Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

proljećeDobra je vijest da su kiše prestale. Po dogovoru HDZ-a i SDP-a do svršetka svibnja kiša će padati samo subotom i nedjeljom. O kazališnom komadu "Buđenje proljeća" bit će još riječi na našim internetskim stranicama. Za sada: stavljanje križa pokraj (nacističke) svastike, štoviše njihovo izjednačavanje, bezočna je drskost. Autorima "Buđenja" vjerojatno nije nepoznato da su nacisti progonili križ i kršćanstvo u cjelini, baš kao i komunisti – ali kada se krivotvori na sve strane i u svim područjima, zašto bi kazalište zaostajalo. Otvorena je izložba radova Radovana Domagoja Devlića, u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH. Neprežaljeni, prerano umrli moj prijatelj postaje sve većim što vrijeme odmiče, te sada već svi potvrđuju ono što sam svojedobno rekao – da se radi ne samo o najboljem hrvatskom crtaču stripova, nego i o jednom od najboljih crtača u hrvatskoj likovnoj umjetnosti uopće.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Vladimir ŠeksNaslov je u stvari doslovna izjava perjanice hrvatske političke scene, Vladimira Šeksa-Kraljotvorca, u svezi s glasovanjem Hrvata u BiH. "Svi će doći na red", baca u javnost ciničan spin nakon što su i on i Vlada RH , dotično stranka koja bi se trebala nazvati HDZ 2004. pristali na ucjenu SDP-a i HNS-a. Vrlo uplašen da Hrvatska ne će na vrijeme stići u Europsku uniju, bezalternativni HDZ 2004. popustio je lijevim strankama koje njeguju tradiciju jugoslavenskog integralizma i usađene mržnje prema Hrvatima u BiH koji možda nisu "ustaše" (kako su očevi učili svoju orjunašku djecu) ali su svakako sumnjivi na mnogo načina, u svakom slučaju kao osobe s moralnom grješkom koje varaju na izborima i slično. Kao što je bilo za očekivati, spin-doktori su se razmahali, jedni pokušavajući očajno prikazati svoj politički (i moralni) debakl kao uspjeh, a drugi jedva susprežući trijumfalizam.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićPremda nije jedini koji se svojski trudi iskriviti povijesnu istinu o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljeća, napori krivotvoritelja s Pantovčaka izazivaju najviše pozornost već zbog blasfemične činjenice da predsjednik jedne države uporno radi na štetu iste te države i služi se neistinama kako bi – po savjetima svojega projugoslavenskog okružja – nametnuo stereotipe o ravnoteži krivnje i "građanskim ratovima" na Balkanu, a usput ne samo neizravno optužio Hrvatsku za agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Na tribini koju organizira Hrvatsko kulturno vijeće, a na kojoj će nastupiti dr. Josip Jurčević i general Ante Rosso, bit će izneseni argumenti i dokumenti koji ruše u prah krivotvorine Ive Josipovića i njegove subverzivne falange.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

svibanjSvibanj je prometan mjesec, mjesec uzavrelih emocija i potaknutih memorija. U dvorani "Hrvatskoga slova" je 13. svibnja bio prikazan film "Blajburška tragedija" (zajednički organizirali Hrvatsko kulturno vijeće i "Slovo") pred toliko gledatelja da jednostavno nisu mogli stati u prostor koji i nije toliko malen. O tom dokumentarnom filmu, koji je nastao u hrvatskom iseljeništvu na samom svršetku osamdesetih prošloga stoljeća, već smo pisali na internetskim stranicama HKV. Poslije projekcije govorili su prof. Josip Jurčević, Ante Beljo i Pavle Vranjican, vrlo sadržajno, vrlo upućeno i vrlo hrvatski, što unaprijed znači da ih "službeni" mediji ne će popratiti. Dan poslije, 14. svibnja u "Zlatnoj dvorani" Instituta za povijest u Opatičkoj, okrugli stol u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Govorili: akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Zoran Stiperski, admiral Davor Domazet-Lošo, dr. Koraljka Marušić, prof. dr. Ivo Lučić, general-pukovnik Željko Šiljeg, književnik Hrvoje Hitrec, novinar i publicist Mate Kovačević, dr. Križo Katanić, Tomislav Nurnberger i na svršetku prof. dr. Miroslav Tuđman (o hrvatskoj politici i međunarodnom poretku). Svi su govornici (ako sam kojega ispustio, neka me ispričaju) osvijetlili neveselu hrvatsku sadašnjost, progovorili o prošlosti i nastojali proniknuti u budućnost – svaki iz kuta svoje struke, svojih afiniteta i svoje strasti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

bukaO jednoj temi već dugo želim pisati, ali (politički) događaji sustižu jedan drugoga, pa naslovnu temu uvijek nekako ostavljam po strani. Možda je nevažna, ali svakako spada u područje kulture svakodnevnoga života, ponešto i u zdravstvo. Radi se o buci. Bliži se ljeto i ljeto će doći usprkos ovom izrazito olujnom svibnju, a s ljetom i buka. S problemom buke borim se diletantski već desetljećima, ponekad dobivam, ponekad gubim, ali se ne povlačim. Prateći tiskovine, razgovarajući s ljudima itd. nailazim na česte slučajeve zlostavljanja bukom. To nasilje nije bezazleno ni bezopasno, poznajem ljude i cijele obitelji, pa i naselja ili dijelove naselja kojima je buka ugrozila život ili ga ogorčala. Najgore je to da ne postoji svijest o buci kao zagađenju koje je istovjetno ili čak opasnije (pa i smrtonosnije) od drugih oblika zagađivanja. Propisi koji se donose s državne razine, županijske ili općinske i gradske, ostaju u mnogomu mrtva slova na papiru, a ugroženi bukom najbolje znaju kako je teško obraniti se, kako je teško uvjeriti policiju i druge službe koje bi trebale reagirati – da im je život postao nepodnošljiv.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

ŠkolaDa je stanje u hrvatskim osnovnim (pa i srednjim) školama izrazito loše, posve je očito. Djeca nisu sretna, a nastavnici su nezadovoljni relativno niskim plaćama. S razine države poduzima se malo ili ništa. Način predavanja (znanja) je staromodan i neučinkovit, udžbenici za niz predmeta loše pisani i djeci nerazumljivi. I dalje se sve svodi na pisanje po školskoj ploči (nastavnici) i prepisivanje sa školske ploče (đaci), što je nerazborit gubitak vremena koje bi moglo biti bolje iskorišteno. Škole nemaju novaca, pa se kemija i fizika predaju na opisani način (pisanje i prepisivanje) a ne izvode se pokusi. Takav način predavanja je tragikomičan i zato što se većina tekstova u udžbenicima iz fizike i kemije temelji upravo na pokusima i nužno ih podrazumijeva.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Krug za trgVrijeme se ponešto smilovalo, pa dopustilo najavljene događaje na zagrebačkim trgovima 8. svibnja, u subotu. Budući da Zagreb ima više zanimljivih trgova, došlo je do podjela koje su karakteristične za hrvatsko društvo. Na Cvjetnom trgu gotovo cijeli državni vrh slavi Dan Europe, na Kazališnom trgu koji se službeno još naziva po zločincu okupilo se nekoliko tisuća ljudi da podsjeti na komunističke zločine i njihova naredbodavca Tita, a na Trgu bana Jelačića – utrka djevojaka u štiklama. Sve to istodobno, negdje između jedanaest i trinaest sati. Europska družba na Cvjetnom trgu dala je do znanja da usput slavi "oslobođenje Zagreba", što su neki teletekstovi i otvoreno najavljivali, premda sličnoga otvorenog slavlja u tom smislu zapravo i nije bilo. Službeno, slavio se znači Dan Europe. Valjda i europskih vrijednosti. Dijelili su se letci s podatcima kako se lijepo živi u EU, valjda je bilo podataka i o Grčkoj, ne znam. U normalnoj zemlji, društvo sa Cvjetnog trga otišlo bi potom na trg zločinca i pridružilo se Krugu za trg, te uzelo mikrofon i reklo da je stvarno dosta te svinjarije. Ali nije. Niti odgovara na pitanje (kad je već Dan Europe) kako to da ponizno prima sve dekrete, ucjene i podmetanja iz Bruxellesa, a jedino rezoluciju o komunističkim zločinima ignorira.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanU televizijskoj emisiji "Otvoreno" razjašnjena su neka pitanja i utvrđeno gradivo. Prvo, otkako su dr. Miroslavu Tuđmanu odškrinuta vrata HTV-ih studija, i široj javnosti postaje razvidno da se radi o kompetentnom političaru s instinktima državnika koji osjeća tektonska pomicanja, znade proniknuti u bit problema, prepoznati opasnosti koje se nadvijaju nad Hrvatsku, ali je spreman i odlučno boriti se za hrvatske interese. Drugo, iz blaziranog i nadmoćnog nastupa dr. Milorada Pupovca moglo se zaključiti sljedeće: srpski političar posve je svjestan da je u vlasti i na vlasti, i s te pozicije prijezirno gleda prema svima koji to nisu, pa i prema dr. Tuđmanu. U "Otvorenom" je dao do znanja nešto što suostali sudionici u emisiji ili prečuli ili nisu točno reagirali: naime, na svoj je način dao do znanja da nema Europske unije bez velikoga povratka Srba u Hrvatsku. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatski pravopis"Hrvatski pravopis" imao je brojna izdanja. Najnovije se razlikuje od dosadašnjih jer nema tri autora (Babić, Finka, Moguš) nego dva (Babić, Moguš), ali poglavito po tome što je usklađeno sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Norma, naravno, nije mijenjana, usvojena su tek neka rješenja po preporuci Vijeća koje predvodi Radoslav Katičić. Spomenuta rješenja već su prije uvrštena u Hrvatski školski pravopis, koji je dobio preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za uporabu u školama. Hoće li napokon "Hrvatski pravopis" dobiti i preporuku za opću službenu i javnu uporabu, ostaje otvorenim pitanjem. Čeka se dovoljno hrabar ministar i dovoljno obrazovana Vlada, s napomenom da dobro uređena država jednostavno mora imati jedan službeni pravopis. Nakladnik i ovoga izdanja je "Školska knjiga", urednica Dunja Merkler, a ocjenjivači Nataša Bašić, Mario Grčević i Sanda Ham. Godina: 2010. U korisnom Uvodu autori ustvrđuju da se se hrvatski pravopis ustalio kao fonološki (ublaženi fonološki, poradi iznimaka) u okviru jedne riječi, a morfonološki među riječima. Spominju i nevolju hrvatskoga pravopisa u tome što je u objema Jugoslavijama hrvatska pravopisna tradicija teško narušena, a povratku prema njoj opiru se današnji pismeni ljudi koji su se odškolovali na novosadskom pravopisu i teško napuštaju stečene navike.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

svibanjTek je počeo, a sve se zna. I tko će kamo i što će reći, možda samo bolje od drugih, s više strasti i spoznaja. Putuju i djeca Hrvatskom. Đaci iz Samobora u Vukovar, đaci iz Jagodnjaka u Zagreb. Ali samo "hrvatski odjel" čuvene škole iz toga baranjskog mjesta. Kamo putuju đaci "srpskih odjela"? Josipović formira Vladu u sjeni. Vanjske poslove daje Budimiru Lončaru koji na duši ima mnoge hrvatske smrti. Lončar i isto tako prononsirani jugoslavenski ideolog Dejan Jović trasiraju put. Samoborski đaci slušali su u Vukovaru o ratnom heroju Tromblonu. Toga istoga dana srećem Tromblona u Zagrebu. Opet na prvoj crti – on i ekipa pomažu braniteljima s mnogo djece – da prežive, da imaju krov nad glavom. Da ne odustanu od života. Piše Stefan Rittgsser u "Jeziku" kako službeni list Republike Hrvatske, "Narodne novine", radi protiv hrvatskoga jezika. Umjesto točne riječ "trak" (prometni trak") odjednom piše "traka" – u Zakonu o sigurnosti prometa. Nije to slučajno, treba se i prometno, da ne velim saobraćajno, pripremiti za zapadni Balkan.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

dr. Stjpan BabićU novom broju časopisa "Jezik" citira dr. Stjepan Babić misao Milana Šipke koji o jezičnom stanju u Srbiji nakon rasapa Jugoslavije kaže: "...izbile su rasprave o smislu istrajavanja na serbokroatističkim projektima nakon disolucije srpskohrvatskoga standardnog jezika i uopšte naučne orijentacije u toj oblasti." Drugi citat iz Šipke : "Pre svega, srpski politički faktori, ligvisti, naučni radnici i srpska kulturna i društvena javnost u cjelini, ni dvadeset godina nakon razvrgavanja jugolovenskoga državnog zajedništva i disolucije zajedničkog srpskohrvatskoga standardnog jezika, još se nisu zvanično odredili prema novonastaloj situaciji u oblasti jezika i jezične kulture, niti su formulisali osnove srpske jezične politike." Ta su dva citata bila povod dr. Babiću za napis u "Jeziku" koji se ne bavi toliko srbijanskim ovovremenim dvojbama, koliko govori o povijesti jezičnoga unitarizma u dvije Jugoslavije, sažeto, točno i poučno. Nikakve disolucije nije bilo, naravno, nego čak i u vrijeme posvemašnje zbunjenosti u sadašnjosti, srpskim lingvistima ne preostaje drugo nego da krivotvore prošlost.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

travanjHrvatske podjele u travnju 2010. (hrvatska većina i orjunaška manjina uz koju je naravno većinska nacionalna manjina) ostvaruju se i na jezičnom području. Jedna strana ima stajališta, druga stavove. Bez obzira što su obje riječi više-manje dobre, s tim što je prva (stajališta) u političkom rječniku točnija, bez obzira što je riječ "stav" kolokvijalno proširenija, rečena je razlika uvijek simptomatična. Nakon realpolitičke "pomirbe" na relaciji Vlada – Pantovčak izrečeno je i to da njih dvoje mogu imati različita stajališta (stavove), ali moraju razgovarati. Vrlo nategnuta izjava i posve netočna, a govori o neozbiljnosti i ignoriranju hrvatske države. Naime, o ključnim pitanjima iz prošlosti, sadašnjosti i ciljevima u budućnosti, ne može i ne smije biti nikakve razlike između Banskih dvora i Pantovčaka. Razlike mogu biti u glazbenim ukusima i bojama tepiha, ali ne može ih i ne smije biti kada se radi o zločinima totalitarnih režima, ne može biti kada se radi o karakteru Domovinskoga rata (Deklaracija), ne može biti kada se radi o tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid, ne može biti razlike ni u čemu što je temeljni hrvatski interes i ( glede prošlosti) povijesna istina.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

PravDaBrže nego se očekivalo, Ivo Josipović je pokazao tko ga je i zašto lansirao na položaj predsjednika RH. Govorom pred parlamentom BiH optužio je Hrvatsku da je (i ona) zaslužna za stradanja ljudi u Bosni i Hercegovini, da je Hrvatska znači "požela rat, smrt i sakaćenja stotina tisuća, milijuna raseljenih, itd..." Da se radi o krivotvorenju povijesti, posve je jasno, i zadnjih su dana o tomu izneseni brojni i točni dokazi iz kojih je zaboravnima vidljivo sljedeće: da je Hrvatska pozvala Hrvate u BiH da glasuju na referendumu o nezavisnosti BiH, da je Hrvatska prva priznala nezavisnu BiH, da ne postoje ama baš nikakvi dokazi o fantomskom dogovoru Tuđman-Milošević oko podjele BiH...(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Dragutin LesarLesar i njegovi laburisti rade na prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, što je plemenit posao. Pozvali su u Hrvatski sabor neke stručne pa i manje stručne ljude, pozvali su i novinare, neki od stručnih i manje stručnih nastupili su odmah zatim zajedno s Lesarom na Hrvatskoj televiziji, u "Otvorenom". Namjeravaju u dogledno vrijeme, uz pomoć Instituta za jezik i Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, dovršiti rečeni prijedlog i zainteresirati za nj parlamentarne stranke. Hoće li uspjeti? Jedna rečenica iz inače ne baš poticajne rasprave u "Otvorenom", naime da u Saboru u ovomu trenutku nema intelektualne energije koja bi takav prijedlog prihvatila ili se barem zainteresirala za tu nevažnu temu - ta rečenica je jedina koja poslije televizijske emisije ostaje u pamćenju jer je potpuno točna i potpuno zloslutna.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Film - LisinskiSvršetkom ožujka prikazan je u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski restaurirani film o skladatelju po kojemu dvorana nosi ime, "Lisinski". Dobar potez Dražena Sirišćevića jer je dvorana bila gotovo puna, a koncertna je publika došla na svoje upravo zato što je film prije svega tonski sjajno obnovljen, ali naravno i u svim drugim sastavnicama. Film "Lisinski" vidjeli smo već prije, prikazan je bio i na televiziji, ali je u originalnoj verziji bio teško gledljiv. Sada je prvi zvučni hrvatski film užitak za glazbeno uho, a ulomci iz "Ljubavi i zlobe " ali i "Porina" (u finalu filma) mogu dočarati i dokazati blistav dar hrvatskoga skladatelja kojega je sitna (ne samo glazbena) sredina doslovce ubila – što je u filmu prikazano na ponešto karikaturalan način, ali otprilike vrlo točno. "Lisinski" je sniman 1943. godine, a nakon obrade u Beču prikazan 1944. i doživio velik uspjeh, ne samo u Zagrebu, nego i u Beču i Berlinu, odnosno svugdje gdje je prikazan. Poslije Drugoga svjetskog rata tvrdilo se da je izgubljen, ali je pronađen u "Jadran filmu" i spašen za potomstvo.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

tajnaO objavljivanju registra branitelja na teksaškom uslužnom prozoru u međumrežje već je u zadnjih četrdeset i osam sati gotovo sve rečeno, a nabrojeni su i argumenti za i protiv te diverzije. Kako god okrenuli, putovi vode do Pantovčaka. Otkako je, i prije nego što je, Josipović postao predsjednikom, bilo je jasno da je fiksiran na nekoliko tema, a među njima je registar branitelja bio na prvom mjestu, te na drugom paraobavještajne službe koje su javnosti u kampanji otkrile ne baš krupne ali silno antipatične pogrebničke i slične kregarovske muteži, na isto tako sitan način što znači da se radilo o zanemarivim i ne baš najbolje informiranim paraobavještajcima. Ona prava paraobavještajna zajednica bila je, međutim, na Pantovčaku, gdje se i sada nalazi. Instalirao ju je Mesić i za vrijeme njegova mandata funkcionirala je vrlo dobro, na besmrtnim iskustvima jugoslavenske Udbe i na registru sumnjivaca koji je obuhvaćao sve "hrvatske nacionaliste" posebno od Hrvatskoga proljeća, pa preko devedesetih do dana današnjeg.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Tončica ČeljuskaOd vremena davnoga crkvenog raskola postoji stalna i poglavito sa zapadne, katoličke strane, iskrena težnja za jedinstvom kršćanske Crkve. U svim tim silnim stoljećima na hrvatskomu je tlu zamisao djelomično uspjela početkom 17. stoljeća kada je svidničko-marčanski vladika Simeon "Vratanja" sa šezdeset tisuća kršćana istočnog obreda priznao jedinstvo s Rimom. Već pri svršetku istoga stoljeća Vlasi (Srbi) dižu bunu protiv zagrebačkoga biskupa Borkovića jer ne žele unijatskog vladiku u marčanskoj eparhiji. Uz još jednu epizodu (pravoslavci u Srijemu priznaju srijemskoga biskupa) koja ima karakter privremenosti, spomenuta Simeonova odluka koja je iznjedrila grkokatolike, ostat će najupečatljiviji i najuspješnije ostvaren most u spajanju kršćana na kojemu je radilo mnogo sjajnih umova u hrvatskoj povijesti, da spomenem samo Jurja Križanića. Ovaj kratak i površan uvod ima svoj povod – naime, Uskrs su ove godine iste nedjelje slavili i katolici i pravoslavni. Budući da novine nisu izlazile tri dana, sav je informativni posao morala obaviti javna televizija, a uz nju ponešto i komercijalne. Potonje me u ovom slučaju ne zanimaju, pa ću se usredotočiti na HTV.(H.Hitrec)

Add a comment        
Pet, 23-08-2019, 01:27:32

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.