Slavonski hrast
Na dnu sela Piljenice, općina Lipovljani, tamo gdje rijeka Pakra naglo skreće prema jugu i između slavonske šume i livada otiče prema Trebežu, odnosno Savi, nalazi se mlin Vaclavek. Oštri zavoj ubrzavao je protok vode, što je bilo povoljno za pokretanje mlinskih lopatica. Danas je „Mlin Vaclavek“ kulturno-povijesni objekt zaštićen kao materijalna kulturna baština našeg naroda. U vrijeme moje mladosti, dakle prije 60 godina, mlin je bio pun života. U njega su dolazili seljani iz svih susjednih sela i mljeli svoje žito.
Lidija Vaclavek: Hrast, skulptura u tehnici obrađenog tijesta (kolekcija Vidmarović)
Matija Pokrivka: Mlin „Vaclavek“ u Piljenicama
Mlin Vaclavek našao se i na slikarskom papiru poznatog umjetnika Matije Pokrivke.
Vlasnik mlina, Rudolf Vaclavek, podigao je most preko rijeke Pakre tako da se bez problema dolazilo u mlin s ilovske strane. Pored mosta podignuta je brana kojom se voda zaustavljala i u danom momentu, kada je počela meljava brana bi se otvarala a voda bi snagom svojom pokretala turbine na mlinu. Bio je to impresivan doživljaj za mene kao dijete. Ljeti su na Pakru upravo iznad mlina i ispod mlina dolazili mladići i djevojke na kupanje. Iznad brane voda je bila dublja i skakali su s mosta kao da su na nekoj morskoj hridi. Ispod mosta voda je bila plića, ali se moglo stati pod onaj dio vode koji je brana propuštala i doživjeti ga kao slap.
Most uz mlin i pripadajuća brana za vodu
S desne strane Pakre nalazila se stara slavonska šuma s debelim i visokim hrastovima, upravo onakvima kako je opisao Josip Kozarac u svojoj slavnoj noveli „Slavonska šuma“. Ta je šuma obilježila naše živote. U nju su svinje odlazile na ispašu, dok to država nije zabranila, a između šume i rijeke nalazio se put koji je imao s jedne i s druge strane zelenu površinu obraslu travom, gdje sam vodio na ispašu svoje krave.
Na prostoru ispred Mlina Vaclavek održavaju se književni susreti „Rijeka-šuma-nebo“. Ambijent je inspirativan i kolege su ovamo rado dolazili i čitali svoje stihove. (O tome ću napisati više u posebnom eseju.)
Hrvatski književnici 2013. ispred Mlina Vaclavek. S lijeva nadesno: Katarina Brkić, Melita Lenička, Josip Palada, Luka Stilinović, Suzana Ujević, Nevenka Nekić, Esad Jogić, Đuro Vidmarović, Milan Bešlić, Božica Brkan, ?, Franjo Mandić, Nenad Piskač i Dragutin Pasarić
Književnici na mostu preko Pakre, pored mlina Vaclavek
Mlinar Rudolf Vaclavek i njegova gospođa Julijana bili su ugledni mještani. Imali su dvije djevojčice koje spadaju u draga lica iz moje mladosti. Zvale su se Lidija i Vesna. Danas, nakon više od šezdesetgodišnje „stanke“, sjećam se tih naših dječačkih dana, igre i radosti oko mlina, uz rijeku i šumu, ali i napornog odlaženja na vlak u Ilovu, a odatle u Kutinu u školu. Cijela atmosfera bila je vrlo romantična. Rijeka je imala obale obrasle vrbama koje su svaki proljeće „macale“, mirisale i privlačile veliki broj pčela i drugih oprašivača. Dio sela u kojem se nalazi Mlin Vaclavek, a nedaleko njega i moj nekadašnji dom, nosi naziv Melinišće. Korijen ove riječi glasi melin - mlin u kajkavskom narječju. To znači da Ilova u vrijeme kada je nastao ovaj toponim nije bila dijalektalna međa između štokavskog i kajkavskog narječja kao što je to nastala stvaranjem slavonske vojne granice. Kajkavsko je narječje duboko zadiralo u Slavoniju u predtursko vrijeme.
U mojoj kolekciji slika, skulptura, suvenira i umjetničkih predmeta posebno mjesto zauzima likovni rad Lidije Vaclavek udane Loborec, moje drage susjede iz djetinjstva. Riječ je o tehnici koju je, očito, autorica sama pretvorila u umjetnički izraz. Naime, ona stvara skulpture od pečenoga tijesta, koje čvrstim lakom, a prije pečenja slikarski ukrašava.
Djelo koje je u mojoj kolekciji mogli bi se nazvati visećom skulpturom, ili reljefnom slikom. Na tkivo prikazanog hrasta odnosno, u njegovu krošnju, autorica je ukomponirala hrastove listove i na njima originalne žirove. Zapravo samo jedan žir, a ostalo su prazne kapice. Cijeli ansambl ovako složen vrlo je ekspresivan i dočarava ljepotu našeg slavonskoga hrasta. Zapravo, nešto slično ovom Lidijinom hrastu još nisam vidio. Osim hrasta ona je izradila i mnogo drugih skulptura.
Navodim obavijesti o izložbama na kojima je sudjelovala Lidija Vaclavek-Loborec:
Varaždin 2004.
U Varaždinu su 26. kolovoza 2004. Varaždinski muzej i Turistička zajednica organizirali izložbu „VARAŽDIN U TIJESTU“. Autorica stručne koncepcije, ali i autorica likovnog postava, bila je naša Lidija Vaclavek-Loborec. Na izložbi su prikazane minijaturne skulpture od tijesta, s motivima pročelja varaždinskih povijesnih građevina i kuća, sve po zamisli gospođe Lidije. Fotografija koju prilažem dočarava sadržaj ove izložbe.
Križ 2010.
Turistička zajednica Križ priredila je 24. veljače 2010. godine izložbu pisanica. Kako piše u obavijesti „TZ KKŽ nastavlja s promocijom projekta Pisanica od srca u novom obliku i to u suradnji s koprivničkom umjetnicom Lidijom Vaclavek-Loborec koja je osmislila i izradila minijaturne pisanice izrađene od tijesta i ukrašene unikatnim motivima.
Ove „male pisanice od srca“ putovat će zajedno sa velikim pisanicama širom Hrvatske i inozemstva i biti će prigodan poklon i sjajan suvenir iz naše županije.
Nas u TZ županije veseli da su pisanice od srca postale motiv i predložak umjetnicima različitih umjetničkih izražaja i tehnika, (na drvetu, keramici i drugim materijalima), koji su našli inspiraciju i interes da se priključe našem projektu.
Kolekcija pisanica Lidije Vaclavek-Loborec
Uvećana jedna od pisanica
Lipovljani 2012.
Kako izvješćuje književno glasilo Matice hrvatske „Vijenac, od 6. rujna 2012. godine (br. 482 - 6. rujna 2012.) U Lipovljanima su Ogranak MH Lipovljani i Udruga žena „Mlinarice“ iz Piljenica priredili 1. rujna 2012. izložbu likovnih radova četrnaest autora: od završnog razreda osnovne škole do onih s diplomom Akademije likovnih umjetnosti. Raznovrsnim tehnikama sve do radova u tijestu, u selu mlinova na rijeci Pakri predstavili su se najvećim brojem slikari-amateri, članovi lipovljanskog OMH. Skupina djeluje pod mentorstvom Ivice Bilandžića, slikara iz Kutine, aktivnoga člana MH u tom gradu. Radove su izložili: Slavko Blažeković Kilaća, Ivana Kozina, Ivica Bilandžić, Nataša Tisaj, Vesna Vaclavek, Lidija Vaclavek Loborec, Marina Mikulić, Zdenka Grgurić, Sunčica Balažic Stjepanović, Nicole Debeljak, Zdenka Kokolek, Tamara Lukšić, Vlatka Vidiček Dam i Tatjana Šimunović. Predsjednica OMH Lipovljani Melita Lenička nazvavši izložbu Otkucaji zavičaja naglasila je kako ona ne dodiruje samo pejzaž već ukupan prostor iskonskog i skladnog seoskog življenja. Komentirajući radove, nastale prije svega iz znatiželje i ljubavi prema likovnom, tom dojmu nije se mogao oteti povjesničar umjetnosti Mladen Mitar, član OMH Kutina. Skup je u svom rodnom mjestu, koje priprema opsežnu monografiju o mjesnoj povijesti i bogatoj baštini, u ime središnjice MH pozdravio Đuro Vidmarović, a stigla su i izaslanstva ogranaka MH iz Kutine i Kloštar Ivanića. (Dragutin Pasarić)
Varaždin 2022.
Na Sveučilištu Sjever održana je 11. travnja 2022. manifestacija s bogatim programom koji je objedinio etnografiju, umjetnost i prehrambenu tehnologiju. Manifestacija je nosila naziv „Uskrs na sjeveru“, a cilj joj je bio približiti tradicionalne podravske običaje studentima i svim zainteresiranima.
Na fotografiji Lidija Vaclavek-Loborec
Kako piše u izvješću s ove manifestacije, „Lidija Vaclavek-Loborec prikazala je tehniku ukrašavanja pisanica ´filcanjem´ dok su nastavnici s Odjela za prehrambenu tehnologiju pokazali posebnu tehniku bojanja pisanica u vinu i pivu. Kraj cijele manifestacije svečano su upriličili članovi Folklornog ansambla Koprivnica s pjesmama podravskog kraja.
Cilj ovakvih događaja je približiti običaje i bogatstvo podravskog kraja studentima. Kroz ovaj događaj povezali su se umjetnost, prehrambena tehnologija i etnografija. Ovo je i dokaz da se tradicija provlači kroz razne grane znanosti, te da je nezaobilazan segment našeg života. Povezali su se mladost i iskustvo, tradicionalno i moderno“.
Čestitam Lidiji Vaclavek na dosadašnjim likovnim radovima.
Đuro Vidmarović