Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2016.

Gorak okus ostavlja što na Bleiburgu nije bio sav vrh hrvatske države, što uz predsjednika Sabora nije bila predsjednica države i predsjednik Vlade. Svi oni trebaju biti ondje, a ne u izdvojenim dvostrukim i trostrukim „kolonama“ na drugim, bezbrojnim mjestima komunističkih zločina. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 09. svibnja 2016.

„Eksplozivne naprave“ iz polovice sedamdesetih i poljudska svastika iz iste su udbaške, u svakom slučaju protuhrvatske radionice, kao što je iz iste radionice cijela ova sadašnja pomamna histerija o fašizaciji Hrvatske. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2016.

Udruge koje su u zadnjih petnaest godina procvjetale uz pomoć raznih cvjetana, sada su se udružile u nadudrugu drugova i drugarica koje opanjkavaju Hrvatsku još većim žarom otkako su osjetile da će biti udaljene od kopanje, pa kad im na nacionalnoj razini ne ide, onda vrište po Europama. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2016.

Umjetno izazvana psihoza o nepostojećem „ustaštvu“ u Hrvatskoj, samo je pomoćno sredstvo za dresiranje naše domovine i slabljenje njezina otpora rečenim naprednim ekspanzijama. Za promidžbu te histerije zaduženi su uglavnom domaći petokolonaši, u sprezi s veleposlanicima naprednih zemalja. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2016.

Umro je jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u području međunarodnoga kaznenog prava, profesor emeritus, dr. Željko Horvatić. Siščanin rodom, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje će poslije postati profesorom i dekanom, a istu je dužnost obavljao i na Pravnom fakultetu u Rijeci. Ugledan i cijenjen u Hrvatskoj, predavao je i sudjelovao u radu mnogih europskih instituta. Bio je član Savjeta za mir i ljudska prava HAZU, te predsjednik Akademije pravnih znanosti, nositelj odličja, reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2016.

Zapadna Europa se u zadnje vrijeme vraća svojim korijenima iz početka devedesetih, a njezini se veleposlanici u Hrvatskoj ponašaju kao „visoki predstavnici“ u Bosni i Hercegovini u zadnjih dvadesetak godina. Nije to samo miješanje u unutarnje poslove RH, nego vanjski posao koji ide za tim da ravnopravu članicu EU tretira kao zaostalu, maloumnu državu kojoj je potreban skrbnik, pa takvi bez zazora (instruirani od pupovaca i goldsteina) govore o HRT-u, o Ministarstvu kulture i potezima ministra, čak i o međumrežnim portalima(!), o nepostojećoj fašizaciji Hrvatske... (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. travnja 2016.

Cilj je izazvati međunarodnu omrazu ne samo protiv nove hrvatski vlasti nego usput i protiv hrvatske države. Postoji cijela falanga lijevih medija ne samo po Europama koja će, računaju lukave krčmarice Mirandoline, unisono započeti pisati o Hrvatskoj kojom marširaju crnokošuljaši i trpaju u vozila sve što nije hrvatsko ili barem njima nesklono, a kako turisti dolaze iz raznih nehrvatskih zemalja u svijetu – dobit će dojam da je bolje ljetovati u Siriji i Iraku nego u toj užasnoj, opasnoj nacističkoj zemlji u kojoj su već rezervirali hotele. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2016.

Svršetkom prošloga tjedna dogovarali smo se Srećko Puntarić i ja da posjetimo Reisingera koji je nakon brojnih obiteljskih tragedija u zadnje vrijeme i sam bio prikovan uz krevet poslije teške operacije, ali još živahna duha. Naš se dogovor ne će ostvariti, u večernjim vijestima u srijedu 6. travnja objavljeno je da Reisingera više nema, da je velikan hrvatskoga humora, karikaturist svjetskoga glasa, veliki gospodin i veliki radnik, autor nevjerojatno opsežnog i umjetnički nedostižnog opusa – preminuo. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2016.

Pobjeda uličarske crvene politike Z. Milanovića na unutarstranačkim izborima dokaz je da u članstvu te lažne i prazne „socijaldemokracije“ prevagu imaju agresivni fundamentalisti kojima komunistički pozdrav „Drugovi i drugarice“ grije jugonostalgičarsko srce, da su neizliječivi balkanski integralisti kojima je „najveći sin naših naroda i narodnosti“ i nadalje uzor u životu i da će sve učiniti za Jugoslaviju u bilo kojem obliku. Milanovićevci su se opredijelili za formulu „Do istrage vaše ili naše“, što nije nego najava nastavka politike koja priziva latentni hladni građanski rat. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. ožujka 2016.

Rijeka je dobila status prijestolnice kulture u 2020. godini, po mišljenju žirija zato što se okreće prema budućnosti. Jedan od riječkih projekata je i skandalozno skupa obnova Titove jahte, što je doista futuristička zamisao. Valjda će i frljićevske slaboumnosti koje nemaju veze s kulturom ni kazalištem posebice, isto tako biti dio projekta. Hrvatska kulturna Rijeka postoji ali je ušutkana i ne sudjeluje u projektu, ali se nadam da će do 2020. isplivati na površinu.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 21. ožujka 2016.

Ako tko iz Hrvatske kaže nešto protiv zločinca Šešelja koji pali zastave kako mu dođe, kao i frljići, ako veli da bi se zločinački fufljavac trebao vratiti u Haag i ondje čuti presudu, eto iz Srbije drvlje i kamenje po Hrvatskoj, eto spomena crnokošuljaša i fašizacije Hrvatske. Pa što i ne bi. Oni u Beogradu samo prepisuju napise Slavenke Drakulić, Slavka Godsteina i sličnih. A to što je Brkić rekao Pupovcu da ode gdje će biti siguran, misleći (možda, samo možda) na Beograd, isto je tako nepotrebno jer je Pupovac vjerojatno više u Beogradu nego u Zagrebu pa mu treba dati naknadu za odvojeni život. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2016.

Nalazimo se u danima i tjednima posvećenim hrvatskom jeziku i kniževnosti, dičimo se svojim kulturnim blagom, a usporedo djeluju mračne sile rasapa kojima je cilj razaranje i hrvatske književnosti i hrvatskog jezika. Neupućenoj publici o jeziku govori Željko Jozić, nezaštićenoj školskoj djeci podvaljuju jokići, a upućena publika, posve izbezumljena, gleda kako se zajedno slikaju novi ministar Šustar i taj Jokić, koji su se jedan drugom svidjeli – veli Šustar – jer su obojica raščupani. Pa neupućeni zaključuju da bi taj duo mogao doista raščerupati ne samo književnost i jezik nego i školstvo u cjelini. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2016.

To što ste mene citirali u biltenu, dobro je ali nedostatno. Puno boljih citata možete naći u knjizi „Hrvatske kronike“. Glede spomena portala Hrvatskoga kulturnog vijeća, lijepo je da ste ga uvrstili u eltino društvo. Mi nemamo novca, ali ćemo prikupiti stotinu kuna da vaše reklamiranje HKV-a ne bude besplatno. Nego, budući da se bliže Dani dr. Šretera, ponavljam po stoti put pitanje Pupovcu: „Gdje se nalaze posmrtni ostatci dr. Šretera, je li Milorade?“. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2016.

Nastava književnosti treba biti oslobođena terora metodičara koji djeci ubijaju volju za čitanjem, ponuđena reforma obrazovanja treba biti preispitana, a glede „nove“ lektire poučiti one koji ne razumiju da je riječ o subverzivnom činu. Objavljeni popis školske lektire u velikom je dijelu tendenciozan i diletantski pokušaj razaranja nosivih stupova hrvatske, europske i svjetske književnosti. Radi o svojevrsnom kulturocidu, u odnosu prema baštini usporedivom s islamističkim razaranjem hramova u Ninivi.(H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 01. ožujka 2016.

Neumorna u stvaranju Nevenka Nekić objavila je i ove godine opširnu prozu naslovljenu neobičnim imenom protagonistice, Jake. Riječ je o povijesti majke druge jedne naše poznate književnice i njezinu mukotrpnom životnom putu od vremena prve mladosti u Aržanu do zrelih godina, putu koji je vodio preko Travnika i Dervente do Drenovaca u Slavoniji, pa zatim u Livno i opet Derventu. Taj križni put događao se u mračnim razdobljima uoči Drugoga svjetskog rata i za vrijeme rata, te u poratnim godinama komunističkih nasilja. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 29. veljače 2016.

Neka mi bude dopušteno podsjetiti, za povijest: ja sam tada prvi put nakon mnogih mračnih godina javno, na političkom skupu, ponovio ono što je u tom trenutku povijesti trebalo ponoviti, to jest regnum regni non praescribit leges, što je izazvalo ovacije. Naravno da je i Tuđman doživio ovacije, a nakon znamenite državničke karijere upravo ulazi i u povijest avijacije te je po njemu napokon nazvana zagrebačka zračna luka s koje bi nakon lustracije mnogi mogli odletjeti. (H. Hitrec)