Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

Tončica ČeljuskaIstraživanje GONG-a o znanju i stajalištima hrvatskih maturanata objavljeno je bilo u tisku, a onda je u Dnevniku HTV-a o istoj anketi progovorila Tončica Čeljuska, dajući prilog manipulaciji s kojom se vjerojatno slaže, ili jednostavno nije proniknula u srž njezinih ciljeva. Naime, odmah je bilo jasno da naglasak nije na znanju ili neznanju, nego na "pogrešnim" odgovorima maturanata, koji nisu u skladu s očekivanjima Gonga i sličnih anacionalnih udruga. U stvari vrlo zreli maturanti, formirani ponajviše unutar obitelji a manje u školama, imaju snažne rezerve prema Uniji i unionistima, svjesni su da je Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda, nisu podlegli gongovskoj istospolnoj histeriji, itd. Zdravi, normalni mladi ljudi koji se žele zabavljati i učiti (u prosjeku) koliko se mora i koje posve razumljivo dnevna politika ne zanima, pa tako ni imena raznih političkih patuljaka o kojima njihova djeca sigurno ne će učiti u budućnosti – jer ih povijest ne će zapamtiti. Što onda ako ne znaju tko je sada predsjednik RH? To pitanje ne spada u opću naobrazbu, a i bolje je da ne znaju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

studeniVukovar, dvadeset tisuća ljudi u povorci. Radijska novinarka pita mladića koji je došao iz Požege: " Treba li se zaboraviti?" Mladić, koji je u doba vukovarske tragedije bio dijete, odgovara: "A zašto bi onda bio Dan sjećanja?". Vrlo logično. No to pitanje, kao i pitanje "treba li oprostiti", očito su rutina, tek da bi se možda našao netko tko će reći potvrdno, a takvih nema i nema. Oprostiti se može onome tko se kaje, a kajanja nema. Zaboraviti mogu samo dementni. Sljedeće novinarsko pitanje na Dan sjećanja jest kako ide sa suživotom. Ne ide nikako, kažu intervjuirani. Možda, dodaju, u nekoj dalekoj budućnosti. Kako ide s obnovom Vukovara, četvrto je pitanje. "Sporo, još će godinama potrajati ako se nastavi ovim tempom." I dodaju: "Kuće će se obnoviti, ali se duša ne može."(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Razloga za takvu tribinu bilo je u zadnje vrijeme i previše. Kako je uvodno rekao predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec početkom 21. stoljeća nastupilo je razdoblje destrukcije i dekonstrukcije hrvatske države. Budući da država i nije drugo nego okvir i štit jedne kulture, razorni su napadi krenuli upravo na hrvatski kulturni identitet a stožerni njegov dio je hrvatski jezik. Premda zapisan u Ustavu RH, hrvatski jezik se relativizira i pokušava vratiti u stanje u kojemu je bio u vrijeme dviju Jugoslavija, a niječe se izravno ili posredno čak i njegova posebnost te opet oživljavaju zablude o nepostojećem srpskohrvatskom jeziku. Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

DunavNe stišavaju se reakcije na posjet srbijanskoga predsjednika Borisa Tadića Vukovaru. U Zagrebu je postojao, ne znam postoji li još, dućan ili omanja galerija pod nazivom "Čudo hrvatske naive". Pod isti naslov mogu se svrstati mnoge reakcije na Tadića i njegovu ispriku, čak iz pera kolumnista za koje bi bilo teško reći da su inače naivni, no valjda su podlegli trenutku općega licemjerja što je pratilo rečeni posjet, ili su ih vlasnici listova (listom stranci) uputili kako treba komentirati, u skladu s njihovim ciljevima na jugoistoku Europe. Bilo je i komentatora koji nisu pristali na tu igru, poput Tihomira Dujmovića u "Večernjem listu". Da nakon Vukovara nije najavljen i posjet Borisa Tadića Zagrebu, ne bih se sada upuštao u tu priču koja ostavlja gorak okus u ustima, ali je službeni posjet najavljen i mora se reći ono što je ostalo u zraku – a ostalo je sve.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

studeniZadnjih dana listopada vijest iz Rima: Papa dolazi u Hrvatsku. Sva je prilika da će donijeti sa sobom svetačku aureolu za Stepinca. Nego, vrli naši mediji govore da će to biti četvrti posjet jednoga pape Hrvatskoj, a to nije točno. Bit će to šesti posjet, ili možda peti ako se računaju samo koraci pape po tlu (Hrvatske). Da je papa Aleksandar III. došao u Zadar 1177. opće je poznato, a na svu sreću imao je i suvremenog izvjestitelja , naime kardinala Bosona. Taj je u pravom novinarskim stilu detaljno opisao kako je Aleksandar dojahao do Sv. Stošije na mazgi, i to bijeloj, kako ga je narod pozdravljao na hrvatskome jeziku (piše Boson, doduše, na " slavenskom" ali je jasno da u Zadru nisu živjeli, uz Romane, ni Srbi ni Bugari ni Rusi), štoviše narod je pjevao hvalospjeve na svome, dakle hrvatskom jeziku. Papa je ostao u Zadru četiri dana, znači dva dana dulje nego što će Benedikt XVI. ostati u Zagrebu. Vrlo je zanimljiva priča o spomen-ploči na taj posjet, a ispričao ju je Ivica Mlivončić u knjizi "Pape i Hrvati".(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecPodzemni, prizemni, znanstveno neargumentirani, pritajeni i javni napadi na hrvatski jezik počeli su prije deset godina, a u zadnjih nekoliko godina poprimili su zastrašujuće oblike. Oni dolaze iznutra i izvana. U samoj Hrvatskoj na djelu su prepoznatljive tendencije u crvenožutom tisku, ali i u komercijalnim elektronskim medijima (u rukama stranaca) da se hrvatski jezik što više "prilagodi" ostalim južnoslavenskim jezicima, a smisao te težnje je u kolonijalnom razmišljanju, političkoj (doista opasnoj) namjeri, ali ima i financijsku pozadinu. Za sada nitko od tih poslenika ne osporava ustavnu odredbu o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi, ali ju u praksi omalovažava, što nije čudno jer se radi o apologetima jugoslavenstva pa time i nepostojećega srpskohrvatskog jezika.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecOpazili ste, vjerojatno, priopćenje HKV-a u svezi prijave odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu poradi sufinanciranja knjige "Jezik i nacionalizam". Vjerojatno ste isto tako pratili naša izvješća o prepisci s Hrvatskim saborom i Vladom RH, kao i Ministarstvom kulture, na istu temu. Vlada RH ipak je djelatno reagirala, te proslijedila pismo (prosvjed) HKV-a na očitovanje Ministarstvu kulture. Zanimljivo je da se nisu očitovale odgovorne osobe, to jest ravnatelj Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture, Čedomir Višnjić, ili ministar Božo Biškupić, nego su nezahvalan posao oko očitovanja prepustile akademiku Tonku Maroeviću, predsjedniku Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo. Njegovo nam je očitovanje promptno dostavljeno, s potpisom državne tajnice Nine Obuljen.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićDa bi se oslabilo jednu državu, treba prvenstveno nagrizati njezine institucije. Kako je već dokazao bivši predsjednik RH, može se to činiti i iz Ureda predsjednika: primjerice naporom da se oslabi institucija kojoj je u to vrijeme (uz Crkvu) narod najviše vjerovao, a to je bila Hrvatska vojska. Proglašavanjem jednoga domoljubnog pisma vojnim pučem i umirovljenjem zapovjednika iz Hrvatskoga domovinskog rata, Mesić je obezglavio Oružane snage RH i potom ih nastavio smanjivati i slabiti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

RHU kratkom vremenskom razmaku HKV je dobio i na ovim stranicama objavio tri pisma koja su nastala potpuno nezavisno, a govore o istom i teže istom cilju. Gospoda Stockinger, Buretić i Kokić osjetili su i svaki na svoj način izrazili ne želju nego potrebu za pokretom koji će na sljedećim parlamentarnim izborima pomesti dekonstruktore hrvatske države i sve one koji su hrvatsku političku scenu pretvorili u sramotnu anacionalnu i asocijalnu močvaru. Rečenoj gospodi i svima koji osjećaju osobnu odgovornost za nacionalnu sudbinu, mogu za sada odgovoriti samo porukom da su na dobrom putu, ali isto tako da nisu sami i da ne idu u pothvat sami jer je u međuvremenu pokret ne samo zacrtan nego i u dobroj mjeri organiziran. Bili bismo, naime, ništarije da nismo ništa poduzeli u ovom teškom času kobnih zabluda koje Hrvatsku natrag u prostor političkoga sljepila, nesamostalnosti i nesamosvojnosti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

TitoHrvatskom kulturnom vijeću stižu stotine pisama, ne samo elektronskom poštom. Jednom od njih, kojemu je priložen i vrlo zanimljiv dokument, poklonili smo punu pozornost jer se radi o neuobičajenoj sudskoj presudi. Naime, Prekršajni sud u Poreču (gradu koji se još zove i Parenzo, pa se u rješenju Prekršajnog suda bilježi kao Poreč-Parenzo – eto nama visokih standarda zaštite manjina) donio je 21. rujna 2010. rješenje kojim se stavlja izvan snage prekršajni nalog od 19.11.2009. budući da je okrivljenica Zdravka Leindl uložila pravodobni prigovor, pa se nastavlja redoviti postupak koji završava presudom u ime Republike Hrvatske (opomenom). Što je skrivila gospođa Leindl?(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

VinkovciProšloga je petka bilo živahno u Vinkovcima: slavila se 135. obljetnica Gradske knjižnice, "Privlačica" koja postoji 30 godina u produkciji Martina Grgurovca podijelila je nagrade za životno djelo i godišnje književne nagrade, simpozij je podsjetio na dane Hrvatskoga domovinskog rata i otpora srpskom agresoru koji je (vođen točnim koordinatama) u to strašno doba razorio i rečenu knjižnicu te je ona do temelja izgorjela zajedno ne samo s knjigama nego i dragocjenim rukopisima književnih velikana koji su rođeni ili djelovali u Vinkovcima. Jednome od njih navršilo se stotinu godina od smrti i stotinu i dvadeset i pet od rođenja jer toliko je kratko živio Ivan Kozarac koji je umro od sušice, kao i njegov prezimenjak Josip, pisac "Tene" i "Mrtvih kapitala". Ivanu Kozarcu u čast izveo je glumac vinkovačkoga kazališta monolog Đuke Begovića, tako snažno i izražajno da je gotovo (ako nije bogohulno) nadmašio Fabijana Šovagovića, a što mu nisam zapamtio ime – moj je grijeh. Uz to, brojni su posjetitelji Vinkovaca toga dana mogli razgledati upravo briljantan postav Muzeja s etnografskom baštinom vinkovačkom i šokačkom. A među tim posjetiteljima bile su brojne knjižničarke odasvud iz Hrvatske, te i dosta snažna postrojba hrvatskih književnika koji su pred Gimnazijom u prohladnom jutru animirali đake.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

nogometZa sada u skrovitim zakutcima gdje žive glodavci koji nagrizaju hrvatsku državu, ali ponekad i javno i polujavno, čujemo razmišljanja o "regionalnoj" nogometnoj ligi u kojoj bi nastupali hrvatski klubovi. Rečeno izravno, radi se o oživljavanju jugoslavenske nogometne lige. Takvoj se zamisli treba, naravno, najodlučnije usprotiviti iz mnogih razloga koje i ne treba objašnjavati, ali treba reći osnovno: - ta regija po sebi nije hrvatski izbor. Mi smo u tu regiju gurnuti novim nasiljem velikih sila koje još žive u tmini versailleskoga koncepta i retrogradnih ideja o uređenju jugoistoka Europe. Tu i takvu regiju nije prihvatio hrvatski narod, nego od njega otuđeni političari kojima je u zadnjih deset godina jedini posao da izigravaju demokraciju i djeluju suprotno volji naroda.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

jesenSabirni logor "Remetinec" za sada se puni isključivo članovima HDZ-a i to visokim dužnosnicima i njihovim operativcima. Je li u pitanju isključivo korupcija, pokazat će suđenja. Ostale su stranke čiste kao anđeli, a ako ih tko dotakne, onda figure poput nervoznog SDP Linića histerično podviknu da je Karamarko obična špijunčina i afera se slegne. Ili u obranu priskače Čačić, vođa građevinske stranke HNS koji loše vozi i loše govori, no njegov je primitivni rječnik prilagođen onima koji ništa ne razumiju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hkvPočetkom rujna Hrvatsko kulturno vijeće prosvjedovalo je protiv činjenice da je Ministarstvo kulture RH financiralo protuhrvatsku knjigu Snježane Kordić «Nacionalizam i jezik». Prosvjed je upućen i Hrvatskom saboru. S datumom 28. rujna 2010. dobili smo odgovor predsjednika Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, prof. dr. sc. Petra Selema. Odgovor objavljujemo u cijelosti: «Cijenjeni g. Hitrec, primio sam Vaš dopis od 3. rujna u svezi financiranja knjige Snježane Kordić. Primjedbe koje ste iznijeli istovjetne su primjedbama koje sam primio do nekoliko uglednih hrvatskih jezikoslovaca. Stoga sam već tražio očitovanje Ministarstva kulture o spornom pitanju. Kada dobijem odgovor, o njemu ću Vas izvijestiti. S poštovanjem, predsjednik prof. dr. sc. Petar Selem»(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

santa ledaMožda ste opazili, poštovani čitatelji ovih stranica, da Hrvatsko kulturno vijeće u zadnje vrijeme gotovo i nema posebnih priopćenja. Zašto? Jer se radi o uzaludnom poslu, jer ne postoji dostojna adresa, a priopćenja ne dolaze do šire hrvatske javnosti budući da ih mediji ignoriraju te još jedino Hina dobro obavlja svoju temeljnu zadaću. Komu poslati priopćenje? Hrvatskom saboru koji vrvi anonimcima i diletantima, hrvatskoj Vladi koja će možda odgovoriti kratkim pismom koje ne znači ama baš ništa niti daje nade da će bilo što biti poduzeto? Ministarstvu kulture, koje je potpuno dezorijentirano i u kojemu djeluju velikosrpski provokatori?(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Mile BogovićU nakladi "Alfe" (urednik Božidar Petrač) objavljena je knjiga dr. Mile Bogovića "Žao mi je naroda". U uvodnom razgovoru što ga vodi priređivač knjige s biskupom gospićko-senjskim, Bogović objašnjava naslov podsjećajući na one dijelove Evanđelja koji govore da je Isus vidio kako narodu često ne ide dobro – ne samo što je gladan nego i zato što izgleda kao ovce bez pastira. Zato mu je žao naroda. Opsežna knjiga ( oko 6oo stranica) obuhvaća Bogovićeve tekstove u hrvatskim medijima u zadnjih deset godina, tekstove o osnivanju i rastu Gospićko-senjske biskupije i posebno one koji govore o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

KrležaPod naslovom "Bivšem prostoru Jugoslavije nedostaje Miroslav Krleža", "Večernji list " je na cijeloj stranici objavio intervju s ravnateljem beogradskoga kazališta "Atelje 212", Kokanom Mladenovićem. Povod je postavljanje na repertoar Krležine drame "Glembajevi". Mladenovićevi razlozi za taj repertoarni potez su ovi: " Krleža je jedan od najznačajnijih autora koji su stvarali u Jugoslaviji... Glembajevski je ciklus nastao desetljeće nakon formiranja južnoslavenske zajednice... Glembajevi su aktualni jer se na prostoru bivše Jugoslavije oformilo jedno novo, beskrupulozno i trulo građanstvo.(H.Hitrec)

Add a comment        
Sub, 19-10-2019, 23:06:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.