Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

olovkaVeć sam upozoravao kako se tendenciozno krate ili krivotvore mnogi službeni i Ustavom štićeni nazivi. Danas o još jednoj pojavi. Naime, u Ustavu je zapisano da je naslov hrvatske himne «Lijepa naša domovino», a ne samo «Lijepa naša». Ispuštanje domovine postalo je praksom. I ne samo iz naslova himne, nego i na drugoj, manje simboličnoj razini. Ispuštamo domovinu na mnogo načina. Razina rasprave o Zakonu o prebivalištu u Hrvatskom saboru bila je više nego bijedna, a usporedbe i metafore koje su se čule iz oporbenih redova (poglavito) više nego primitivne. Kao primjerice da dvije četkice za zube ne mogu stajati na istom mjestu. Zanimljivo je da se takvi biseri sviđaju medijima, pa ih usrdno prenose, što onda govori i o njima. Nego, pravo je pitanje – a gdje se to u vrhovnim pravnim aktima naše države uopće spominje prebivalište? Nigdje. A ne spominje se jer je to komunistička floskula kojom se ograničava sloboda kretanja i pojačava nadzor nad osobom, znači demokraciji strana kategorija. Postojalo je u komunizmu i prebijalište – to su bile «milicijske stanice».(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

prisegaPrisega novoga predsjednika RH mora se ponoviti prvenstveno zato jer nije izgovorena u cijelosti kako je trebala biti, te zato što I. Josipović nije nosio predsjedničku lentu. Objašnjenja predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec u najmanju su ruku upitna, a dijelom i suprotna činjenicama i logici. Po njezinu tumačenju nije važno što je Josipović umjesto «Republika Hrvatska» rekao samo Republika jer – kaže uvažena sutkinja – to je Republika s velikim «r» .Ta izjava gospođe Omejec vjerojatno će ostati u antologiji mudrih misli, u svakom slučaju kao znanstveni prilog fonetici, fonologiji i sličnim disciplinama. Ja sam nazvao SUVAG i pitao stručnjake može li se izgovoriti veliko «R», pa su rekli da može. Onda sam ih pitao a kako se izgovara malo «r». Nakon toga pitanja postali su nervozni i počeli rabiti neke folklorne izraze.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Alojzije StepinacHTV-ova emisija «Otvoreno» proslavila je Stepinčevo, postavljajući figure 2:2, uz Ivu Banca koji se držao za glavu u dubrovačkom studiju. U zagrebačkom su bili Ivo Goldstein i Petar Strčić na jednoj, te Adalbert Rebić i Ivan Miklenić na drugoj strani. Titule izostavljam zbog sažetosti. Zašto govorim o stranama? Jer su stvari tako postavljene. Naime, nevidljive ideološke komisije zaključile su da je Stepinac u zadnje vrijeme previše hvaljen i slavljen, te da njegov status postaje neupitnim, znači da je povijesna istina o Stepincu jedna i jedina. I da barem u tomu više nema podjela. Eto zato je bilo potrebno dovući Ivu Goldsteina i Petra Strčića, kako bi se publici reklo: nije još sve gotovo, ima tu još dubokih dubioza. Ako treba, ta će dvojica i ponovno krivotvoriti povijest, a ako ih tko uhvati u falsificiranju – ništa zato. «Možete vi», htjelo se reći misleći na Crkvu ali i hrvatski narod u cjelini, «pričati što hoćete, proglasiti Stepinca svecem, ali mi znamo da nije tako.»(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Dubravko Jelčić«Večernji list» je u svojem prilogu «Obzor» objavio razgovor akademika Dubravka Jelčića s novinarom Denisom Derkom. Budući da mnogi čitatelji internetskih stranica HKV-a , posebno u inozemstvu, nisu pročitali taj intervju, prenosimo ga u sažetom obliku. U uvodnim odgovorima na Derkova pitanja, Dubravko Jelčić biranim riječima, punim poštovanja, govori o pokojnom Vlatku Pavletiću s kojim je zamislio biblioteku «Stoljeća hrvatske književnosti», veliki projekt koji se upravo nalazi u središtu pozornosti kulturne javnosti jer je na krajnje neuobičajen način oduzet onima koji su na njemu do sada radili. Jelčić pobija sve prigovore, posebno one koji dolaze od akademika Ante Stamaća. Njemu poručuje da pomete pred svojim vratima, to jest da se prisjeti svojih slabosti u uređivanju dviju knjiga u «Stoljećima», ali i faktografskih pogrješaka u «Antologiji hrvatske poezije».(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatski saborKažu mi neki da sam pretjerao u količini srdžbe dan ili dva prije nego što je visoko tijelo EU odbacilo amandmane dviju parlamentarka o «zajedničkom jeziku» za Hrvatsku, Srbiju, BiH i Crnu Goru. Ja sam se eto, vele, bez razloga dignuo na zadnje noge. Je li doista tako? Je li priča završena odbacivanjem amandmana ili je samo odgođena za neko povoljnije vrijeme? Hoće li taj zahtjev biti ipak postavljen kao posljednja ucjena, nakon što sve druge ucjene budu iscrpljene? Da. A povoljnije vrijeme bit će kada ubrzana Srbija dostigne usporenu Hrvatsku, te kada se i ostale «zapadnobalkanske zemlje» nađu zajednički na ulazu u europski raj. Nije li to sjajan trenutak za zajednički jezik?(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ustav RHU ponedjeljak, 25. siječnja emitirala je Hrvatska televizija zabavnu emisiju «Otvoreno». Budući da je najavljen razgovor o ustavnim promjenama, emisiju je publika zasigurno pogledala u velikom broju, bez obzira na kasne sate zimske noći koja je ledila krv u žilama sibirskim temperaturama. No, vrlo kasni termin nije sve. Da bi publiku održala budnim, HTV je prvi dio «Otvorenog» posvetila manje važnim, rutinskim korupcijskim i sličnim, pravim i izmišljenim aferama, a tek je drugi, dakle manje značajan dio posvetila beznačajnoj temi ustavnih promjena. U studiju su sjedili gospodari procedure hrvatskoga Ustava, Šeks, Milanović i predstavnik srpske nacionalne manjine Pupovac. Pred televizorima su sjedili Hrvati koji bi – ne znam zašto – htjeli saznati kakve se to promjene Ustava pripremaju. Ta radoznalost je doista neobična, pa i nepoćudna, no tko im može zamjeriti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

EUVijest da dvije europarlamentarke predlažu zajednički službeni jezik u EU za četiri države (Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru) iznenadila je samo one koji ne prate sustavne pokušaje da Hrvatska ne uđe u EU s hrvatskim jezikom, nego izmišljenim BHS ili BHCS jezikom, odnosno budućim zajedničkim jezikom «zapadnoga Balkana». Hrvatsko kulturno vijeće je prije nekoliko mjeseci održalo tribinu pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u EU?». Nastupili su bili vrlo ugledni jezikoslovci, ali i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, o čemu smo izvijestili na portalu HKV-a. Dakle, može se reći da je HKV prvi (nakon časopisa «Jezik») obavijestio hrvatsku (barem internetsku) javnost o blasfemiji koja se uporno podgrijava u europskom podzemlju i nadzemlju, te pokušava dobiti i službenu formu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Mesić i TadićPočetak svake godine, pa čak i ove u kojoj su djelomično dominirali predsjednički izbori, na stanovit je način obilježen većom pozornosti koja se pridaje srpskoj manjini u Hrvatskoj. Razlog je tomu što pravoslavni Božić pada na 7.siječnja, dan poslije katoličkoga blagdana Sveta tri kralja, ali su razlozi i izvanvjerski, odnosno politički. Srpska manjina u Hrvatskoj znade iskoristiti dane prije pravoslavnoga Božića za prezentaciju i poruke, a kako je i Srpska pravoslavna crkva po povijesnoj tradiciji duboko u politici, to se i njezini velikodostojnici (pa i nižerangirani u hijerarhiji) pridružuju političarima. Tako dobivamo više-manje jasnu sliku stanja duha i bez teškoća možemo zaključiti kamo poruke smjeraju. Započelo je već uhodanim domjenkom, koji hrvatski političari ne propuštaju, posebno oni čije su stranke u koaliciji sa Srbima, a tako i oni koji bi po dolasku na vlast htjeli biti s njima u koaliciji. Zašto? To samo oni znaju, jer ovo nisu kasne dvadesete dvadesetoga stoljeća, niti je takva koalicija potrebna. Ukoliko imaju takve upute, onda su stvari razvidnije, i svjedoče kao i u drugim područjima o sluganstvu prema središtima moći koja danas upravljaju Hrvatskom.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Paddy AshdownNaime, dok smo mi zabavljeni predsjedničkim izborima i zabavljamo se raznolikim političkim samoubojstvima, dokazani krivotvoritelj i ekshibicionist Paddy Ashdown ima ozbiljne planove. Nakon što je svojedobno odigrao sramotnu ulogu u engleskoj blasfemiji oko Tuđmanove «salvete» (ubrusa), nakon što je poslije obnašao dužnost gubernatora Bosne i Hercegovine, nastojeći sačuvati «Republiku Srpsku» i istodobno oslabiti položaj Hrvata unutar Federacije BiH, Ashdown sprema novu psinu koja može imati dalekosežne posljedice.Možda je mnogima promaknuo napis, u skraćenom obliku prenesen iz «Financial Timesa», da se Ashdown nudi ne više za povjerenika EU u Bosni i Hercegovini, nego za povjerenika jugoistočne Europe.. Njegovo objašnjenje potrebe za tim položajem je jednostavno i zlokobno. On kaže doslovce da nije samo BiH nestabilna, nego je nestabilan cijeli prostor «zapadnoga Balkana», te ga treba staviti pod nadzor (diktat) zapadne Europe, a posebno Engleske, pri čemu bi Paddyja zapalo mjesto povjerenika civiliziranoga svijeta u kaotičnom i primitivnom prostoru, koji uključuje i Hrvatsku.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

jezikU prosinačkom broju časopisa «Jezik» pojavio se opsežan rad akademika Stjepana Babića pod naslovom «Hrvatski književni jezik, ponajprije njim samim». Držim da taj Babićev prilog ima povijesnu važnost i da će se na njega u budućnosti pozivati svi proučavatelji posebnosti hrvatskoga književnog jezika kojima će biti potreban znanstveni temelj za dokazivanje individualnosti hrvatskoga jezika. U uvodnom dijelu Babić podsjeća da je jezik stožerni dio identiteta i navodi prve pravilne pristupe podjeli jezika, nastale u okrilju strukturalizma koji je u jezikoslovlju postavio točnu tezu da je važno odijeliti suvremeno stanje od prošlih, dijalekte od književnih jezika, odrediti sustav, strukturu, u čemu je pionirsku ulogu odigrao Petar Guberina.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HHitrec_61_mNadao sam se da više ne ću trebati pisati o liku i djelu Ive Sanadera, što je bilo iracionalno optimistično, a onaj racionalni i pretežiti dio u meni i u vama, poštovani čitatelji Portala HKV-a, govorio je da će se taj trumbićevski lik opet pojaviti na sceni u bilo kojem obliku jer je zima relativno blaga i štetočinje imaju kratak zimski san. Što se događa i zašto se Sanader vraća i kamo se vraća? Za koga je to zabrinut? Za Hrvatsku koja je bila u žestokoj gospodarskoj krizi koju je Vlada trebala barem koliko-toliko kontrolirati i usporedo nalaziti rješenja za izlazak i oporavak? Pa što je tadašnji predsjednik Vlade Sanader učinio? Nestao je. Takve ljude nazivamo dezerterima. Bio je na mjestu predsjednika Vlade i kada su se već približavali predsjednički izbori, i što je učinio? Nestao je sa čela stranke iako je možda mogao uvjeriti (kupiti, uplašiti) potencijalne kandidate, tada još u redovima HDZ-a, koji su najavljivali tripartitni izlazak na izbore za predsjednika države. Nije to učinio, samo je nestao s prve crte, a nestao je i između ostaloga i zato jer je znao da bi i Vidošević i Primorac učinili što su učinili budući da su lansirani iz centara moći koje nisu bile pod Sanaderovom kontrolom, a kako je i sam Sanader pod nadzorom dijela tih središta, nije mogao učiniti ništa drugo nego da ode i prepusti vruće krumpire Jadranki Kosor.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Bandić i JosipovićSučeljavanje je imalo zanimljiv uvod u Dnevniku HTV-a, gdje se mogla čuti Josipovićeva misao o crvenoj Hrvatskoj i pročitati Bandićeva izjava o crveno-bijelo-plavoj. Tako je Josipović s «nepametnom izjavom» kako blago reče Vidošević u istom Dnevniku, već prije sučeljavanja dao Bandiću veliku prednost. (Još zanimljivije, odmah zatim Vidošević tome kandidatu, dakle nepametnom, daje potporu, što je još jedan mali dokaz da su obojica izašli ispod Mesićeva šinjela, pa podupiru glupost). Sučeljavanje je otkrilo da je Bandić dobro iskoristio tih nekoliko dana od svršetka prvoga kruga i da je očito danonoćno instruiran u područjima o kojima donedavno nije razmišljao. Isto sučeljavanje potvrdilo je da Josipović nije u međuvremenu ništa naučio, ne zato što ne bi mogao svladati materiju, nego što je znade – u onom okoštalom, partijskom obliku koji je tek ponešto moderniziran «ljudskim pravima» i sličnim frazama, ali u biti ostaje tvrdom, komunističkom i anacionalnom retorikom. Evo i dokaza…(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hrtLjudi koji sebe nazivaju šišmišima, slušaju noću Treći program Hrvatskoga radija. Dragocjen je to program, koji televizijskim zabavama i krimenima usuprot – njeguje zaboravljenu intelektualnu zabavu, uzvišeniju igru duha, dostojnost i dostojanstvo uma, otkrića drugih svjetova ili iznenađujućih tumačenja ovoga svijeta u kojemu nam je živjeti. Od 1991. godine uređivao je novinar i urednik Ratimir Vince mozaičnu emisiju «Refleski i refleksije» i unutar nje rubriku «Riječ života» u kojoj su katolički teolozi tumačili nedjeljna Evanđelja, te je tako s vremenom nastala cijela antologija blistavih eseja u kojima su slušatelji upoznavali i do tada u nas uglavnom nepoznata djela kršćanskih filozofa 20. stoljeća. Dio tekstova objavljenih na Trećem programu HR-a od 1997. do 2002. tiskan je sada u knjizi «Kršćanska misao XX. stoljeća», kao i izbor iz djela pedesetak najvažnijih kršćanskih mislioca u prošlom stoljeću. Knjigu je uredio Ratimir Vince, a pogovor napisao Zdravko Gavran – piše Hrvoje Hitrec.

Add a comment        
 

 

upitnikRezultate prvoga kruga izbora za predsjednika države vidjeli ste i čuli. Niste ih čuli odmah, jer je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva napravio skandalozan gaf, te je pročitao samo rezultate dvojice kandidata koji ulaze u drugi krug i još dvojice ili trojice iza njih. Novinare (koji predstavljaju javnost) uputio je na ekran u dvorani, gdje su oni mogli pročitati rezultate ostalih, ali ne i televizijski gledatelji, kojima munjevito «švenkanje» nije dopuštalo da pročitaju što piše. Na taj je način Branko H. pokazao krajnji prijezir prema javnosti, prema mnogim kandidatima, prema onim biračima kojima nije bilo svejedno je li njihov favorit osvojio pet ili 0,5 posto glasova. Potonjima bi se Branko H. (pišem kraticu jer je za sada samo osumnjičen za ignorantstvo) trebao javno ispričati. Ne sjećam se da se nešto slično dogodilo u zadnjih dvadeset godina.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

BožićVjerojatno poradi neuobičajeno snažne ciklone, božićni su blagdani bili nemirniji nego obično. Jedina dobra (blago)vijest bila je da tri dana nisu izlazile novine, pa lošim vremenom iritirane ljude nisu dodatno srdile. No zato su se televizije razbacale sjajnim programima i nizom filmova darovanih uzbuđenom gledateljstvu, koje te iste filmove gleda za svake božićne blagdane, a može ih i kupiti u robnoj kući za deset kuna. Odnos prema Božiću je više-manje korektan, ali da sve ne bude lijepo pobrinula se, primjerice, Nova TV, koja u najavi svoga u pravilu amaterskoga Dnevnika (ili kako se već zove) donosi izjavnu rečenicu katolici slave Božić. Neupućeni, a dobronamjerni gledatelj nije ni svjestan podmetanja. Takva najava moguća je u Sjevernoj Irskoj, ali nije moguća u Irskoj. Niti je moguća u Hrvatskoj koja je nacionalna država hrvatskoga naroda, a taj je narod katolički, uz zanemariv broj ateista i agnostika, koji ipak pristojno poštuju barem običaj slavljenja Božića. Osim toga, i druge neke kršćanske crkve, s iznimkom pravoslavne, slave Božić 25. prosinca. Prema tome, televizija koja emitira program u Hrvatskoj i (uglavnom) za Hrvatsku, treba u najavi imati izjavnu rečenicu danas slavimo Božić.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HRT IzboriU utorak, 22. prosinca, bili smo svjedoci nove manipulacije HTV-a, u trakavici pod naslovom «Sučeljavanje predsjedničkih kandidata». To drugo i završno sučeljavanje odvijalo se po obrascu manipulacije iz prvoga sučeljavanja, s tim da su ovaj put bili nazočni svi kandidati. Emisija je započela oko deset navečer, valjda zbog nevažnosti događaja ili sračunato kako bi tijekom dvosatnoga natezanja gledatelji odustali, iscrpljeni banalnostima u prvih sat vremena. Scenarij televizijskog dvojca u sastavu: nezainteresirana Hloverka Novak i robotizirani Branimir Bilić, bio je prozirno razvidan - nikako ne dopustiti da se razvije ozbiljan razgovor o krupnim nacionalnim temama, na što je u jednom trenutku reagirao dr. Miroslav Tuđman, bezuspješno. Krupnije stvari dotaknute su tek u dijelu emisije «svi po tri», gdje su odgovori mjereni štopericom, kao da se za predsjednika treba birati onaj tko najbrže govori. Namjerno je plasirana i zamka s replikama, koje opet zbog munjevitosti nisu davale gotovo nikakve odgovore zainteresiranim gledateljima, ali to i nije bila svrha replika, nego da kandidate uznemire i naprave od njih školsku djecu koja viču «Ja sam se prvi javio», itd.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

VijenacO novom (starom) smjeru «Vijenca» već sam pisao, o najavama da se ne će baviti politikom (što je bio znak da će pacifikacija biti poslušno provedena), o izjavama koje su mirisale na frazu s početka sedamdesetih o «prodoru nacionalizma» u Maticu, a koji je sada eto uspješno spriječen, itd. Danas ću pisati iz posve osobnoga kuta jer sam u «Vijencu» od 17. prosinca spomenut kao scenarist filma «Čovjek ispod stola», ali na način koji dokazuje kako sam na žalost bio u pravu glede orijentacije Matičina lista. U uvodu kritike rečenoga filma, meni nepoznati kritičar «Vijenca» vraća se u prošlost, do l999. i filma «Bogorodica», snimljenog po mojem romanu «Hrvatska Bogorodica». Priznajući redatelju da je već tada pokazao pismenost i vještinu u izlaganju priče, kritičar dodaje da se redatelj nije uspio izvući iz ideološke kabanice oca Hrvoja, popularnog dječjeg pisca i autora kultnih Smogovaca koji se, opijen sirenskim zovom politike, tijekom devedesetih prometnuo u gorljiva, te nerijetko isključiva i netolerantna nacionalista. Dramaturški neuredna i zbrkana «Bogorodica», Zlatnom arenom nagrađena (sic!) priča o početku Domovinskoga rata u jednom slavonskom selu, bila je zagušena šovinističkim stereotipima o uvijek podlim, prijetvornim i agresivnim Srbima te bezuvjetno dobrim i plemenitim Hrvatima, a redatelj je demonstrirao sklonost za promišljeno komponiranje kadrova uz uporabu drugog plana, dubinskih kompozicija, iskošenih rakursa te počesto poetičnih pokreta kamere.»(H.Hitrec)

Add a comment        
Pon, 26-08-2019, 05:53:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.