Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

svibanjTek je počeo, a sve se zna. I tko će kamo i što će reći, možda samo bolje od drugih, s više strasti i spoznaja. Putuju i djeca Hrvatskom. Đaci iz Samobora u Vukovar, đaci iz Jagodnjaka u Zagreb. Ali samo "hrvatski odjel" čuvene škole iz toga baranjskog mjesta. Kamo putuju đaci "srpskih odjela"? Josipović formira Vladu u sjeni. Vanjske poslove daje Budimiru Lončaru koji na duši ima mnoge hrvatske smrti. Lončar i isto tako prononsirani jugoslavenski ideolog Dejan Jović trasiraju put. Samoborski đaci slušali su u Vukovaru o ratnom heroju Tromblonu. Toga istoga dana srećem Tromblona u Zagrebu. Opet na prvoj crti – on i ekipa pomažu braniteljima s mnogo djece – da prežive, da imaju krov nad glavom. Da ne odustanu od života. Piše Stefan Rittgsser u "Jeziku" kako službeni list Republike Hrvatske, "Narodne novine", radi protiv hrvatskoga jezika. Umjesto točne riječ "trak" (prometni trak") odjednom piše "traka" – u Zakonu o sigurnosti prometa. Nije to slučajno, treba se i prometno, da ne velim saobraćajno, pripremiti za zapadni Balkan.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

dr. Stjpan BabićU novom broju časopisa "Jezik" citira dr. Stjepan Babić misao Milana Šipke koji o jezičnom stanju u Srbiji nakon rasapa Jugoslavije kaže: "...izbile su rasprave o smislu istrajavanja na serbokroatističkim projektima nakon disolucije srpskohrvatskoga standardnog jezika i uopšte naučne orijentacije u toj oblasti." Drugi citat iz Šipke : "Pre svega, srpski politički faktori, ligvisti, naučni radnici i srpska kulturna i društvena javnost u cjelini, ni dvadeset godina nakon razvrgavanja jugolovenskoga državnog zajedništva i disolucije zajedničkog srpskohrvatskoga standardnog jezika, još se nisu zvanično odredili prema novonastaloj situaciji u oblasti jezika i jezične kulture, niti su formulisali osnove srpske jezične politike." Ta su dva citata bila povod dr. Babiću za napis u "Jeziku" koji se ne bavi toliko srbijanskim ovovremenim dvojbama, koliko govori o povijesti jezičnoga unitarizma u dvije Jugoslavije, sažeto, točno i poučno. Nikakve disolucije nije bilo, naravno, nego čak i u vrijeme posvemašnje zbunjenosti u sadašnjosti, srpskim lingvistima ne preostaje drugo nego da krivotvore prošlost.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

travanjHrvatske podjele u travnju 2010. (hrvatska većina i orjunaška manjina uz koju je naravno većinska nacionalna manjina) ostvaruju se i na jezičnom području. Jedna strana ima stajališta, druga stavove. Bez obzira što su obje riječi više-manje dobre, s tim što je prva (stajališta) u političkom rječniku točnija, bez obzira što je riječ "stav" kolokvijalno proširenija, rečena je razlika uvijek simptomatična. Nakon realpolitičke "pomirbe" na relaciji Vlada – Pantovčak izrečeno je i to da njih dvoje mogu imati različita stajališta (stavove), ali moraju razgovarati. Vrlo nategnuta izjava i posve netočna, a govori o neozbiljnosti i ignoriranju hrvatske države. Naime, o ključnim pitanjima iz prošlosti, sadašnjosti i ciljevima u budućnosti, ne može i ne smije biti nikakve razlike između Banskih dvora i Pantovčaka. Razlike mogu biti u glazbenim ukusima i bojama tepiha, ali ne može ih i ne smije biti kada se radi o zločinima totalitarnih režima, ne može biti kada se radi o karakteru Domovinskoga rata (Deklaracija), ne može biti kada se radi o tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid, ne može biti razlike ni u čemu što je temeljni hrvatski interes i ( glede prošlosti) povijesna istina.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

PravDaBrže nego se očekivalo, Ivo Josipović je pokazao tko ga je i zašto lansirao na položaj predsjednika RH. Govorom pred parlamentom BiH optužio je Hrvatsku da je (i ona) zaslužna za stradanja ljudi u Bosni i Hercegovini, da je Hrvatska znači "požela rat, smrt i sakaćenja stotina tisuća, milijuna raseljenih, itd..." Da se radi o krivotvorenju povijesti, posve je jasno, i zadnjih su dana o tomu izneseni brojni i točni dokazi iz kojih je zaboravnima vidljivo sljedeće: da je Hrvatska pozvala Hrvate u BiH da glasuju na referendumu o nezavisnosti BiH, da je Hrvatska prva priznala nezavisnu BiH, da ne postoje ama baš nikakvi dokazi o fantomskom dogovoru Tuđman-Milošević oko podjele BiH...(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Dragutin LesarLesar i njegovi laburisti rade na prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, što je plemenit posao. Pozvali su u Hrvatski sabor neke stručne pa i manje stručne ljude, pozvali su i novinare, neki od stručnih i manje stručnih nastupili su odmah zatim zajedno s Lesarom na Hrvatskoj televiziji, u "Otvorenom". Namjeravaju u dogledno vrijeme, uz pomoć Instituta za jezik i Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, dovršiti rečeni prijedlog i zainteresirati za nj parlamentarne stranke. Hoće li uspjeti? Jedna rečenica iz inače ne baš poticajne rasprave u "Otvorenom", naime da u Saboru u ovomu trenutku nema intelektualne energije koja bi takav prijedlog prihvatila ili se barem zainteresirala za tu nevažnu temu - ta rečenica je jedina koja poslije televizijske emisije ostaje u pamćenju jer je potpuno točna i potpuno zloslutna.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Film - LisinskiSvršetkom ožujka prikazan je u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski restaurirani film o skladatelju po kojemu dvorana nosi ime, "Lisinski". Dobar potez Dražena Sirišćevića jer je dvorana bila gotovo puna, a koncertna je publika došla na svoje upravo zato što je film prije svega tonski sjajno obnovljen, ali naravno i u svim drugim sastavnicama. Film "Lisinski" vidjeli smo već prije, prikazan je bio i na televiziji, ali je u originalnoj verziji bio teško gledljiv. Sada je prvi zvučni hrvatski film užitak za glazbeno uho, a ulomci iz "Ljubavi i zlobe " ali i "Porina" (u finalu filma) mogu dočarati i dokazati blistav dar hrvatskoga skladatelja kojega je sitna (ne samo glazbena) sredina doslovce ubila – što je u filmu prikazano na ponešto karikaturalan način, ali otprilike vrlo točno. "Lisinski" je sniman 1943. godine, a nakon obrade u Beču prikazan 1944. i doživio velik uspjeh, ne samo u Zagrebu, nego i u Beču i Berlinu, odnosno svugdje gdje je prikazan. Poslije Drugoga svjetskog rata tvrdilo se da je izgubljen, ali je pronađen u "Jadran filmu" i spašen za potomstvo.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

tajnaO objavljivanju registra branitelja na teksaškom uslužnom prozoru u međumrežje već je u zadnjih četrdeset i osam sati gotovo sve rečeno, a nabrojeni su i argumenti za i protiv te diverzije. Kako god okrenuli, putovi vode do Pantovčaka. Otkako je, i prije nego što je, Josipović postao predsjednikom, bilo je jasno da je fiksiran na nekoliko tema, a među njima je registar branitelja bio na prvom mjestu, te na drugom paraobavještajne službe koje su javnosti u kampanji otkrile ne baš krupne ali silno antipatične pogrebničke i slične kregarovske muteži, na isto tako sitan način što znači da se radilo o zanemarivim i ne baš najbolje informiranim paraobavještajcima. Ona prava paraobavještajna zajednica bila je, međutim, na Pantovčaku, gdje se i sada nalazi. Instalirao ju je Mesić i za vrijeme njegova mandata funkcionirala je vrlo dobro, na besmrtnim iskustvima jugoslavenske Udbe i na registru sumnjivaca koji je obuhvaćao sve "hrvatske nacionaliste" posebno od Hrvatskoga proljeća, pa preko devedesetih do dana današnjeg.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Tončica ČeljuskaOd vremena davnoga crkvenog raskola postoji stalna i poglavito sa zapadne, katoličke strane, iskrena težnja za jedinstvom kršćanske Crkve. U svim tim silnim stoljećima na hrvatskomu je tlu zamisao djelomično uspjela početkom 17. stoljeća kada je svidničko-marčanski vladika Simeon "Vratanja" sa šezdeset tisuća kršćana istočnog obreda priznao jedinstvo s Rimom. Već pri svršetku istoga stoljeća Vlasi (Srbi) dižu bunu protiv zagrebačkoga biskupa Borkovića jer ne žele unijatskog vladiku u marčanskoj eparhiji. Uz još jednu epizodu (pravoslavci u Srijemu priznaju srijemskoga biskupa) koja ima karakter privremenosti, spomenuta Simeonova odluka koja je iznjedrila grkokatolike, ostat će najupečatljiviji i najuspješnije ostvaren most u spajanju kršćana na kojemu je radilo mnogo sjajnih umova u hrvatskoj povijesti, da spomenem samo Jurja Križanića. Ovaj kratak i površan uvod ima svoj povod – naime, Uskrs su ove godine iste nedjelje slavili i katolici i pravoslavni. Budući da novine nisu izlazile tri dana, sav je informativni posao morala obaviti javna televizija, a uz nju ponešto i komercijalne. Potonje me u ovom slučaju ne zanimaju, pa ću se usredotočiti na HTV.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

olovkaVeć sam upozoravao kako se tendenciozno krate ili krivotvore mnogi službeni i Ustavom štićeni nazivi. Danas o još jednoj pojavi. Naime, u Ustavu je zapisano da je naslov hrvatske himne «Lijepa naša domovino», a ne samo «Lijepa naša». Ispuštanje domovine postalo je praksom. I ne samo iz naslova himne, nego i na drugoj, manje simboličnoj razini. Ispuštamo domovinu na mnogo načina. Razina rasprave o Zakonu o prebivalištu u Hrvatskom saboru bila je više nego bijedna, a usporedbe i metafore koje su se čule iz oporbenih redova (poglavito) više nego primitivne. Kao primjerice da dvije četkice za zube ne mogu stajati na istom mjestu. Zanimljivo je da se takvi biseri sviđaju medijima, pa ih usrdno prenose, što onda govori i o njima. Nego, pravo je pitanje – a gdje se to u vrhovnim pravnim aktima naše države uopće spominje prebivalište? Nigdje. A ne spominje se jer je to komunistička floskula kojom se ograničava sloboda kretanja i pojačava nadzor nad osobom, znači demokraciji strana kategorija. Postojalo je u komunizmu i prebijalište – to su bile «milicijske stanice».(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

prisegaPrisega novoga predsjednika RH mora se ponoviti prvenstveno zato jer nije izgovorena u cijelosti kako je trebala biti, te zato što I. Josipović nije nosio predsjedničku lentu. Objašnjenja predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec u najmanju su ruku upitna, a dijelom i suprotna činjenicama i logici. Po njezinu tumačenju nije važno što je Josipović umjesto «Republika Hrvatska» rekao samo Republika jer – kaže uvažena sutkinja – to je Republika s velikim «r» .Ta izjava gospođe Omejec vjerojatno će ostati u antologiji mudrih misli, u svakom slučaju kao znanstveni prilog fonetici, fonologiji i sličnim disciplinama. Ja sam nazvao SUVAG i pitao stručnjake može li se izgovoriti veliko «R», pa su rekli da može. Onda sam ih pitao a kako se izgovara malo «r». Nakon toga pitanja postali su nervozni i počeli rabiti neke folklorne izraze.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Alojzije StepinacHTV-ova emisija «Otvoreno» proslavila je Stepinčevo, postavljajući figure 2:2, uz Ivu Banca koji se držao za glavu u dubrovačkom studiju. U zagrebačkom su bili Ivo Goldstein i Petar Strčić na jednoj, te Adalbert Rebić i Ivan Miklenić na drugoj strani. Titule izostavljam zbog sažetosti. Zašto govorim o stranama? Jer su stvari tako postavljene. Naime, nevidljive ideološke komisije zaključile su da je Stepinac u zadnje vrijeme previše hvaljen i slavljen, te da njegov status postaje neupitnim, znači da je povijesna istina o Stepincu jedna i jedina. I da barem u tomu više nema podjela. Eto zato je bilo potrebno dovući Ivu Goldsteina i Petra Strčića, kako bi se publici reklo: nije još sve gotovo, ima tu još dubokih dubioza. Ako treba, ta će dvojica i ponovno krivotvoriti povijest, a ako ih tko uhvati u falsificiranju – ništa zato. «Možete vi», htjelo se reći misleći na Crkvu ali i hrvatski narod u cjelini, «pričati što hoćete, proglasiti Stepinca svecem, ali mi znamo da nije tako.»(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Dubravko Jelčić«Večernji list» je u svojem prilogu «Obzor» objavio razgovor akademika Dubravka Jelčića s novinarom Denisom Derkom. Budući da mnogi čitatelji internetskih stranica HKV-a , posebno u inozemstvu, nisu pročitali taj intervju, prenosimo ga u sažetom obliku. U uvodnim odgovorima na Derkova pitanja, Dubravko Jelčić biranim riječima, punim poštovanja, govori o pokojnom Vlatku Pavletiću s kojim je zamislio biblioteku «Stoljeća hrvatske književnosti», veliki projekt koji se upravo nalazi u središtu pozornosti kulturne javnosti jer je na krajnje neuobičajen način oduzet onima koji su na njemu do sada radili. Jelčić pobija sve prigovore, posebno one koji dolaze od akademika Ante Stamaća. Njemu poručuje da pomete pred svojim vratima, to jest da se prisjeti svojih slabosti u uređivanju dviju knjiga u «Stoljećima», ali i faktografskih pogrješaka u «Antologiji hrvatske poezije».(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatski saborKažu mi neki da sam pretjerao u količini srdžbe dan ili dva prije nego što je visoko tijelo EU odbacilo amandmane dviju parlamentarka o «zajedničkom jeziku» za Hrvatsku, Srbiju, BiH i Crnu Goru. Ja sam se eto, vele, bez razloga dignuo na zadnje noge. Je li doista tako? Je li priča završena odbacivanjem amandmana ili je samo odgođena za neko povoljnije vrijeme? Hoće li taj zahtjev biti ipak postavljen kao posljednja ucjena, nakon što sve druge ucjene budu iscrpljene? Da. A povoljnije vrijeme bit će kada ubrzana Srbija dostigne usporenu Hrvatsku, te kada se i ostale «zapadnobalkanske zemlje» nađu zajednički na ulazu u europski raj. Nije li to sjajan trenutak za zajednički jezik?(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ustav RHU ponedjeljak, 25. siječnja emitirala je Hrvatska televizija zabavnu emisiju «Otvoreno». Budući da je najavljen razgovor o ustavnim promjenama, emisiju je publika zasigurno pogledala u velikom broju, bez obzira na kasne sate zimske noći koja je ledila krv u žilama sibirskim temperaturama. No, vrlo kasni termin nije sve. Da bi publiku održala budnim, HTV je prvi dio «Otvorenog» posvetila manje važnim, rutinskim korupcijskim i sličnim, pravim i izmišljenim aferama, a tek je drugi, dakle manje značajan dio posvetila beznačajnoj temi ustavnih promjena. U studiju su sjedili gospodari procedure hrvatskoga Ustava, Šeks, Milanović i predstavnik srpske nacionalne manjine Pupovac. Pred televizorima su sjedili Hrvati koji bi – ne znam zašto – htjeli saznati kakve se to promjene Ustava pripremaju. Ta radoznalost je doista neobična, pa i nepoćudna, no tko im može zamjeriti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

EUVijest da dvije europarlamentarke predlažu zajednički službeni jezik u EU za četiri države (Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru) iznenadila je samo one koji ne prate sustavne pokušaje da Hrvatska ne uđe u EU s hrvatskim jezikom, nego izmišljenim BHS ili BHCS jezikom, odnosno budućim zajedničkim jezikom «zapadnoga Balkana». Hrvatsko kulturno vijeće je prije nekoliko mjeseci održalo tribinu pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u EU?». Nastupili su bili vrlo ugledni jezikoslovci, ali i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, o čemu smo izvijestili na portalu HKV-a. Dakle, može se reći da je HKV prvi (nakon časopisa «Jezik») obavijestio hrvatsku (barem internetsku) javnost o blasfemiji koja se uporno podgrijava u europskom podzemlju i nadzemlju, te pokušava dobiti i službenu formu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Mesić i TadićPočetak svake godine, pa čak i ove u kojoj su djelomično dominirali predsjednički izbori, na stanovit je način obilježen većom pozornosti koja se pridaje srpskoj manjini u Hrvatskoj. Razlog je tomu što pravoslavni Božić pada na 7.siječnja, dan poslije katoličkoga blagdana Sveta tri kralja, ali su razlozi i izvanvjerski, odnosno politički. Srpska manjina u Hrvatskoj znade iskoristiti dane prije pravoslavnoga Božića za prezentaciju i poruke, a kako je i Srpska pravoslavna crkva po povijesnoj tradiciji duboko u politici, to se i njezini velikodostojnici (pa i nižerangirani u hijerarhiji) pridružuju političarima. Tako dobivamo više-manje jasnu sliku stanja duha i bez teškoća možemo zaključiti kamo poruke smjeraju. Započelo je već uhodanim domjenkom, koji hrvatski političari ne propuštaju, posebno oni čije su stranke u koaliciji sa Srbima, a tako i oni koji bi po dolasku na vlast htjeli biti s njima u koaliciji. Zašto? To samo oni znaju, jer ovo nisu kasne dvadesete dvadesetoga stoljeća, niti je takva koalicija potrebna. Ukoliko imaju takve upute, onda su stvari razvidnije, i svjedoče kao i u drugim područjima o sluganstvu prema središtima moći koja danas upravljaju Hrvatskom.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Paddy AshdownNaime, dok smo mi zabavljeni predsjedničkim izborima i zabavljamo se raznolikim političkim samoubojstvima, dokazani krivotvoritelj i ekshibicionist Paddy Ashdown ima ozbiljne planove. Nakon što je svojedobno odigrao sramotnu ulogu u engleskoj blasfemiji oko Tuđmanove «salvete» (ubrusa), nakon što je poslije obnašao dužnost gubernatora Bosne i Hercegovine, nastojeći sačuvati «Republiku Srpsku» i istodobno oslabiti položaj Hrvata unutar Federacije BiH, Ashdown sprema novu psinu koja može imati dalekosežne posljedice.Možda je mnogima promaknuo napis, u skraćenom obliku prenesen iz «Financial Timesa», da se Ashdown nudi ne više za povjerenika EU u Bosni i Hercegovini, nego za povjerenika jugoistočne Europe.. Njegovo objašnjenje potrebe za tim položajem je jednostavno i zlokobno. On kaže doslovce da nije samo BiH nestabilna, nego je nestabilan cijeli prostor «zapadnoga Balkana», te ga treba staviti pod nadzor (diktat) zapadne Europe, a posebno Engleske, pri čemu bi Paddyja zapalo mjesto povjerenika civiliziranoga svijeta u kaotičnom i primitivnom prostoru, koji uključuje i Hrvatsku.(H.Hitrec)

Add a comment        
Sub, 19-10-2019, 23:09:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.