatska povijest, potpuno je jasno. Da su krivotvoritelji zadnjih mjeseci u ofenzivi, potpuno je razvidno. Otvoreno pismo Slavka Goldsteina nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću, prepuno je sitnih, prepredenih krivotvorina, kojima se nitko nije htio baviti, kao ni pismom u cjelini pa ne ću ni ja. Međutim, ima u tome pismu i krupnih krivotvorina, kao što ima i prešućenih istina, a i nespomenuta istina je sestra povijesne laži. Rabeći pojmove «Jasenovac» i «Bleiburg» kao skupne nazive, simbole zločina, S. G. točno definira Jasenovac, ali prešućuje da je ustaški logor poslije pretvoren u komunistički logor i da je bio u funkciji zločina (najmanje) do l947., kao što u nedavnom intervjuu «Vijencu» točno kaže i dr. Josip Jurčević iz Hrvatskoga instituta za povijest. U definiciji «Bleiburga» S.G. ulazi u izravnu krivotvorinu. Za razliku od Jasenovca,, koji je (kaže S.G.) «zločin genocidnog masovnog ubijanja civilnih pripadnika triju naroda», Bleiburg je po njemu «ratni zločin masovnog ubijanja razoružanih zarobljenika četiriju vojska». Što nedostaje definiciji Bleiburga, a postoji u definiciji Jasenovca? Pridjevi «genocidni» i « civilni». Što je previše u definiciji Bleiburga? Pridjev «ratni».(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Još jedan Dan neovisnosti – blizu smo okrugloj brojki. Ankete kažu da, navodno, velik dio građana ne zna koji se to blagdan slavi, a i nije ih briga. Bez obzira što su u vrijeme kratkotrajne nesposobne SDP-ove Vlade početkom stoljeća datumi državnih praznika potpuno poremećeni, i ti novi škrabalovski u koje Sanaderov HDZ nije dirao (!) potpuno su legalni i svaki bi ih građanin trebao znati napamet – i nabrojati i objasniti njihovo značenje. Ako već anketirani odrasli građani ne znaju (uglavnom) , onda datumi i razjašnjenja moraju biti jedno od obveznih pitanja na državnoj maturi.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Josip BozanićKada je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić svojedobno govorio kod Bleiburga, lijevostupidne tiskovine pohvalile su ga samo u jednom detalju – što je, naime, na tom mjestu spomenuo i Jasenovac. Kada je nedavno govorio u Jasenovcu, zamjerili su mu posebno u jednom detalju: da je na tom mjestu spomenuo Bleiburg. Već uvriježena lijevostupidna praksa: komentirati ono što u svome listu ne objave, pa čitatelj ne može zaključiti je li komentator u pravu ili nije. Manipulacija poprima sve složenije oblike: Goran B. Jergović objavi napis u kojemu s puno razumijevanja govori o Draži Mihajloviću. Čitatelj reagira i traži da se njegov tekst objavi. Odbijaju. Zatim se taj tekst pojavi u «Vijencu». Onda Goran B. Jergović žustro reagira na u «Vijencu» objavljeni tekst, koji čitatelji njegova lista nisu imali priliku pročitati jer je bio odbijen. I tako dalje.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Drobac ĐuricaSredišnji Dnevnik Hrvatske televizije, čiji voditelji manje-više pripadaju istom svjetonazoru kao i Mesićevi savjetnici, nije imao sreće s izvještavanjem o svečanosti u Udbini. Ondje je pred gotovo dovršenom Crkvom hrvatskih mučenika misu predvodio monsignor Štambuk, biskup hvarski, brački i viški, te je u propovijedi (shodno imenu) bio slobodan reći i ovo: «Ne bi li bilo normalno da predsjednik Hrvatske bude katolik.» Refleksom stečenim u informativno-političkim tečajevima, voditelj Đurica je suptilno prikazao tu misao kao blasfemičnu, očekujući da će dobiti veliku potporu njemu sličnih stranaka i osoba, što se međutim do svršetka nedjeljnog Dnevnika nije dogodilo, pa mu je dobro došlo i priopćenje do sada nepoznate omladinske organizacije. Budući da je na nesreću melodiozni Đurica i u ponedjeljak vodio Dnevnik, nakon cijeloga dana već očajnoga iščekivanja da njemu slične osobe i stranke ipak pošalju priopćenje protiv Štambuka i Crkve uopće – bio je prisiljen priznati da su on i omladinska organizacija jedini tako kruto shvatili biskupove riječi, no ipak je doveo pred ekran mladića ošišanog na mudžahedinski način, koji je u kameru ponovio da se radi o protuustavnom činu. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

MesićPredsjednik HR na odlasku i dalje proizvodi izjave, originalne ili po naputku svojih savjetnika, o čijoj je provenijenciji sve poznato. Tako reče neki dan da su ideologije nepomirljive, što je otprilike točno. No o kojim to nepomirljivim ideologijama govori, ne kaže uvijek izrijekom, ali se podrazumijeva. Očito je da Mesić i njegovi savjetnici, izgubljeni u vremenu, i dalje žive u prošlosti, te žele reći: naša, komunistička ideologija nepomirljiva je s vašom, fašističkom i nacističkom ideologijom. Čak i u tom razmišljanju koje uopće nema temelja u hrvatskoj modernoj zbilji, postojao bi jedan bitni nesporazum. Naime, komunistička i fašistička ideologija su i te kako pomirljive jer obje imaju u temeljima nasilje i nečovječnost, obje su totalitarne ideologije, te ako se skinu crvene i crne krpe – ispod njih su iste zablude, ista nesreća i isto zlo. (H.Hitrec)

Add a comment        
Pon, 26-08-2019, 05:55:53

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.