Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

RHU kratkom vremenskom razmaku HKV je dobio i na ovim stranicama objavio tri pisma koja su nastala potpuno nezavisno, a govore o istom i teže istom cilju. Gospoda Stockinger, Buretić i Kokić osjetili su i svaki na svoj način izrazili ne želju nego potrebu za pokretom koji će na sljedećim parlamentarnim izborima pomesti dekonstruktore hrvatske države i sve one koji su hrvatsku političku scenu pretvorili u sramotnu anacionalnu i asocijalnu močvaru. Rečenoj gospodi i svima koji osjećaju osobnu odgovornost za nacionalnu sudbinu, mogu za sada odgovoriti samo porukom da su na dobrom putu, ali isto tako da nisu sami i da ne idu u pothvat sami jer je u međuvremenu pokret ne samo zacrtan nego i u dobroj mjeri organiziran. Bili bismo, naime, ništarije da nismo ništa poduzeli u ovom teškom času kobnih zabluda koje Hrvatsku natrag u prostor političkoga sljepila, nesamostalnosti i nesamosvojnosti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

TitoHrvatskom kulturnom vijeću stižu stotine pisama, ne samo elektronskom poštom. Jednom od njih, kojemu je priložen i vrlo zanimljiv dokument, poklonili smo punu pozornost jer se radi o neuobičajenoj sudskoj presudi. Naime, Prekršajni sud u Poreču (gradu koji se još zove i Parenzo, pa se u rješenju Prekršajnog suda bilježi kao Poreč-Parenzo – eto nama visokih standarda zaštite manjina) donio je 21. rujna 2010. rješenje kojim se stavlja izvan snage prekršajni nalog od 19.11.2009. budući da je okrivljenica Zdravka Leindl uložila pravodobni prigovor, pa se nastavlja redoviti postupak koji završava presudom u ime Republike Hrvatske (opomenom). Što je skrivila gospođa Leindl?(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

VinkovciProšloga je petka bilo živahno u Vinkovcima: slavila se 135. obljetnica Gradske knjižnice, "Privlačica" koja postoji 30 godina u produkciji Martina Grgurovca podijelila je nagrade za životno djelo i godišnje književne nagrade, simpozij je podsjetio na dane Hrvatskoga domovinskog rata i otpora srpskom agresoru koji je (vođen točnim koordinatama) u to strašno doba razorio i rečenu knjižnicu te je ona do temelja izgorjela zajedno ne samo s knjigama nego i dragocjenim rukopisima književnih velikana koji su rođeni ili djelovali u Vinkovcima. Jednome od njih navršilo se stotinu godina od smrti i stotinu i dvadeset i pet od rođenja jer toliko je kratko živio Ivan Kozarac koji je umro od sušice, kao i njegov prezimenjak Josip, pisac "Tene" i "Mrtvih kapitala". Ivanu Kozarcu u čast izveo je glumac vinkovačkoga kazališta monolog Đuke Begovića, tako snažno i izražajno da je gotovo (ako nije bogohulno) nadmašio Fabijana Šovagovića, a što mu nisam zapamtio ime – moj je grijeh. Uz to, brojni su posjetitelji Vinkovaca toga dana mogli razgledati upravo briljantan postav Muzeja s etnografskom baštinom vinkovačkom i šokačkom. A među tim posjetiteljima bile su brojne knjižničarke odasvud iz Hrvatske, te i dosta snažna postrojba hrvatskih književnika koji su pred Gimnazijom u prohladnom jutru animirali đake.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

nogometZa sada u skrovitim zakutcima gdje žive glodavci koji nagrizaju hrvatsku državu, ali ponekad i javno i polujavno, čujemo razmišljanja o "regionalnoj" nogometnoj ligi u kojoj bi nastupali hrvatski klubovi. Rečeno izravno, radi se o oživljavanju jugoslavenske nogometne lige. Takvoj se zamisli treba, naravno, najodlučnije usprotiviti iz mnogih razloga koje i ne treba objašnjavati, ali treba reći osnovno: - ta regija po sebi nije hrvatski izbor. Mi smo u tu regiju gurnuti novim nasiljem velikih sila koje još žive u tmini versailleskoga koncepta i retrogradnih ideja o uređenju jugoistoka Europe. Tu i takvu regiju nije prihvatio hrvatski narod, nego od njega otuđeni političari kojima je u zadnjih deset godina jedini posao da izigravaju demokraciju i djeluju suprotno volji naroda.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

jesenSabirni logor "Remetinec" za sada se puni isključivo članovima HDZ-a i to visokim dužnosnicima i njihovim operativcima. Je li u pitanju isključivo korupcija, pokazat će suđenja. Ostale su stranke čiste kao anđeli, a ako ih tko dotakne, onda figure poput nervoznog SDP Linića histerično podviknu da je Karamarko obična špijunčina i afera se slegne. Ili u obranu priskače Čačić, vođa građevinske stranke HNS koji loše vozi i loše govori, no njegov je primitivni rječnik prilagođen onima koji ništa ne razumiju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hkvPočetkom rujna Hrvatsko kulturno vijeće prosvjedovalo je protiv činjenice da je Ministarstvo kulture RH financiralo protuhrvatsku knjigu Snježane Kordić «Nacionalizam i jezik». Prosvjed je upućen i Hrvatskom saboru. S datumom 28. rujna 2010. dobili smo odgovor predsjednika Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, prof. dr. sc. Petra Selema. Odgovor objavljujemo u cijelosti: «Cijenjeni g. Hitrec, primio sam Vaš dopis od 3. rujna u svezi financiranja knjige Snježane Kordić. Primjedbe koje ste iznijeli istovjetne su primjedbama koje sam primio do nekoliko uglednih hrvatskih jezikoslovaca. Stoga sam već tražio očitovanje Ministarstva kulture o spornom pitanju. Kada dobijem odgovor, o njemu ću Vas izvijestiti. S poštovanjem, predsjednik prof. dr. sc. Petar Selem»(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

santa ledaMožda ste opazili, poštovani čitatelji ovih stranica, da Hrvatsko kulturno vijeće u zadnje vrijeme gotovo i nema posebnih priopćenja. Zašto? Jer se radi o uzaludnom poslu, jer ne postoji dostojna adresa, a priopćenja ne dolaze do šire hrvatske javnosti budući da ih mediji ignoriraju te još jedino Hina dobro obavlja svoju temeljnu zadaću. Komu poslati priopćenje? Hrvatskom saboru koji vrvi anonimcima i diletantima, hrvatskoj Vladi koja će možda odgovoriti kratkim pismom koje ne znači ama baš ništa niti daje nade da će bilo što biti poduzeto? Ministarstvu kulture, koje je potpuno dezorijentirano i u kojemu djeluju velikosrpski provokatori?(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Mile BogovićU nakladi "Alfe" (urednik Božidar Petrač) objavljena je knjiga dr. Mile Bogovića "Žao mi je naroda". U uvodnom razgovoru što ga vodi priređivač knjige s biskupom gospićko-senjskim, Bogović objašnjava naslov podsjećajući na one dijelove Evanđelja koji govore da je Isus vidio kako narodu često ne ide dobro – ne samo što je gladan nego i zato što izgleda kao ovce bez pastira. Zato mu je žao naroda. Opsežna knjiga ( oko 6oo stranica) obuhvaća Bogovićeve tekstove u hrvatskim medijima u zadnjih deset godina, tekstove o osnivanju i rastu Gospićko-senjske biskupije i posebno one koji govore o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

KrležaPod naslovom "Bivšem prostoru Jugoslavije nedostaje Miroslav Krleža", "Večernji list " je na cijeloj stranici objavio intervju s ravnateljem beogradskoga kazališta "Atelje 212", Kokanom Mladenovićem. Povod je postavljanje na repertoar Krležine drame "Glembajevi". Mladenovićevi razlozi za taj repertoarni potez su ovi: " Krleža je jedan od najznačajnijih autora koji su stvarali u Jugoslaviji... Glembajevski je ciklus nastao desetljeće nakon formiranja južnoslavenske zajednice... Glembajevi su aktualni jer se na prostoru bivše Jugoslavije oformilo jedno novo, beskrupulozno i trulo građanstvo.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Kuzma KovačićNaš glasoviti kipar Kuzma Kovačić dao je zapažen intervju "Vijencu" u kojemu govori o Oltaru domovine, njegovoj zapuštenosti i mogućnosti da opet postane što je bio, dakle simbol obnovljene i u Hrvatskom domovinskom ratu obranjene hrvatske države. Govori i o ne tako davnoj obnovi i okrivanju spomenika u Srbu kao sramotnoj predstavi kojom je hrvatska vlast rehabilitirala četništvo. Također se osvrće na subverzivnu umjetnost koja, kako točno zapaža, najbolje opslužuje vlast i kapital. O obnovi podjela u hrvatskom društvu kao najvećem krimenu državne vlasti nakon 2000. kaže: " Takva neshvatljiva destrukcija može se objasniti samo krvavim tragom zločina , komunističkoga jugoslavenskog velezločina za vrijem, koncem i nakon Drugoga svjetskog rata. Teško je priznati zločin i još dijeliti vlast s potomcima žrtava toga zločina. Odatle i organizirani napadi na pobjedničkoga ratnog ministra obrane Gojka Šuška, koji je čistim srcem prihvatio i promicao svenarodnu pomirbu koju je proglasio Franjo Tuđman. Odatle stalni ustaše i partizani na HTV-u i u drugim medijima. Uz takvu buku lakše je obaviti sve one brojne čine protivne nacionalnom interesu, napravljene nalogom stranih moćnika i u krost tih moćnika, a sve u svrhu ostanka na vlasti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

zmijaO knjizi stanovite gospođe koja je uz pomoć Ministarstva kulture RH objavljena u Zagrebu, već sam pisao na temelju površnoga uvida u tekst. No budući da je padala nesnosna kiša i budući da HKV namjerava uskoro tužiti rečeno ministarstvo koje funkcionira na temelju hrvatskosrpskog sporazuma Biškupić-Višnjić, našao sam vremena pozorno pročitati prvih 125 stranica. Kada je kiša prestala i ja sam se prestao smijati, ali i odlučio tu dobru zabavu podijeliti s čitateljima portala.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

sudKoliko sam shvatio iz reakcija slavonske stranke, po tumačenju zagrebačkog Županijskog suda suvremena Republika Hrvatska postoji tek od 15. siječnja 1992. Vrhovni sud u istom predmetu pomiče datum nastanka moderne hrvatske države na 8. listopada 1991. Čemu služe ti datumi u svezi sa suđenjem jednom hrvatskom generalu? Hoće li hrvatsko sudstvo neizravno ili izravno reći da prije tih datuma hrvatski narod nije ni jednim političkim činom ili pravnim aktom obznanio samoodređenje? Hoće li reći da prije tih datuma Hrvati nisu mogli legalno i legitimno braniti svoju zemlju od oružanih četničkih parapostrojba? Hoće li reći da su hrvatska policija i Zbor narodne garde bili parapostrojbe, da su hrvatski dragovoljci bili izvan zakona? Hoće li reći, karikiram do kraja, da je do tih datuma jedina legalna vojna sila bila JNA i da je njoj trebalo prepustiti uredovanje. Hoće li reći da su hrvatski branitelji do toga datuma bili podložni isključivo jugoslavenskim zakonima i da su dakle Hrvati do tih datuma pobunjenici protiv međunarodno priznate države SFRJ.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

UdbinaU Udbini je u subotu 11. rujna godine Gospodnje 2010. blagoslovljena Crkva hrvatskih mučenika, čija je gradnja godinama intrigirala hrvatsku javnost. U još praznom muzeju u sastavu crkve priređena je improvizirana izložba muka kroz koje je prolazio gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji je u subotu otvorio vrata svoga životnog djela uz nazočnost brojnih hrvatskih biskupa. Propovijed je održao vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić. Okupilo se više od dvanaest tisuća Hrvata, otprilike onoliko koliko ih je poginulo i masakrirano u Krbavskoj bitki i poslije nje 1493. nakon katastrofalne "strategije" bana Emerika Derenčina. Na to polje puca pogled s kruništa podno zdanja crkve, s toga polja i malene kapele kreće križni put do izvana već potpuno dovršene crkve hrvatskih mučenika, skladne bijele ljepotice na visu koja ima daleki uzor u starohrvatskoj crkvi sv. Križa u Ninu u kojoj se nalazila krstionica kneza Višeslava postavljena 800. godine poslije Kristova rođenja..(H.Hitrec)

Add a comment        

 

 

HTVU europskoj emisiji HTV-a, odnosno emisiji posvećenoj Europskoj uniji i koliko smo blizu tomu rajskom vrtu gdje teku med i mlijeko (osobito kada nezadovoljni proizvođači mlijeka demonstrativno prolijevaju svoj i kravlji trud), uz priče o privlačnoj budućnosti i zašto ju tako dugo čekamo – isplivale su stare neistine i poneka istina o Hrvatskoj u devedesetim godinama. Mlađahni sugovornik spominje "režim" koji je tada vladao i odgovoran je za "izolaciju" i bojkot što su ga dogovorili među sobom eurounionisti te odbili pomagati nam u pripremama za početak pregovora. Taj se dečko doduše u polurečenici ponešto ogradio od vlastite izjave, ali ne i od termina "režim". Ne bih reagirao da se ne radi o mlađem čovjeku koji je očito indoktriniran krivotvorinama. Pribrani Neven Mimica neizravno mu je replicirao da je Phare program bio zamrznut zato što se Hrvatska upustila u osloboditeljski pothvat (oslobađanja vlastitog teritorija), te time i opet neizravno dao do znanja da "Europljani" ne bi prekidali predsuradnju da je Hrvatska poštovala njihove želje, a te su želje bile da trećina Hrvatske ostane pod okupacijom.(H.Hitrec)

Add a comment        

 

 

Hrvoje HitrecUpravni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća prihvatio je moj prijedlog da podignemo sudsku tužbu protiv Ministarstva kulture i odgovornih osoba poradi provokativnog sufinanciranja isto tako provokativne knjige stanovite Snježane Kordić pod naslovom "Jezik i nacionalizam". O knjizi sam više-manje opširno pisao na Portalu HKV-a. Sada samo dodajem da je žalosno i bijedno što su u spomenutoj odluci o sufinanciranju sudjelovali i neki hrvatski književnici i povjesničari književnosti, vjerojatno i predsjednik Društva hrvatskih književnika. No, svi će biti nabrojani i svima će se suditi, a ako ih ne osudi sud, osudit će ih povijest.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

pismoPoštovani, premda već godinama nisam član Hrvatske demokratske zajednice, sudbina jedine stranke kojoj sam pripadao i dalje mi je na srcu. Podsjećam zaboravne i one mlađe koji ne znaju, da sam bio jedan od utemeljitelja HDZ-a, da sam u dva navrata bio član predsjedništva stranke, štoviše u jednom mandatu i dopredsjednik – oba puta u vremenima izrazito teškim, u vrijeme rata i zatim početkom stoljeća u razdoblju kada je nakon izbornoga poraza trebalo podići stranku i osposobiti ju da pobijedi na idućim parlamentarnim izborima.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ministarstvo kultureČinjenice su poznate: Ministarstvo kulture svojim je sufinanciranjem knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam" pokazalo da se stavlja na stranu protivnika zasebnosti hrvatskoga jezika. Na taj je način Ministarstvo RH zaokružilo svoje ovoljetno protuhrvatsko i protuustavno djelovanje, koje je bilo započelo financiranjem spomenika četničkom pokolju hrvatskoga pučanstva. Hrvatsko kulturno vijeće će podići sudsku tužbu protiv Ministarstva kulture Republike Hrvatske i odgovornih osoba. Vrlo je indikativno da Ministarstvo kulture RH u svim ovim godinama nije poklanjalo pozornost jeziku i jezikoslovlju, prebacujući užarenu loptu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, kao da hrvatski jezik nije bitna sastavnica hrvatske kulture. No za knjigu primitivne krivotvoriteljice povijesti hrvatskoga jezika, Ministarstvo kulture je odjednom pokazalo veliko zanimanje i potpomoglo njezino objavljivanje.(H.Hitrec)

Add a comment        
Pon, 26-08-2019, 08:01:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.