Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

ratProjekt "Documente" s ciljem prikupljanja svjedočanstava o ratovima i drugim oblicima političkog nasilja od 1941 do danas na prvi je pogled plemenit pokušaj da se uz pomoć osobnih svjedočanstava rekonstruira povijest. Namjera je da se "kazivači i kazivačice" ispovijedaju "popisivačima i popisivačima" Documente, a u tim će svjedočanstvima biti spominjana i imena, koja će Documenta marljivo bilježiti i – upotrijebiti u svoje svrhe.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

prosinacDragan Čović (HDZ BiH) govori sve jasnije o hrvatskom entitetu u BiH. Zamišlja ga kao teritorij koji obuhvaća Hercegovinu, srednju Bosnu i Posavinu. Cilj je postavljen, nije minimalistički a niti ambiciozan. Realan je. Još kada bi imao tako jasnu potporu iz Hrvatske, kao i potporu onih međunarodnih snaga koje su (loše) dijelile Bosnu, gdje bi nam bio kraj.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HrastKao što već znate, 10. prosinca predstavljen je javnosti politički pokret pod imenom Hrvatski rast (Hrast). Budući da ima podosta nedoumica oko stvaranja i budućega djelovanja Hrast-a, htio bih razjasniti ono što je moguće i objasniti ono što se čini nemogućim – naime značajan uspjeh pokreta na izborima za Hrvatski sabor sljedeće godine, u koji ne sumnjam. Počelo je tako da su mnogi od nas slušali i poslušali glas onih Hrvata, u stvari ogromne većine hrvatskih građana, da nije dovoljno samo više ili manje točno dijagnosticirati novu zabunu hrvatske politike, nego djelatno i odlučno poduzeti sve kako bi se Hrvatska vratila na pravi put državne samostalnosti i narodnoga dostojanstva. Vrag je, naime, odnio šalu i bili bismo ništarije, kao što reče Stepinac, ako ništa ne bismo poduzeli u ovoj dubokoj političkoj krizi koja prijeti opstanku Republike Hrvatske. Ne može se i ne smije, dakle, dogoditi da se birači na parlamentarnim izborima opredjeljuju isključivo za dvije stranke, koje su u zadnjem desetljeću pokazale i nesposobnost i amoralnost i nepoštenje, odnosno izigrale hrvatski narod (O ostalim, klijentelističkim strankama, ne želim trošiti riječi.)(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

jezikPremda sam rekao da imamo pametnija posla nego se baviti retardiranim pogledima na nepostojeći jezik, moram još jednom o tome jer sam došao u posjed recenzije knjige Bernarda Gröschla "Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik." Recenziju je napisao Christian Voss i objavio u "Südost- Forschungen" 2009.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

jezikGospodin Marinko Šišak, tajnik Hrvatskih studija, poslao nam je prvi broj novorođenoga časopisa "Kroatologija". Glavna urednica je Branka Tafra, šest je urednika, a u uredničkom vijeću poznata imena s europskih sveučilišta. Uz znanstvenike iz Oxforda, Cornella, Zagreba, Beča, Praga, Budimpešte, Bristola, Kiela i Poznana, u vijeću je i Jadranka Gvozdanović sa Sveučilišta u Heidelbergu. U prvom broju "Kroatologije" objavljen je i njezin prilog pod naslovom "Jezik i kulturni identitet Hrvata", dijametralno suprotan preživjelim razmišljanjima Snježane Kordić i šačice njezinih retardiranih pristaša u Hrvatskoj. Jadranka Gvozdanović ne polemizira. Predočuje statističke podatke iz popisa stanovništva provedenog 2001. u Hrvatskoj, te s popisa u Srbiji također početkom 21. stoljeća.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HTVKao oprezni pristaša stanovite škole u Chicagu koja je prije mnogih desetljeća zahtijevala da se u bavljenju teorijom književnosti prije svega raščiste termini a tek zatim raspravlja, definiram eto još jednom riječ klatež kao sinonim za sve ono što danas gmiže, puže i glavinja hrvatskom političkom scenom. Ta i takva sjedinjena klatež koja je davno izgubila boju, okus, ideološku prepoznatljivost i autentičnost, neki se dan na sajmištu dogovorila oko pomoći nesretnim i ugroženim komercijalnim televizijama a na štetu Hrvatske radiotelevizije, dakle nacionalne televizije (i radija). Nije, naime, HRT nacionalna televizija samo po pokrivenost teritorija (pokrivaju ga i komercijalne) nego po tomu što prati ili bi trebala pratiti cjelinu hrvatskoga života, kao upućena i svim područjima otvorena i utjecajna kulturna ustanova.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Matica hrvatskaKada sam ne tako davno pribilježio, s uskličnikom kao znakom ugodnoga iznenađenja, da je Matica hrvatska održala znanstveni skup "More – hrvatsko blago" uz sudjelovanje 120 stručnjaka, zabilježio sam i ime osobe koja je pripremila skup u ime Matice, naime ime prof. dr. Zvonimira Radića, pročelnika Odjela za nacionalnu tehnologiju. Nedavno saznajem da je g. Zvonimir Radić suspendiran i da je u sporu s Maticom. Pripisao sam to isprva zanimljivom novom stilu Matice, čija se uprava olako rješava ljudi zaslužnih za njezin rad i opstojnost, u čemu je slučaj akademika Dubravka Jelčića simptomatičan i zabrinjavajući. Premda nikada nisam bio matičar u djelatnom smislu - a jedino djelatno što sam učinio bilo je sudjelovanje u pritisku (u redovima Društva hrv. književnika) svršetkom osamdesetih da se reanimira Matica nakon skoro dva desetljeća zabrane – zbivanja u Matici hrvatskoj nisu me ostavljala ravnodušnim.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecU četvrtak 2. prosinca bit će održana tribina posvećena hrvatskim generalima i braniteljima iz Bosne i Hercegovine, generalu Slobodanu Praljku, generalu Milivoju Petkoviću, te Valentinu Ćoriću, Jadranku Prliću, Berislavu Pušiću i Bruni Stojiću. Tribinu zajednički organiziraju Hrvatsko slovo i Hrvatsko kulturno vijeće, nastojeći svratiti pozornost na zapovjednike HVO-a i ostale hrvatske branitelje iz Herceg Bosne koji čame u haaškim tamnicama i protiv kojih se vodi politički montirani proces pod gotovo identičnom optužnicom kao što je ona hrvatskim generalima iz Republike Hrvatske, Gotovini, Čermaku i Markaču. Hrvatski se narod u Hrvatskom domovinskom ratu borio kao jedan narod, bez obzira na činjenicu da, voljom povijesti, dio hrvatskoga naroda živi u državi koja se naziva Bosnom i Hercegovinom, a čiji teritorij pokriva povijesnu hrvatsku baštinu, odnosno zemljopisno područje na kojemu je u srednjem vijeku bila stvorena drugotna država hrvatskoga naroda.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Julije DerossiNa drugi, bolji svijet, preselio se književnik Julije Derossi, hrvatski domoljub i iznimno častan čovjek. Trogiranin rodom, živio je kao dječak u Požegi, gdje je i maturirao. U Zagrebu je pohađao Višu pedagošku školu a zatim diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu. Radio je kao nastavnik, a potom profesor metodike i književnosti za djecu na Pedagoškoj akademiji u Gospiću. Sklon humoru i humorističnom pisanju, postao je svršetkom šezdesetih stalnim suradnikom satiričnog "Paradoksa" koji je nakon pada Rankovića širio prostore slobode, u tada mogućim okvirima. Kao urednik u "Paradoksu" često sam bio u kontaktu (telefonskom) s tim našim duhovitim dopisnikom iz Gospića, čiji su tekstovi bili rado čitani, ali su mu u ličkom središtu pribavljali mnoge neprijatelje. Osobno sam ga upoznao tek poslije. Nakon zabrane "Paradoksa", te sloma Hrvatskoga proljeća tri godine potom, Derossiju su život u Gospiću učinili nepodnošljivim, pa je morao potražiti utočište u Zadru gdje je nakon dugih godina iskušenja napokon dobio radno mjesto knjižničara.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Tončica ČeljuskaIstraživanje GONG-a o znanju i stajalištima hrvatskih maturanata objavljeno je bilo u tisku, a onda je u Dnevniku HTV-a o istoj anketi progovorila Tončica Čeljuska, dajući prilog manipulaciji s kojom se vjerojatno slaže, ili jednostavno nije proniknula u srž njezinih ciljeva. Naime, odmah je bilo jasno da naglasak nije na znanju ili neznanju, nego na "pogrešnim" odgovorima maturanata, koji nisu u skladu s očekivanjima Gonga i sličnih anacionalnih udruga. U stvari vrlo zreli maturanti, formirani ponajviše unutar obitelji a manje u školama, imaju snažne rezerve prema Uniji i unionistima, svjesni su da je Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda, nisu podlegli gongovskoj istospolnoj histeriji, itd. Zdravi, normalni mladi ljudi koji se žele zabavljati i učiti (u prosjeku) koliko se mora i koje posve razumljivo dnevna politika ne zanima, pa tako ni imena raznih političkih patuljaka o kojima njihova djeca sigurno ne će učiti u budućnosti – jer ih povijest ne će zapamtiti. Što onda ako ne znaju tko je sada predsjednik RH? To pitanje ne spada u opću naobrazbu, a i bolje je da ne znaju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

studeniVukovar, dvadeset tisuća ljudi u povorci. Radijska novinarka pita mladića koji je došao iz Požege: " Treba li se zaboraviti?" Mladić, koji je u doba vukovarske tragedije bio dijete, odgovara: "A zašto bi onda bio Dan sjećanja?". Vrlo logično. No to pitanje, kao i pitanje "treba li oprostiti", očito su rutina, tek da bi se možda našao netko tko će reći potvrdno, a takvih nema i nema. Oprostiti se može onome tko se kaje, a kajanja nema. Zaboraviti mogu samo dementni. Sljedeće novinarsko pitanje na Dan sjećanja jest kako ide sa suživotom. Ne ide nikako, kažu intervjuirani. Možda, dodaju, u nekoj dalekoj budućnosti. Kako ide s obnovom Vukovara, četvrto je pitanje. "Sporo, još će godinama potrajati ako se nastavi ovim tempom." I dodaju: "Kuće će se obnoviti, ali se duša ne može."(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Razloga za takvu tribinu bilo je u zadnje vrijeme i previše. Kako je uvodno rekao predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec početkom 21. stoljeća nastupilo je razdoblje destrukcije i dekonstrukcije hrvatske države. Budući da država i nije drugo nego okvir i štit jedne kulture, razorni su napadi krenuli upravo na hrvatski kulturni identitet a stožerni njegov dio je hrvatski jezik. Premda zapisan u Ustavu RH, hrvatski jezik se relativizira i pokušava vratiti u stanje u kojemu je bio u vrijeme dviju Jugoslavija, a niječe se izravno ili posredno čak i njegova posebnost te opet oživljavaju zablude o nepostojećem srpskohrvatskom jeziku. Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

DunavNe stišavaju se reakcije na posjet srbijanskoga predsjednika Borisa Tadića Vukovaru. U Zagrebu je postojao, ne znam postoji li još, dućan ili omanja galerija pod nazivom "Čudo hrvatske naive". Pod isti naslov mogu se svrstati mnoge reakcije na Tadića i njegovu ispriku, čak iz pera kolumnista za koje bi bilo teško reći da su inače naivni, no valjda su podlegli trenutku općega licemjerja što je pratilo rečeni posjet, ili su ih vlasnici listova (listom stranci) uputili kako treba komentirati, u skladu s njihovim ciljevima na jugoistoku Europe. Bilo je i komentatora koji nisu pristali na tu igru, poput Tihomira Dujmovića u "Večernjem listu". Da nakon Vukovara nije najavljen i posjet Borisa Tadića Zagrebu, ne bih se sada upuštao u tu priču koja ostavlja gorak okus u ustima, ali je službeni posjet najavljen i mora se reći ono što je ostalo u zraku – a ostalo je sve.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

studeniZadnjih dana listopada vijest iz Rima: Papa dolazi u Hrvatsku. Sva je prilika da će donijeti sa sobom svetačku aureolu za Stepinca. Nego, vrli naši mediji govore da će to biti četvrti posjet jednoga pape Hrvatskoj, a to nije točno. Bit će to šesti posjet, ili možda peti ako se računaju samo koraci pape po tlu (Hrvatske). Da je papa Aleksandar III. došao u Zadar 1177. opće je poznato, a na svu sreću imao je i suvremenog izvjestitelja , naime kardinala Bosona. Taj je u pravom novinarskim stilu detaljno opisao kako je Aleksandar dojahao do Sv. Stošije na mazgi, i to bijeloj, kako ga je narod pozdravljao na hrvatskome jeziku (piše Boson, doduše, na " slavenskom" ali je jasno da u Zadru nisu živjeli, uz Romane, ni Srbi ni Bugari ni Rusi), štoviše narod je pjevao hvalospjeve na svome, dakle hrvatskom jeziku. Papa je ostao u Zadru četiri dana, znači dva dana dulje nego što će Benedikt XVI. ostati u Zagrebu. Vrlo je zanimljiva priča o spomen-ploči na taj posjet, a ispričao ju je Ivica Mlivončić u knjizi "Pape i Hrvati".(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecPodzemni, prizemni, znanstveno neargumentirani, pritajeni i javni napadi na hrvatski jezik počeli su prije deset godina, a u zadnjih nekoliko godina poprimili su zastrašujuće oblike. Oni dolaze iznutra i izvana. U samoj Hrvatskoj na djelu su prepoznatljive tendencije u crvenožutom tisku, ali i u komercijalnim elektronskim medijima (u rukama stranaca) da se hrvatski jezik što više "prilagodi" ostalim južnoslavenskim jezicima, a smisao te težnje je u kolonijalnom razmišljanju, političkoj (doista opasnoj) namjeri, ali ima i financijsku pozadinu. Za sada nitko od tih poslenika ne osporava ustavnu odredbu o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi, ali ju u praksi omalovažava, što nije čudno jer se radi o apologetima jugoslavenstva pa time i nepostojećega srpskohrvatskog jezika.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecOpazili ste, vjerojatno, priopćenje HKV-a u svezi prijave odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu poradi sufinanciranja knjige "Jezik i nacionalizam". Vjerojatno ste isto tako pratili naša izvješća o prepisci s Hrvatskim saborom i Vladom RH, kao i Ministarstvom kulture, na istu temu. Vlada RH ipak je djelatno reagirala, te proslijedila pismo (prosvjed) HKV-a na očitovanje Ministarstvu kulture. Zanimljivo je da se nisu očitovale odgovorne osobe, to jest ravnatelj Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture, Čedomir Višnjić, ili ministar Božo Biškupić, nego su nezahvalan posao oko očitovanja prepustile akademiku Tonku Maroeviću, predsjedniku Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo. Njegovo nam je očitovanje promptno dostavljeno, s potpisom državne tajnice Nine Obuljen.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićDa bi se oslabilo jednu državu, treba prvenstveno nagrizati njezine institucije. Kako je već dokazao bivši predsjednik RH, može se to činiti i iz Ureda predsjednika: primjerice naporom da se oslabi institucija kojoj je u to vrijeme (uz Crkvu) narod najviše vjerovao, a to je bila Hrvatska vojska. Proglašavanjem jednoga domoljubnog pisma vojnim pučem i umirovljenjem zapovjednika iz Hrvatskoga domovinskog rata, Mesić je obezglavio Oružane snage RH i potom ih nastavio smanjivati i slabiti.(H.Hitrec)

Add a comment        
Čet, 22-08-2019, 17:12:11

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.