Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

Bleiburg 2011. godineŠezdeset šest godina nakon Bleiburga. Dijete koje je tada imalo šest godina, danas bi bilo postariji čovjek od preko sedamdeset. Tko zna kakav bi život imalo i kamo bi ga sudbina odvela, ali nije imalo priliku ni za kakav život. Ubili su ga komunistički zločinci, vjerojatno zajedno s majkom. Možda je prije smrti gledalo kako majku mrcvare neljudske spodobe. Užasnuto, izbezumljeno dijete koje je na kraju željelo samo da prestane ta grozna mora i da se nađe negdje drugdje, u boljem svijetu. Da ga nema. Da nestane.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

okoGotovo neprimijećeno prošlo je izglasavanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o primjeni statuta Međunarodnoga kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Odmah upada u oči da je navodno riječ o stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, no iz teksta zakona postaje jasnije da se radi isključivo o ad hoc Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju. Riječ je o Zakonu koji ima osam članaka, uglavnom vrlo kratkih i pogubnih po pravosudni suverenitet Republike Hrvatske.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

svibanjSvibanj je užareni mjesec. Mnogo toga što i danas izaziva (asimetrične) podjele u hrvatskome narodu, događalo se u svibnju, naime 1945. No, svibanj 2011. tek je počeo. Jedna reminiscencija na crveni teror odvila se u subotu na trgu koji i dalje, usprkos sjajno plasiranom Titovu mjestu na listi svjetskih zločinaca, nosi ime po monstrumu. Peti po redu prosvjed protiv naziva trga nije okupio toliko ljudi koliko bi čovjek očekivao, ali je bio reprezentativan i po scenografiji i izborom govornika. Od Maje Runje ostaje rečenica da je spomenuti naziv zadnji ostatak Berlinskoga zida u Europi. Smiren i točan bio je govor Tomislava Jonjića, koji je zločinca Tita i komunističke zločine prikazao u sažetom i (rekao bih) definitivnom obliku – ništa se tome ne treba dodati, jedino oduzeti trgu sadašnji besramni naziv.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecNeki dan mi je u splitskom HNK uručena (treća) nagrada "Marin Držić" za dramsko djelo "Asasin". Prvu je nagradu dobio Zlatko Sviben za djelo " Odsjev magle". Kao trećerazredni pisac uglavnom prozne orijentacije pristojno sam primio dramsku nagradu koja ima određenu težinu – skulptura dubrovačkih zidina i renesansne bine teška je brat-bratu više od pet kilograma i imao sam ponešto problema pri unošenju u zrakoplov.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Zoran ŠprajcJoš jedna zloraba Dnevnika HTV-a – na samu uskrsnu večer. Voditelj središnjeg Dnevnika Zoran Šprajc ovlastio je samoga sebe da izgovori komentar na presude zloglasnoga Haaškog suda, u skladu s tužiteljem i sucima toga suda, u skladu s izjavama srbijanskih političara i u skladu s uskrsnim komentarima vrha Srpske pravoslavne crkve.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Skup u ZagrebuNa skupu na Trgu bana Jelačića 16. su se travnja okupili Hrvati. Njih najmanje 35.000, ako ne i 40.000. Već istu večer u raznim vijestima i dnevnicima svedeni su na 10.000. Tako hrvatski mediji, dok je arapska televizijska kuća nabrojala ipak 30.000. HTV je imao sliku iz ptičje perspektive, a radilo se o drskoj manipulaciji: slika koju je pustio u Dnevniku bila je ona prije početka skupa. Kišilo je, ljudi se još nisu dali iz kavana itd. Poslije je kiša prestala, granulo je čak sunce uz podosta vjetra, a trg se punio i punio. I to je bila najljepša značajka toga skupa: ljudi nisu nakon nekog vremena odlazili, kao što se obično zbiva na sličnim skupovima, nego su štoviše dolazili i na kraju ih je doista bilo 40.000.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

DnevnikPonekad suvremenik ne shvati istoga trena kada se događa povijest, odnosno kada, kojim časom, započinje novi smjer u životu jednoga društva, države ili institucije. Glede Hrvatske televizije, dotično njezina Informativnog programa, taj se povijesni prijelom dogodio 20. travnja 2011. u središnjem Dnevniku koji su uredili Sandra Križanec i Stipe Alfier. Prva i udarna reportaža u rečenom Dnevniku bila je ona o konferenciji za tisak (ili što već) Documente, protuhrvatske organizacije koja je na krilima apsurdne haaške presude slavodobitno poantirala u stilu: "Vidite, mi smo u pravu, sada je to Haag potvrdio".(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Večernji listSredinom tjedna stali su Večernjakovi novinari u štrajku pred vrata Hrvatskoga sabora i dijelili tekst isprintan na papiru formata A4. Scenu su zabilježile i neke televizije, ali što je točno napisano na pergamentu – ostalo je nejasno. Zato HKV koji podupire slobodu tiska u novonastalim parademokratskim uvjetima, donosi sadržaj poruke: Zašto se u hrvatskim medijima ne primjenjuje Zakon o radu? Zašto strane tvrtke ne poštuju hrvatske zakone? Styria je Večernji list kupila za 26 milijuna maraka,a iz njega izvukla: VIPnet 280 milijuna kuna, Tisak 420 milijuna kuna, Zgrada na Cvjetnom trgu 60 milijuna kuna, Distri press 70 milijuna kuna. Ukupno 830 milijuna kuna.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatska književna enciklopedijaNisam pratio cijelu polemiku, tek u citatima, a pozornije sam pročitao napis Zvonka Pandžića u "Vijencu", pod naslovom "Velimir Visković – posljednji komesar hrvatske književnosti". Pandžićeve su primjedbe na "Hrvatsku književnu enciklopediju" u najvećem dijelu točne. Premda se nesumnjivo radi o dobrodošlom i ponegdje solidno obavljenom poslu u obavještajnom (informativnom) smislu, HKE je proviđena ideologramom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Nije to ništa neobično, jer ni Visković ni njegov ravnatelj Vlaho Bogišić nisu kadri otrgnuti se od matrice kojoj zauvijek pripadaju, a ona je jugoslavenska i u svojoj biti duboko nesretna. Na pitanje tko je tu dvojicu vrlih muževa proizveo u leksikografe, odgovor je poznat – Sanader, Biškupić i uža politička rodbina, u vrijeme pune vlasti stranke koja je nekada bila pokret i zvala se HDZ.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HrastZasađen u prosincu 2010., znači prije otprilike tri mjeseca, politički pokret Hrast naglo je rastao i sada se već može reći da je riječ o fenomenu koji ubrzano popunjava prazan prostor na političkoj sceni. Taj je uspjeh postignut jer su programska načela Hrasta cijelo vrijeme živjela u hrvatskome narodu. Nadalje, utemeljitelji i podupiratelji Hrasta radili su uglavnom daleko od očiju medija na cijelom prostoru hrvatske države, stjecali simpatije i širili mladu krošnju Hrasta uključivanjem stotina formalnih i neformalnih skupina građana. Veći skupovi u nekim hrvatskim gradovima bili su tek vidljivi, javni znak djelovanja Hrasta, koji je usporedo kapilarno zahvaćao i najmanja naselja, a i dalje na tome radi, nalazeći svugdje ljude koji zatim sami na svome području, u svojoj obitelji i među poznanicima šire glas o Hrastu i promiču njegovu poruku. Utemeljena su vijeća Hrasta u izbornim jedinicama, a započelo je i utemeljivanje u gradovima i općinama.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo GoldsteinUvodna napomena: često sam u zadnje vrijeme u automobilu, a kako naravno vozim sam, ne mogu usput gledati televiziju pa mi štošta promakne. Ni novine ne stignem uvijek pročitati, pa mi promaknu biseri poput onoga Ive Goldsteina, zlatnoga kamena novijega historiografskog krivotvoriteljstva. Profesor na Filozofskom fakultetu gdje studente uči bizantologiju čije su mu neke zasade očito bliske, Ivo G. se okomio na televizijsku seriju u kojoj se prikazuje kako su saveznici bombardirali i razarali hrvatske gradove.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Prosvjed branitelja na TrguZadnje subote u veljači održan je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prosvjedni skup hrvatskih branitelja. Okupilo se između petnaest i dvadeset tisuća ljudi s hrvatskim barjacima i zanimljivim transparentima koji su sažeto izražavali ono što su govornici izricali riječima. Poruke su ove: državne vlasti ponijele su se sramotno u slučaju progona branitelja Tihomira Purde. Prosvjednici traže njegovo trenutačno oslobađanje i povratak u domovinu. Državne vlasti nisu reagirale kada je prije mnogo mjeseci u Srbiji zatočen hrvatski branitelj Veljko Marić. Prosvjednici traže da Marić bude odmah oslobođen.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Miroslav MikuljanU ponedjeljak, 21. veljače 2011. ispraćen je na posljednji počinak gospodin Miroslav Mikuljan, filmski i televizijski redatelj, dugogodišnji urednik Povijesno-dokumentarnoga programa Hrvatske televizije. Miroslav Mikuljan bio je član Hrvatskoga kulturnog vijeća i od utemeljenja udruge član njezina Nadzornog odbora. Na zagrebačkom Krematoriju od uglednoga redatelja oprostili su se svećenici Juraj Kolarić i Mile Vranešić, a u ime HKV-a i pokreta Hrast predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, čiji govor donosimo u nastavku.

Add a comment        
 

 

in memoriamU razdoblju od nekoliko dana umrla su tri značajna umjetnika: Ivica Bednjanec, Fedor Kritovac i Zoran Pavlović. Potpisnik ovih redaka iznosi, umjesto nekrologa, osobna sjećanja na njih. Zoran Pavlović - Družili smo se svršetkom šezdesetih u vrijeme "Paradoksa", viđali smo se u tiskarama i uredništvima sljedećih desetljeća, a u zadnjem i prvom u novom stoljeću slučajnost je htjela da oba, premda Zagrepčani, živimo o Samoboru, gdje je Zoran Pavlović neko vrijeme i radio za privatnu dizajnersku tvrtku. Visok, mršav, s karakterističnim pramenom već prorijeđene kose, pramenom koji mu bijaše zaštitnim znakom, beskrajno simpatičan, ironičan, ponekad ciničan. Umjetnik koji je već nesigurno hodao južnim dijelom Samobora, "dodran" (rekli bi kajkavci) više boemskim životom nego životnom dobi, uglavnom sam u svijetu koji ništa više i nikoga više ne cijeni, bez novaca.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

tisakŠto će Društvo novinara poduzeti protiv Jelene Lovrić? Znam da ne će ništa poduzeti, ali znam i da bi trebalo. Ne poznajem statut toga cijenjenog društva, ali vjerujem da se ondje govori i o etici. Možda samo o novinarskoj etici, no ona bi se trebala zasnivati na etici u najširem smislu riječi, kao znanosti o moralu i promicateljici istinskih vrijednosti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

veljačaNa spekulacije o tome zašto sada progon komunističkih zločinaca, ministar unutarnjih poslova Karamarko odgovara na način koji ostavlja dojam iskrenosti. "Zato jer sam sada ja ministar ", kaže, te drugo: "Nužno je otkriti sve činjenice o karakteru komunističkoga totalitarizma". Ne znam zašto, ali Karamarku ponešto vjerujem. Glede činjenica o karakteru komunističkoga totalitarizma – nije potreban nikakav napor, jer se o tome sve zna. Jedna od tih činjenica je masovni genocid nad hrvatskim narodom. Ono što je potrebno utvrditi jest broj žrtava (i njihova identifikacija te dostojan grob) koji će kao konačan ući u povijesne knjige i školske udžbenike, što treba postati nacionalnim ali i međunarodnim projektom i nikako nije samo posao policije.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

BleiburgPrije više od dvadeset ljeta, u zadnjim godinama postojanja SFRJ, pojavila se u nakladi zagrebačkoga "Starta" knjiga "Bleiburg" (skupina autora, urednik Marko Grčić). Knjiga je to znamenita i u svoje je doba izazvala senzaciju, jer je po prvi put nakon duge šutnje u vrijeme komunističke strahovlade objavljena (gotovo cijela) istina o Bleiburgu i Križnim putovima. Pri kraju knjige tiskana su dva razgovora – s grofom Tolstoyem i lordom Adlingtonom. Prvi je netom bio izgubio proces protiv Adlingtona – proces koji i nije mogao dobiti pred engleskim sudom.(H.Hitrec)

Add a comment        
Ned, 9-08-2020, 12:37:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.