Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

HaagDugo očekivane završne riječi tužiteljstva haaškoga suda i obrane hrvatskih generala, samo su potvrdile ono što smo znali: da je tužiteljstvo intelektualno, stručno i moralno na razini uličnih prevaranata i nedoučenih studenata koji nisu uspjeli položiti ispite iz međunarodnoga prava, niti to područje mogu razumjeti. Odvjetnici naših zapovjednika u Domovinskom ratu demonstrirali su onu pravničku odvažnost i čestitost koja me podsjeća na antičko doba kada su se sili nasuprot uspravljali ljudi na gradskim trgovima, na forumima, i na čijoj je pronicljivosti i razboritom poimanju pravde sagrađen pravni sustav, koji je i danas u temeljima međunarodnog prava, ali i nacionalnih pravnih sustava koji se smatraju civiliziranima.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Sarajevski filmski festivalTko pozorno prati projugoslavensku političko-medijsku korporaciju u Hrvatskoj, vjerojatno je zapazio da njezini predstavnici vrlo često izjavljuju da nikakva Jugoslavija više nije moguća. Radi se o očito dogovorenoj šifri, namijenjenoj naivnom hrvatskom pučanstvu koje se ne opterećuje politikom. Kada, naime, taj naš apolitični građanin koji ipak štošta razaznaje na sceni, iz usta nekog prononsiranog protuhvatskog političara ili novinara čuje da i takav tip tvrdi kako neke nove Jugoslavije ne će biti – onda je siguran da je ne će biti i mirno spava. Usput šalje u vražju mater razne histerike, nacionaliste i slične likove koji mu zagorčavaju život i plaše ga crnim vizijama koje nisu drugo do njihove bolesne deluzije. Nije takav vaš homo apolitikus ni posve u krivu, ako uzima u obzir temeljni državni dokument u kojemu ni nakon nedavnih izmjena nije izbrisana zabrana udruživanja u balkanske političke saveze. No posve je u krivu glede poniranja u praksu koja pruža nedvojbene dokaze da se nova Jugoslavije konstituira na svim područjima i da je hrvatski Ustav samo poklopac na loncu u kojemu se odavno kuha jugoslavenska juha, a kada do kraja zavrije, poklopac će sam od sebe odletjeti od siline otrovne pare.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Predrag MatvejevićSlučaj Matvejević – Pešorda pratio sam s nevelikim zanimanjem, diveći se ipak potajno upornosti sjajnoga pjesnika i prozaista Mile Pešorde da sudskim putem traži zadovoljštinu za Metvejevićeve objede, dotično kleteve. Ne jednom rekao sam u privatnom društvu da u Pešordinoj tvrdoglavosti ima elemenata opsjednutosti svojedobnim Matvejevićevim programatskim napisom, što mi se učinilo pretjeranim i suvišnim zato jer slična jugoslavenska blebetanja, uvrede i klevete slušam već dvadeset i pet godina (uključujući i prijetnje smrću) pa sam valjda toliko oguglao da mi se ni obrva ne pomakne, a kamoli da posežem za sudom. No Pešorda je kao tankoćutan pjesnik i građanin koji poznaje zakon pošao slijepoj božici koja je otvorila oči i dala mu za pravo, pa prije pet godina presudila Matvejeviću, uvjetno (pet mjeseci, uz dvogodišnju kušnju). Na temelju tada važeće odredbe zakona, koja je za klevetu dopuštala i izricanje zatvorske kazne. To što je u pitanju književnik, sud ne zanima niti ga treba zanimati. Kleveta je kleveta, pa je svejedno radi li se o automehaničaru ili piscu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

ŠkorpionKomentator "Večernjega lista" otprilike je točno pozicionirao srbačku proslavu masakra nad Hrvatima u žalosni tijek suvremene hrvatske povijesti. Premda biranim riječima i krajnje suzdržano, definirao je na svoj način događaj u Srbu kao apoteozu konačnoga povrtaka Srba na hrvatsku političku scenu, sa cjelokupnom prtljagom koju su bili odložili 1995. i iz nje potom godinama vadili komad po komad statusa, povijesne laži i izokretanja činjenica. Kolumnistica "Jutarnjeg lista" je s pravom prespavala barem dvadeset i pet zadnjih godina i probudila se baš na vrijeme da vidi kako se u međuvremenu u Hrvatskoj ništa nije promijenilo. Eto, opet se slavi 27. srpnja kao dan ustanka u Hrvatskoj, ondje je predsjednik države, ondje su crvene zvijezde i lijepe kape partizanke. Sve štima. I predsjednik države je ondje, ne Jugoslavije, ali Socijalističke Republike Hrvatske. Malo ju zabrinjava što policija nema crvene zvijezde na kapama, ali vidi da je okrenuta cijevima prema skupini nacionalista s groznim hrvatskim zastavama, ustaša dabome, pa nije ni važno. A možda je i neka smetnja na televiziji.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićDok ovo pišem, čekam vijesti iz Srba. Deset je sati i trideset dvije minute, 27. srpnja godine 2010., oblačno dopodne. Nisam na mjestu događaja iz dva razloga. I ja osobno i moj automobil osobito doživjeli smo teže zdravstvene probleme na Braču. Žao mi je kao psu da nisam bio jučer na Kosovu kod Knina, u Boričevcu i u Udbini, a danas u Srbu. Čovjek snuje a Bog određuje, uvijek je ponavljao moj djed. Jedino što me je razveselilo u jutrošnjim novinama bila je Kustićeva kolumna – citirao je Sveto pismo i iz toga citata proizlazi da desni idu u raj, a lijevi u pakao.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Zlatko SudacU jednom razgovoru s Eckermannom, već ostarjeli Goethe citirao je nekog mudraca koji je rekao: "Ako svijetu nečim ugodimo, on se već pobrine da to drugi put ne učinimo". Mislio je, pritom, na srdžbu literarnih protivnika nakon pojave Werthera, svoga mladenačkog romana. No, Goethe je očito bio suviše stabilan da bi podlegao i Wertherovom usudu i zavisti kritičara, pa je nastavio "ugađati svijetu" sve boljim djelima. Možda Goethe i nije najbolji vodič u govorenju o fenomenu velečasnoga Sudca, ali je činjenica da i u njegovu slučaju ima mnogo onih koji bi se pobrinuli, i već to rade, da ne nastavi djelovati kako mu narav i Bog nalažu. Goethe je u salonskim razgovorima bio podosta ironičan kada je tema bila besmrtnost, tvrdeći da se tim mislima trebaju baviti otmjeni staleži, a osobito žene koje nemaju posla, te još da misli o besmrtnosti pristaju onima koji na ovome svijetu nisu imali sreće. Autor "Fausta" govorio je isto tako da je kršćanstvo bilo neuspjela politička revolucija, koja je stoga bila prisiljena postati moralnom revolucijom.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

ljetoPokrenut je internetski portal posvećen velečasnom Zlatku Sudcu. Dobra vijest za sve one koji ga simpatiziraju, loša za one koji ga ignoriraju. Dobra i za filmofile, koji će moći vidjeti pregršt filmova čiji smisao nije samo jurnjava automobilima i pucanje u vožnji. Portal je prva etapa puta kojemu je cilj – televizija. Umro je Alfred Pal, grafičar i slikar. Nedavno je umro i Branimir Donat, alias Tvrtko Zane. S njima dvojicom i Ladislavom Kleinom uređivao sam svojedobno satirički mjesečnik "Paradoks" u drugoj njegovoj fazi pod ravnanjem Milana Havličeka (prvi glavni urednik bio je Pajo Kanižaj). I Donat i Pal bili su ondje jer su u to vrijeme teško mogli biti gdje drugdje, obilježeni kao bivši robijaši. Od Alfreda Pala koji je čak dvaput gulio na Golom otoku, dobio sam prve, makar i šture, informacije o tom komunističkom Gulagu. Bio je čovjek srdačan, ljubitelj života i umjetnosti. Premda se nakon zabrane "Paradoksa" 1968. nismo pretjerano često viđali, ostali smo prijatelji. S Donatom je bilo teže, njegove političke "spelancije" u samostalnoj Hrvatskoj bilo je teško pratiti i još teže razumjeti iz kojih pobuda ili kojih izvora dolaze. Ali je Donat zadužio književnu kritiku i povijest književnosti, poglavito zainteresiranošću za one pisce koji nisu ostavili pretjerano snažan trag, ali bez kojih povijest hrvatske književnosti ne bi bila cjelovita.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićVrlo jednostavno i površno rečeno, cilj suvremenoga hoda po stratištima godine Gospodnje 2010. jest da Jadovno zamijeni Jazovku, da se Jasenovcu vrati status što ga je imao u bivšoj Jugoslaviji, a da se Bleiburg relativizira. Koliko god je i meni samom već teško uvijek ponovno pisati o tužnoj povijesti dvadesetoga stoljeća, aktualna licemjerna parada po grobištima sili me tumačiti što se doista zbiva. A događa se ovo: pod firmom posjeta svim stratištima, promovira se infantilna simetrija sa svrhom oživljavanja hipoteke hrvatskom narodu – hipoteke koja ne postoji , ali koju treba uskrsnuti da bi se njome opteretio i novi naraštaj Hrvata. Scenarij je očit: svi ljudi koji su ubijeni u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske imaju svoje narodno ime: Romi, Srbi, Židovi. Svi oni ljudi koje su ubili komunisti u istom tom ratnom razdoblju, po svršetku rata i za cijelo vrijeme trajanja komunističke Jugoslavije nemaju narodno ime. Oni su jednostavno fašisti (ili poslije nacionalisti) prije svega zato da bi se izbjegla istina o genocidu nad Hrvatima, da bi se ideološkim nazivom zamijenilo hrvatsko ime, da se žrtve nakon što su lišene života liše i narodnosti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

PupovacDevedeset i devet posto hrvatskih građana ili ne zna da izlaze srpske novine "Novosti" ili ih ignorira. Ni jedno ni drugo nije dobro, jer je isti postotak svojedobno ignorirao "Srbobran", pa je sve završilo s vrlo neugodnim zbivanjima jer su građani posredstvom hrvatskoga tiska bili obaviješteni o porukama "Srbobrana" i onoj ključnoj –naime "do istrage vaše ili naše". Jedan od onih koji prate srpske "Novosti" što dana današnjeg izlaze u Zagrebu (a gdje će?), gospodin Damir Kalafatić, obavijestio je nas koji ne kupujemo taj cijenjeni list, da se pojavila karikatura prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. U stilu slogana nedavne parade pederasta ("Hrvatska to može progutati") na isti je krajnje uvrjedljiv način prikazan otac moderne samostalne hrvatske države, koji telefonski komunicira s Račanom u pozadini,a slušalica mu u obliku seksualnog pomagala penetrira u usta.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

BleiburgDva je genocida doživio hrvatski narod u dvadesetom stoljeću, po svršetku Drugoga svjetskog rata i u vrijeme srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina. Ni za jedan genocid krivci nisu kažnjeni. Za masakr nad Hrvatima 1945. nije kažnjen ni jedan jedini pojedinac. Za etnocid 1991. do 1995. ad hoc međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji kaznio je nekoliko nižerangiranih srbijanskih oficira, nešto se četnika našlo pred srbijanskim i hrvatskim sudovima, i to je sve. Stvorena je tako visoka i stalna kultura nekažnjavanja zločina nad Hrvatima. Njih se izjednačava s Armencima i Kurdima, koje je također dopušteno masovno ubijati.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Zvonimir ŠeparovićU Zagrebu i Voćinu održan je 5. žrtvoslovni kongres koji je okupio iznimno velik broj sudionika, oko stotinu predavača i mnoštvo pozorne publike, a radovi će biti tiskani u posebnom zborniku. Svaka čast dr. Zvonimiru Šeparoviću, koji godinama vodi bitku za dostojanstvo žrtava i u tomu ima brojne suborce od kojih je jedan i dr. Mile Bogović. Povjesničar i gospićko-senjski biskup imao je i uvodni referat, nudeći i na ovom mjestu svoju viziju Svehrvatskoga groba koji bi se nalazio podno Udbine, na rubu Krbavskoga polja, ispod Crkve hrvatskih mučenika čije je tijelo već izraslo na udbinskome visu, a radovi na unutarnjosti dobro napreduju. Dr. Šeparović pozvao je na kongres prilično raznoliko društvo kojemu je zajednička iskrena sućut prema žrtvama u ratu i u miru. Naime, prvi se put (koliko znam) govorilo i o žrtvama u prometu, mladim ljudima koji ginu na cestama, o žrtvama svakovrsnih zlostavljanja, o nasilju sustava nad prosvjetnim djelatnicima (nedostajao je referat o nasilju sustava i nastavnika nad školarcima!), pa i o djeci ratnicima u afričkim zemljama.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Gotovina, Čermak, Markač

...Već na osmom stručno-znanstvenom skupu o Haagu pojavila se, međutim, dvojba treba li nastaviti skupove. Mogući razlozi za prestanak bili su ovi: u vrijeme održavanja osmoga skupa u prosincu 2009. vijesti iz Haaga davale su nadu da će proces generalima Gotovini, Markaču i Čermaku biti dovršen do ljeta 2010. te da ima vrlo pouzdanih naznaka o dobrom ishodu, štoviše o oslobađajućim presudama. U proljeće 2010. nade u skori dovršetak procesa polagano su kopnile, no prihvatili smo (trenutačno) razmišljanja da usprkos pomaku termina presuda "preskočimo" termin lipanjskoga skupa kako jasni, razgovijetni, istiniti i izravni govor hrvatskih intelektualaca ne bi ni na koji način izazvao reakciju haaškog tužiteljstva, koja bi se u krajnjoj liniji obila o glavu našim vojnim zapovjednicima. Jer, prisjetimo se, zbornici se ondje čitaju (premda su na hrvatskome jeziku, koji Haag ne priznaje kao poseban jezik), a zorna potvrda da je tako bio je svojedobni ispad Carle del Ponte koja je hrvatskom premijeru uputila zahtjev da ušutka Hrvatsko kulturno vijeće, poglavito nakon što su se uključili i ostali vrhunski hrvatski pravnici i poznavatelji međunarodnoga prava poput dr. Željka Horvatića. (Taj je pokušaj propao jer se Sanader nije usudio provesti nalog, znajući da nezavisni hrvatski intelektualci nemaju sluha za direktive.)...(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

lipanjPočetak lipnja bio je hladan i kišovit. Zatim je postalo vruće, pa su srbijanski kriminalci na boravku u Hrvatskoj potražili osvježenje na jezerima oko Zagreba i usput se upucavali. Što je vrlo dobro, jer je tako hrvatska policija saznala da su tu među nama godinama i godinama, da žive u Laništu gdje inače ima mnogo hrvatskih branitelja s obiteljima, ženama i djecom koja su mogla stradati da se mafijaši nisu diskretno obračunavali u prirodi. A ne radi se o sitnoj ribi, nego o ubojicama koji su smaknuli i premijera susjedne države. Što su sve u stanju učiniti u Hrvatskoj, samo nebo zna, ali za dobru nagradu smaknuli bi i tu bilo koga (kao što već i jesu). Ako se ne varam, samo je jedno pero zadnjih dana spomenulo nacionalnu sigurnost, a nekoliko pera i vizni režim sa Srbijom, za koji smo saznali da ne postoji od 2003. a ne samo od 2007. kako smo mislili.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Vijenac"Vijenac", književni list za umjetnost, kulturu i znanost, donosi u novom broju nekoliko zanimljivih napisa i razgovora. Pod naslovom "Gdje odati počast Hrvatskoj?" Marinko Mišković i Matea Lay pišu o Oltaru domovine na Medvedgradu, razlozima njegove zapuštenosti i devastiranja koje je kulminiralo gašenjem vječnoga plamena (pod izgovorom da nema novaca za plin!), te štetnim prijeporima koji su zla djeca politizacije i u kojima stradava veličanstveni spomenik, djelo kipara Kuzme Kovačića. "Kultivirani um odupire se bilo kakvim nedostojnim poigravanjima s uzvišenom simbolikom Oltara domovine", kažu autori napisa. Spominju i nedavni ispad savjetnika za branitelje (na Pantovčaku) koji je izjavio da "postoje i neke negativne konotacije na vrijeme Franje Tuđmana". Takvim se izjavama i praksom nastavlja marginalizacija nacionalnih simbola, kao i onoga što simboliziraju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Vanda Boras PodravacPozornije sam pročitao knjigu Vande Boras Podravac "Dnevnik iz tuđine", pa premda o knjizi na drugome mjestu piše uvaženi Đuro Vidmarović, ipak ću i ja reći koju, zadržavajući se posebice na borbi Hrvata u Australiji za – hrvatski jezik. Poznati su mi bili tek okvirni podatci, a tek sada od Vande Boras Podravac saznajem detalje te bitke koja je završila 1980. priznanjem hrvatskoga jezika. Podsjećam: u samoj Hrvatskoj postojala je te godine u Ustavu odredba o hrvatskom književnom jeziku u javnoj uporabi, ali je ona imala i dodatak koji je govorio o hrvatskom ili srpskom jeziku, što je protuhrvatski dio komunističkog establišmenta obilno koristio, pa se voljom Šuvara i sličnih školski predmet nazivao hrvatskim ili srpskim. U Australiji je, znači, hrvatski jezik priznat deset godina prije nego u Hrvatskoj, koja je tek u božićnom Ustavu 1990. dobila nedvosmislenu odredbu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićŠto se vidjelo i dalo zaključiti iz prvih sto dana I. Josipovića? Njegova stajališta prema nešto daljoj i nešto bližoj povijesti postala su posve jasna. Prema totalitarnim sustavima 20. stoljeća: zločinački je bio samo onaj fašistički (nacistički), ali ne i onaj komunistički. Koliko sam pratio, Josipović nikada i nigdje nije izrijekom potvrdio da je antikomunist, a kako je već uvriježeno načelo civiliziranoga svijeta da samo antikomunist može biti i antifašist, I.J. se sam diskvalificirao kao prešutni podupiratelj jednoga zločinačkog sustava. S tim je u svezi i izbjegavanje pojavljivanja na Bleiburgu, izostanak nedvosmislene osude komunističkih zločina i traženje odgovornosti za (još žive) zločince. Izlika da na Bleiburg ne ide jer se ondje pokušava obaviti revizija povijesti, krajnje je licemjerna i lažna. Genocid nad hrvatskim narodom nakon svršetka rata jest povijesna istina i nema povjesničara ni iole upućenoga čovjeka koji to negira. Revizija povijesti bila bi kada bi netko uspio dokazati neku drugu istinu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Branimir PofukInače vrlo dobro dizajniran, manjinskom svjetonazoru prilagođen, "Jutarnji list" kronično pati od nedostatka vrsnih kolumnista, od kojih su neki u potpunoj diskrepanciji s hrvatskom zbiljom. U broju od petka okomili su se na sudove, i to ne bilo kakve, nego na Vrhovni i Ustavni sud. Prvom zamjeraju što je donio jednu presudu, na drugoga "vrše pritisak" da ne donese drugu presudu. U drugom slučaju radi se o poznatom načinu ("Tadić: Gotovina ne smije biti oslobođen"), samo što ovaj put hrvatski novinar Butković u maniri političkoga (i pravosudnog) arbitra poručuje "Osloboditi Glavaša značilo bi katastrofu". Sada bi se Ustavni sud valjda trebao uplašiti, ili što? Ukoliko je doista u suđenju Glavašu učinjena proceduralna pogreška (kadija te pritvori, kadija ti sudi), onda je dužnost Ustavnog suda da djeluje u skladu sa zakonom. Osim toga, cijelo suđenje Glavašu ionako je bilo politička farsa, pripremljeno je bilo nezakonitim pritiskom na svjedoke, od kojih je jedan (ključni) doista nekoga ubio i ostao na slobodi. No ni to nije sve, jer je tendenciozno i neodgovorno govoriti, i onda (u vrijeme suđenja) i danas, o "srpskim civilima".(H.Hitrec)

Add a comment        
Čet, 22-08-2019, 17:05:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.