Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

Božo BišlupićKao što je čitateljima internetskih stranica HKV-a i svekolikoj hrvatskoj javnosti poznato, Hrvatsko kulturno vijeće je u listopadu 2010. podnijelo kaznenu prijavu protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH te tadašnjega ministra Bože Biškupića. Svršetkom prosinca 2010. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je prijavu i donijelo rješenje koje je HKV-u dostavljeno u siječnju 2011. Rješenje objavljujemo u cijelosti, uz komentar Hrvoja Hitreca.

Add a comment        
 

 

siječanjIz više izvora od kojih su neki više-manje službeni, postaje razvidno da patološka privatizacija dolazi do voda i šuma, te energetike (HEP). Na taj je način dotaknuta granica koja ne smije biti prijeđena. One stranke koje se sada, odmah i bez ostatka ne izjasne da su protiv privatizacije hrvatskih šuma i hrvatskih voda, kao i protiv privatizacije HEP-a, uopće i ne trebaju izaći na izbore za Hrvatski sabor jer će, ako se odvaže, ondje proći kao bose po trnju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Visković i JergovićU stvari, trebao bih po nekim savjetima zlurado šutjeti i trljati ruke nad pričom o suvremenom "sukobu na književnoj ljevici", ali ne ću i zato što držim da taj sklop riječi iz povijesti nema sličnosti s ovom otužnom farsom u kojoj su protagonisti V. Visković i M. Jergović. Osim toga, stvari su otišle u drugom smjeru. Odigran je, naime, spin na koji su već mnogi nasjeli. Što dalje ide afera, to se više govori o laži da je Visković pozvao na fizičko odstranjenje Jergovića, odnosno da je dao znak (valjda desnici) kako ni književna ni neknjiževna ljevica ne bi imale ništa protiv takvoga dobrodošlog čina. Spinove su odigrali Pofuk i Pleše, ali i razni Matvejevići i slični, te čitatelj novina koji nije imao priliku vidjeti izvornik u "Vijencu" – doista već pomalo vjeruje u objede.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

upitnikNikada nisam mogao posve točno ustanoviti što za krajnju, radikalnu iliti rigidnu ljevicu znači krajnja, radikalna, rigidna desnica. Sve do ponedjeljka 24. siječnja 2011. kada sam u hrvatskim novinama s logotipom u bojama jugoslavenske ili srbijanske zastave pročitao članak u kojemu mi je napokon objašnjeno. Prosvijetljen sam i ozaren, više ne tapkam u mraku neznanja. Imam definiciju! Dakle, spoznao sam iz toga napisa da su obilježja krajnje desnice, citiram: ksenofobija, homofobija, NDH nostalgija, fiksiranost na partizanske zločine i euroskepticizam. Da, još je dodana i srbofobija.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Slavko KulićProf.dr. Slavko Kulić imenovan je nedavno direktorom američkog Instituta za svjetske probleme – za Europu. O Europskoj uniji govori kao o sredstvu za pljačkanje istočne Europe. O nestanku hrvatske brodogradnje kao o nesreći koja će povući za sobom većinu naše nacionalne ekonomije vezane uz ovu industriju: "Oni žele da kupujemo njihovu robu, tako i brodove, da ostanemo bez domaće proizvodnje. "O izlazu iz (brodograditeljske) situacije." Imamo mogućnost da po prvi put damo značenje jadranskoj orijentaciji u kojoj će brodogradilišta, ili barem dio njih, dobiti smisao. To znači gradnju brodova za domaće brodare, ali i usporedo i za inozemstvo jer, bez obzira na recesiju, oceani čekaju nove brodove budući da je dobar dio svjetske flote zastario...Brodogradilišta sigruno nemaju razloga da budu zatvorena, još manje da umru."(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Tihomir PurdaHajde da utvrdimo gradivo: hrvatska državna vlast održava srdačne odnose sa srbijanskim vlastima i da nije kao što jest bilo bi to civilizirano njegovanje dobrosusjedskih odnosa. No budući da jest kao što jest i da je bilo što je bilo, srdačni odnosi zemlje koja bila žrtva agresije sa zemljom agresorom imaju u sebi nešto duboko perverzno, to više što agresorica ni danas ne priznaje da je to bila, nego drsko krivotvori blisku povijest. A činjenice su ove: Srbija je ratovala na tlu Hrvatske, srbizirana jugoslavenska armija i četničke parapostrojbe izvršile su genocid nad hrvatskim narodom u brutalnom osvajanju koje je imalo za cilj proširiti teritorij Srbije oduzimanjem Hrvatskoj lavljega dijela teritorija.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

lisiceSubota, 15. siječnja godine Gospodnje 2011. koja je započela vrlo dramatično, a tako će i završiti. Jer nije ovo samo godina parlamentarnih izbora, nego i dvadeseta godina od silnih povijesnih događaja 1991., pa će se niz obljetnica, proslava i sjećanja ispreplesti ne samo s listićima i kutijama nego i finalom nasilja nad hrvatskim braniteljima – prije televizijskih vijesti gledat ćete dokumentarce o 1991., o raskidanju sveza s Jugoslavijom, o puzajućoj a onda i otvorenoj srpskoj agresiji, o pokoljima Hrvata i razaranju gradova i sela, a u aktualnim vijestima bit ćete obavještavani tko je od hrvatskih branitelja uhićen, tko je osuđen i koji su svjedoci iz četničkih redova bili toliko vjerodostojni za hrvatske sudove da su im potonji poklonili povjerenje.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Petar Janjić TromblonU četvrtak oko podne nalazim se s Petrom Janjićem Tromblonom u zagrebačkom kafiću. Pribran je i živahan kao uvijek, svake tri minute prebacuje se s položaja na položaj kao u Vukovaru u vrijeme rata. Mobitel mu stalno zvoni ( "od pola sedam ujutro" veli mi njegov pratilac), branitelji se raspituju, Tromblon se raspituje, svi se raspitujemo jer nam naša hrvatska država kojoj je Tromblon omogućio život – ne daje nikakve informacije ili daje štura, nemušta objašnjenja. Jedino što jest sigurno u doba kada razgovaramo podatak je o najavi velikoga skupa u organizaciji Koordinacije branitelja, u subotu 15. siječnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, ali i istodobnih skupova u svim velikim hrvatskim gradovima.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

popisDržava jest ogrtač jedne kulture, suverenost nad zemljom i štit naroda. Posljednje podrazumijeva da država štiti svoje građane. Hrvatska država u sadašnjem stanju političkoga rastrojstva – ne pruža zaštitu svojim građanima, dakle ne obavlja jednu od svojih bitnih dužnosti. Slučaj s famoznim srbijanskim popisom u dvadeset i četiri je sata razgolitio hrvatsku politiku više nego mnogi naizgled važniji događaji do sada.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Jezik"Jezik", časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika (glavna urednica Sanda Ham), u broju za prosinac 2010. donosi između ostaloga i zaključke Petoga hrvatskog slavističkog kongresa koji je održan u Rijeci (rujan, 200 sudionika). Sažeto prepričano, zaključci su ovi: još jednom se izražava protivljenje smanjenu broja sati hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, traži se da kroatistička struka sudjeluje u oblikovanju suvremenog obrazovnog nazivlja koje je prepušteno diletantima, pa tako postoji Nacionalni okvirni kurikulum, premda je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika odlučilo da se rabi uputnik ili (ako baš mora) kurikul.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Fadil HadžićUmjesto službenoga nekrologa uz vijest da je na samome početku 2011. umro Fadil Hadžić, dopustite mi da se prisjetim mojih susreta i suradnje s tim svestranim umjetnikom koji je na stanovit način postao legendom hrvatskoga humora u drugoj polovici 20. stoljeća. Zadnji put sam ga vidio nakon premijere njegove posljednje (šezdesete) komedije "Prevaranti" u "Kerempuhu". Nedavno, dakle. U sivom odijelu, s decentnom kravatom, siva lica i ponešto odsutan, kao da je već na putu. Kaže mi: "Jesi vidio, stavili su mi sliku." "Gdje?", pitam. "Pa u Hrvatsku književnu enciklopediju", veli, što mu je očito bilo važno jer su ondje slike stavljene uz važnije pisce.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipoivićScenografski pompozno, zašećereno i službouljudno djelovao je razgovor dnevničara Šprajca s Josipovićem. Stajališta su bila umotana u celofan, a stavovi vrlo neobični – govorim o stavu tijela Josipovića i Šprajca. Prvi je sjedio kao đak na ispitu, sa skupljenim nogama, dok je Šprajc ležerno prebacio nogu preko noge i ugodnim baritonom neopazice podsjećao sugovornika na unaprijed dogovorene odgovore na unaprijed dogovorena pitanja. Vrlo neuobičajeno (glede stavova), pa bi netko tko ne zna tko je tko pomislio da je onaj drugi predsjednik, to jest Šprajc.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HrastDva dana nakon Božića Vlada je osvježena novim ministrima s kojima ulazi u sretnu novu 2011. Na oduševljenje općinstva, ministar kulture postao je Jasen Mesić, jer hrvatska javnost jednostavno ne može živjeti bez nekog Mesića, pa makar i Jasena. Činjenica da u Hrvatskoj postoje stotine i stotine književnika, slikara, kipara, glazbenika, filmaša i kazalištaraca koji su radom i talentom desetljećima stvarali ime, te bi bili pozvaniji obnašati dužnost ministra (ministrice) kulture – nije bila bitna. No i tako se radi o privremenom rješenju. Jasen će trajati sve dok ne dođe Hrast. I red je da tako bude, zbog biološke raznolikosti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

prosinacU ovoj osobnoj rubrici koju sam podosta redovito punio svime i svačime, htio bih reći nešto važnije. Naime, o HRAST-u. Ne sjećam se da je i jedna jedina inicijativa u zadnjih dvadeset godina odjeknula tako snažno i munjevito kao Hrvatski rast. Dokaz je to da se radi o dobro osmišljenom projektu (pokretu), da je zamisao pala na već plodno tlo u mislima i srcima ljudi, i da je obznanjena u pravom trenutku. Premda su blagdani pred nama, premda se u vašim kućama kite borovi, nemojte zaboraviti ni na hrastove. Poslije Nove godine bit će vam predočena složena ali markantna razgranatost HRAST-a i način njegova djelovanja. Bit će to godina nade.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo SanaderNevjerojatna količina sadističkoga trančiranja prati slučaj Sanader, sa stranica, postaja i ekrana istih onih medija kojima je bio obožavani uzor modernoga europskog političara. Ta je činjenica već i zapažena i elaborirana, a pojava nije nova u hrvatskoj ni svjetskoj povijesti. Narod ima o tome svoje mišljenje, i o Sanaderu ali i o tim i takvim medijima. (Ovo "tim i takvim" skratit ću TIT, zbog racionalnosti i česte uporabe u idućim rečenicama napisa.) Premda i građani u početku ponešto uživaju u tužnoj priči, nakon nekoga vremena im se izljevi gadnoga grohota iz TIT-medija počinju gaditi . Pitaju se je li doista sve tako crno kako im je predočeno, ne sumnjaju doduše da tu nečega ima kada je novac u pitanju, ali već znaju kako se vode hajke na osobe, kako im se unaprijed presuđuje , kako im se sudi bez materijalnih dokaza (general Zagorec), kako im se presuđuje na temelju upitnih "stručnih" mišljenja (Rončević) itd.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Tomislav MerčepOne rane jeseni 1991. kada su Hrvati jedva odolijevali srpskoj agresiji, naoružani samo hrabrošću i ponekom puškom, povlačili se na mnogim područjima ili ostajali opkoljeni, jedan je čovjek poduzeo prvu uspješnu navalnu akciju većega formata. Zvao se Tomislav Merčep. Očistio je od četnika veliko područje zapadne Slavonije, markantan i odvažan na čelu vojske koja ga je slijedila. U tomu je pothvatu i ranjen. Televizijske snimke koje je vidjela javnost, probudile su i u malodušnih nadu da se možemo suprotstaviti srpskom nasilju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

ratProjekt "Documente" s ciljem prikupljanja svjedočanstava o ratovima i drugim oblicima političkog nasilja od 1941 do danas na prvi je pogled plemenit pokušaj da se uz pomoć osobnih svjedočanstava rekonstruira povijest. Namjera je da se "kazivači i kazivačice" ispovijedaju "popisivačima i popisivačima" Documente, a u tim će svjedočanstvima biti spominjana i imena, koja će Documenta marljivo bilježiti i – upotrijebiti u svoje svrhe.(H.Hitrec)

Add a comment        
Uto, 10-12-2019, 01:50:06

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.