Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

HrastZasađen u prosincu 2010., znači prije otprilike tri mjeseca, politički pokret Hrast naglo je rastao i sada se već može reći da je riječ o fenomenu koji ubrzano popunjava prazan prostor na političkoj sceni. Taj je uspjeh postignut jer su programska načela Hrasta cijelo vrijeme živjela u hrvatskome narodu. Nadalje, utemeljitelji i podupiratelji Hrasta radili su uglavnom daleko od očiju medija na cijelom prostoru hrvatske države, stjecali simpatije i širili mladu krošnju Hrasta uključivanjem stotina formalnih i neformalnih skupina građana. Veći skupovi u nekim hrvatskim gradovima bili su tek vidljivi, javni znak djelovanja Hrasta, koji je usporedo kapilarno zahvaćao i najmanja naselja, a i dalje na tome radi, nalazeći svugdje ljude koji zatim sami na svome području, u svojoj obitelji i među poznanicima šire glas o Hrastu i promiču njegovu poruku. Utemeljena su vijeća Hrasta u izbornim jedinicama, a započelo je i utemeljivanje u gradovima i općinama.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo GoldsteinUvodna napomena: često sam u zadnje vrijeme u automobilu, a kako naravno vozim sam, ne mogu usput gledati televiziju pa mi štošta promakne. Ni novine ne stignem uvijek pročitati, pa mi promaknu biseri poput onoga Ive Goldsteina, zlatnoga kamena novijega historiografskog krivotvoriteljstva. Profesor na Filozofskom fakultetu gdje studente uči bizantologiju čije su mu neke zasade očito bliske, Ivo G. se okomio na televizijsku seriju u kojoj se prikazuje kako su saveznici bombardirali i razarali hrvatske gradove.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Prosvjed branitelja na TrguZadnje subote u veljači održan je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prosvjedni skup hrvatskih branitelja. Okupilo se između petnaest i dvadeset tisuća ljudi s hrvatskim barjacima i zanimljivim transparentima koji su sažeto izražavali ono što su govornici izricali riječima. Poruke su ove: državne vlasti ponijele su se sramotno u slučaju progona branitelja Tihomira Purde. Prosvjednici traže njegovo trenutačno oslobađanje i povratak u domovinu. Državne vlasti nisu reagirale kada je prije mnogo mjeseci u Srbiji zatočen hrvatski branitelj Veljko Marić. Prosvjednici traže da Marić bude odmah oslobođen.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Miroslav MikuljanU ponedjeljak, 21. veljače 2011. ispraćen je na posljednji počinak gospodin Miroslav Mikuljan, filmski i televizijski redatelj, dugogodišnji urednik Povijesno-dokumentarnoga programa Hrvatske televizije. Miroslav Mikuljan bio je član Hrvatskoga kulturnog vijeća i od utemeljenja udruge član njezina Nadzornog odbora. Na zagrebačkom Krematoriju od uglednoga redatelja oprostili su se svećenici Juraj Kolarić i Mile Vranešić, a u ime HKV-a i pokreta Hrast predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, čiji govor donosimo u nastavku.

Add a comment        
 

 

in memoriamU razdoblju od nekoliko dana umrla su tri značajna umjetnika: Ivica Bednjanec, Fedor Kritovac i Zoran Pavlović. Potpisnik ovih redaka iznosi, umjesto nekrologa, osobna sjećanja na njih. Zoran Pavlović - Družili smo se svršetkom šezdesetih u vrijeme "Paradoksa", viđali smo se u tiskarama i uredništvima sljedećih desetljeća, a u zadnjem i prvom u novom stoljeću slučajnost je htjela da oba, premda Zagrepčani, živimo o Samoboru, gdje je Zoran Pavlović neko vrijeme i radio za privatnu dizajnersku tvrtku. Visok, mršav, s karakterističnim pramenom već prorijeđene kose, pramenom koji mu bijaše zaštitnim znakom, beskrajno simpatičan, ironičan, ponekad ciničan. Umjetnik koji je već nesigurno hodao južnim dijelom Samobora, "dodran" (rekli bi kajkavci) više boemskim životom nego životnom dobi, uglavnom sam u svijetu koji ništa više i nikoga više ne cijeni, bez novaca.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

tisakŠto će Društvo novinara poduzeti protiv Jelene Lovrić? Znam da ne će ništa poduzeti, ali znam i da bi trebalo. Ne poznajem statut toga cijenjenog društva, ali vjerujem da se ondje govori i o etici. Možda samo o novinarskoj etici, no ona bi se trebala zasnivati na etici u najširem smislu riječi, kao znanosti o moralu i promicateljici istinskih vrijednosti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

veljačaNa spekulacije o tome zašto sada progon komunističkih zločinaca, ministar unutarnjih poslova Karamarko odgovara na način koji ostavlja dojam iskrenosti. "Zato jer sam sada ja ministar ", kaže, te drugo: "Nužno je otkriti sve činjenice o karakteru komunističkoga totalitarizma". Ne znam zašto, ali Karamarku ponešto vjerujem. Glede činjenica o karakteru komunističkoga totalitarizma – nije potreban nikakav napor, jer se o tome sve zna. Jedna od tih činjenica je masovni genocid nad hrvatskim narodom. Ono što je potrebno utvrditi jest broj žrtava (i njihova identifikacija te dostojan grob) koji će kao konačan ući u povijesne knjige i školske udžbenike, što treba postati nacionalnim ali i međunarodnim projektom i nikako nije samo posao policije.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

BleiburgPrije više od dvadeset ljeta, u zadnjim godinama postojanja SFRJ, pojavila se u nakladi zagrebačkoga "Starta" knjiga "Bleiburg" (skupina autora, urednik Marko Grčić). Knjiga je to znamenita i u svoje je doba izazvala senzaciju, jer je po prvi put nakon duge šutnje u vrijeme komunističke strahovlade objavljena (gotovo cijela) istina o Bleiburgu i Križnim putovima. Pri kraju knjige tiskana su dva razgovora – s grofom Tolstoyem i lordom Adlingtonom. Prvi je netom bio izgubio proces protiv Adlingtona – proces koji i nije mogao dobiti pred engleskim sudom.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Tomislav KaramarkoNakon što je riješena novija povijest na način da su abolirani više-manje svi agresorski zločinci a oni koji nisu amnestirani ionako su nedostupni, nakon što su hrvatska policija, državno odvjetništvo i sudstvo pohvatali i osudili mnoštvo hrvatskih branitelja koji nisu počinili zločine nego se (i nas) branili oružjem, nakon što su prije navedene institucije i političari izručili zapovjednike Oluje u Haag a sada bi šutke isporučili Srbiji i vukovarske heroje – nakon toga svekolikog čišćenja palube sjetili su se komunističkih zločina i navijestili veliki lov na komunističke zločince. Ne samo zato što je izborna godina, nego i zato što je slučaj Purda toliko oneraspoložio Hrvate da bi ih moglo smiriti samo nešto doista veliko i dramatično, te im barem malo skrenuti pozornost od zbilje u kojoj srbijansko tužiteljstvo otvoreno i bezočno provocira, a hrvatsko pravosuđe smušeno reagira.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Božo BišlupićKao što je čitateljima internetskih stranica HKV-a i svekolikoj hrvatskoj javnosti poznato, Hrvatsko kulturno vijeće je u listopadu 2010. podnijelo kaznenu prijavu protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH te tadašnjega ministra Bože Biškupića. Svršetkom prosinca 2010. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je prijavu i donijelo rješenje koje je HKV-u dostavljeno u siječnju 2011. Rješenje objavljujemo u cijelosti, uz komentar Hrvoja Hitreca.

Add a comment        
 

 

siječanjIz više izvora od kojih su neki više-manje službeni, postaje razvidno da patološka privatizacija dolazi do voda i šuma, te energetike (HEP). Na taj je način dotaknuta granica koja ne smije biti prijeđena. One stranke koje se sada, odmah i bez ostatka ne izjasne da su protiv privatizacije hrvatskih šuma i hrvatskih voda, kao i protiv privatizacije HEP-a, uopće i ne trebaju izaći na izbore za Hrvatski sabor jer će, ako se odvaže, ondje proći kao bose po trnju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Visković i JergovićU stvari, trebao bih po nekim savjetima zlurado šutjeti i trljati ruke nad pričom o suvremenom "sukobu na književnoj ljevici", ali ne ću i zato što držim da taj sklop riječi iz povijesti nema sličnosti s ovom otužnom farsom u kojoj su protagonisti V. Visković i M. Jergović. Osim toga, stvari su otišle u drugom smjeru. Odigran je, naime, spin na koji su već mnogi nasjeli. Što dalje ide afera, to se više govori o laži da je Visković pozvao na fizičko odstranjenje Jergovića, odnosno da je dao znak (valjda desnici) kako ni književna ni neknjiževna ljevica ne bi imale ništa protiv takvoga dobrodošlog čina. Spinove su odigrali Pofuk i Pleše, ali i razni Matvejevići i slični, te čitatelj novina koji nije imao priliku vidjeti izvornik u "Vijencu" – doista već pomalo vjeruje u objede.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

upitnikNikada nisam mogao posve točno ustanoviti što za krajnju, radikalnu iliti rigidnu ljevicu znači krajnja, radikalna, rigidna desnica. Sve do ponedjeljka 24. siječnja 2011. kada sam u hrvatskim novinama s logotipom u bojama jugoslavenske ili srbijanske zastave pročitao članak u kojemu mi je napokon objašnjeno. Prosvijetljen sam i ozaren, više ne tapkam u mraku neznanja. Imam definiciju! Dakle, spoznao sam iz toga napisa da su obilježja krajnje desnice, citiram: ksenofobija, homofobija, NDH nostalgija, fiksiranost na partizanske zločine i euroskepticizam. Da, još je dodana i srbofobija.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Slavko KulićProf.dr. Slavko Kulić imenovan je nedavno direktorom američkog Instituta za svjetske probleme – za Europu. O Europskoj uniji govori kao o sredstvu za pljačkanje istočne Europe. O nestanku hrvatske brodogradnje kao o nesreći koja će povući za sobom većinu naše nacionalne ekonomije vezane uz ovu industriju: "Oni žele da kupujemo njihovu robu, tako i brodove, da ostanemo bez domaće proizvodnje. "O izlazu iz (brodograditeljske) situacije." Imamo mogućnost da po prvi put damo značenje jadranskoj orijentaciji u kojoj će brodogradilišta, ili barem dio njih, dobiti smisao. To znači gradnju brodova za domaće brodare, ali i usporedo i za inozemstvo jer, bez obzira na recesiju, oceani čekaju nove brodove budući da je dobar dio svjetske flote zastario...Brodogradilišta sigruno nemaju razloga da budu zatvorena, još manje da umru."(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Tihomir PurdaHajde da utvrdimo gradivo: hrvatska državna vlast održava srdačne odnose sa srbijanskim vlastima i da nije kao što jest bilo bi to civilizirano njegovanje dobrosusjedskih odnosa. No budući da jest kao što jest i da je bilo što je bilo, srdačni odnosi zemlje koja bila žrtva agresije sa zemljom agresorom imaju u sebi nešto duboko perverzno, to više što agresorica ni danas ne priznaje da je to bila, nego drsko krivotvori blisku povijest. A činjenice su ove: Srbija je ratovala na tlu Hrvatske, srbizirana jugoslavenska armija i četničke parapostrojbe izvršile su genocid nad hrvatskim narodom u brutalnom osvajanju koje je imalo za cilj proširiti teritorij Srbije oduzimanjem Hrvatskoj lavljega dijela teritorija.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

lisiceSubota, 15. siječnja godine Gospodnje 2011. koja je započela vrlo dramatično, a tako će i završiti. Jer nije ovo samo godina parlamentarnih izbora, nego i dvadeseta godina od silnih povijesnih događaja 1991., pa će se niz obljetnica, proslava i sjećanja ispreplesti ne samo s listićima i kutijama nego i finalom nasilja nad hrvatskim braniteljima – prije televizijskih vijesti gledat ćete dokumentarce o 1991., o raskidanju sveza s Jugoslavijom, o puzajućoj a onda i otvorenoj srpskoj agresiji, o pokoljima Hrvata i razaranju gradova i sela, a u aktualnim vijestima bit ćete obavještavani tko je od hrvatskih branitelja uhićen, tko je osuđen i koji su svjedoci iz četničkih redova bili toliko vjerodostojni za hrvatske sudove da su im potonji poklonili povjerenje.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Petar Janjić TromblonU četvrtak oko podne nalazim se s Petrom Janjićem Tromblonom u zagrebačkom kafiću. Pribran je i živahan kao uvijek, svake tri minute prebacuje se s položaja na položaj kao u Vukovaru u vrijeme rata. Mobitel mu stalno zvoni ( "od pola sedam ujutro" veli mi njegov pratilac), branitelji se raspituju, Tromblon se raspituje, svi se raspitujemo jer nam naša hrvatska država kojoj je Tromblon omogućio život – ne daje nikakve informacije ili daje štura, nemušta objašnjenja. Jedino što jest sigurno u doba kada razgovaramo podatak je o najavi velikoga skupa u organizaciji Koordinacije branitelja, u subotu 15. siječnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, ali i istodobnih skupova u svim velikim hrvatskim gradovima.(H.Hitrec)

Add a comment        
Sri, 27-05-2020, 23:05:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.