Dani Luke Botića

Slavonsko – srijemsko – baranjski ogranak Društva hrvatskih književnika vrlo je djelatan i ostvaruje svoju temeljnu zadaću u istočnom dijelu Hrvatske. Štoviše, Ogranak povezuje hrvatske književnike s kolegama iz Bosne i Hercegovine, Vojvodine i Mađarske. To se pokazalo vrlo korisnim i ovoga puta, na književno – znanstvenim susretima u Đakovu koji se održavaju pod naslovom „Dani Luke Botića“.

Dani Luke Botica1 1

U organizacije ovog važnog književnog događaja vrlo se dobro upotpunjuju štoviše postoji kvalitetna sinergija između književničkog Ogranka, Biskupije, Poglavarstva grada Đakova i Matice hrvatske. Upravo je to primjer koji želim istaći kada je riječ o uspješnom djelovanju književnog središta ili ognjišta u jednom užem pokrajinskom prostoru RH. Luka Botić je sretno izabrana književna osobnost, jer je svojim djelom povezao južnu Hrvatsku odnosno Kaštela sa sjevernom Hrvatskom odnosno Đakovom. Njegov rad nezamisliv je bez podrške velikoga đakovačkoga biskupa Josipa Jurji Strossmayera.

Ovogodišnji Dani Luke Botića trajali su dva dana i održali su se na dva mjesta i tri lokacije.

U srijedu su u Kaštel Lukšiću počeli 11. Dani Luke Botića, tradicionalna kulturna manifestacija čiji glavni organizator je Đakovački kulturni krug, a suorganizatori Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Hrvatsko kazalište u Pečuhu, Udruga povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema, Brodski kulturni krug i UKUD Biđani.

Đakovački dio programa počeo je u Rock klubu King predstavljanjem Zbornika Dana Luke Botića broj IV, predstavljanjem knjige „Otoci, prozni zapisi” Darije Mataić Agičić, te šeste i sedme knjige Sabranih djela Nikole Tordinca, a predstavljena je i monografija Ivice Đuroka „Antun Vidaković – utemeljitelj kazališta (Hrvatsko kazalište u Pečuhu””.

Vrlo je značajno što se u Đakovu pojavio i autor monografije o Antunu Vidakoviću, dr. sc. Ivica Đurok. Vidaković je utemeljitelj Hrvatskoga kazališta u Pečuhu i poznati folklorist. Zauzima važno mjesto u povije4sti Hrvata u Mađarskoj. Ivica Đurok je sociolog i političar, pripadnik etničke elite Hrvata u Mađarskoj.

Pomalo zaboravljeni Tordinac vraćen je ovom knjigom u našu suvremenost. Vrlo vrijedno izdanje.

Dani Luke Botica1 3

Dani Luke Botica1 5

Subotnji program započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod grobnice Luke Botića, a nastavljen je u Spomen-muzeju biskupa Strossmayera predstavljanjem dva kapitalna zbornika; o biskupu Pavlu Matiji Sučiću i o biskupu Ćirilu Kosu. Sudjelovali su: Mirko Ćurić, dr. Pero Aračić, Tomislav Žigmanov i Božidar Petrač koji je predstavio knjigu Emmanuela Mouniera „Rasprave o personalizmu”.

Dani Luke Botica1 7

Božidar Petrač, Pero Aračić, Mirko Ćurić i Tomislav Žigmanov

U sklopu programa otvorena je i izložba “150 godina Bunjevačkih i šokačkih novina” Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Dani Luke Botica1 9

Prvi dan u romantičnom ambijentu „Rock caffea King“, kada su organizirane promocija dviju knjiga: prošlogodišnjeg zbornika o Luki Botiću i pjesama autorice iz Bićkog sela, Darije Mataić Agičić, ostao mi je u prijatnom sjećanju. Ovaj ugostiteljski objekt zbog svoje terase posebno zanimljiv jer je građen u etno stilu, a pored književne riječi, omogućio je korištenje i filmske projekcije, a zatim i glazbu talentiranih domačih mladića.

Dani Luke Botica1 10


Predstavljanje zbornika IV „Dani Luke Botića“

Skrenuo bi pozornost na pjesnikinju – početnicu, gospođu Mataić Agičić iz Bićkog sela koja se predstavila zbirkom lirske proze pod naslovom „Otok“. Svi nazočni su dobili kao poklon ukusno opremljenu knjižicu omotanu trakom na kojoj je bila priključena grančica lavande. Vrlo lijep poklon i pjesme kao tipično žensko književno pismo.

Dani Luke Botica1 13

Marin Mandarić, gradonačelnik i moderatorica

Subotnji program započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod grobnice Luke Botića, a nastavljen je u Spomen-muzeju biskupa Strossmayera predstavljanjem dva kapitalna zbornika; o biskupu Pavlu Matiji Sučiću i o biskupu Ćirilu Kosu. Sudjelovali su: Mirko Ćurić, dr. Pero Aračić, Tomislav Žigmanov i Božidar Petrač koji je predstavio knjigu Emmanuela Mouniera „Rasprave o personalizmu”.

 Dani Luke Botica1 15

Pavao Matija Sučić: 250 godina od rošenja, HAZU, Zagreb, 2018. In caritate, himilitate et vitae simplicitate, 100 godina od rođenja biskupa Ćirila Kosa, HAZU, Zagreb, 2020.

Obje monografije su vrijedni radovi o zaslužnim đakovačkim biskupima. Treće predstavljeni autor bio je francuski kršćanski personalist Emmanuela Mouniera i njegovo „Rasprave o personalizmu“. Knjigu je preveo Božidar Petrač. On je pravo božje čudo od radinosti, jer je toliko toga objavio, uredio, pripremio, napisao, organizirao da se čovjek pita kako je sve to uspio u samo jednom ljudskom životu.

 Dani Luke Botica1 17

 Svečanosti je nazočio i metropolit u mirovini Marin Srakić. Premda u godinama pokazuje zavidno zanimanje za „čuda“ ove digitalne ere.

Završni dio programa ovogodišnjih 11. Dana Luke Botića seli u Bicko Selo gdje će se održati interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Valentin Benošić i Bicko Selo, u kontekstu slavonske i hrvatske književnosti”.

 Dani Luke Botica1 19

Bicko Selo

Drugi dan „Dana Luke Botića“ održan je u selu Bicko Selo kod Broda, gdje je upriličena vrlo lijepa svečanost povodom 100. obljetnice organiziranja Hrvatske čitaonice u mjestu i 50. obljetnice smrti već pomalo zaboravljenog pjesnika Valentina Benošića. (Stružani kod Slavonskog Broda, 1941. - Zagreb, 1968./ Već u djetinjstvu boluje od tuberkuloze od koje i umire vrlo rano. Bio je odbornik Skupštine općine Slavonski Brod, tajnik Matice Hrvatske, član Društva književnika Hrvatske. Prvu pjesmu bez naslova objavio je u Telegramu (1962.). Pjesme, prikaze i publicističke članke objavio je u Reviji, Telegramu, Godišnjaku MH Vinkovci, Književnim novinama, Brodskom listu, Rukovetima, Glasu Slavonije, Republici i dr. Objavio je zbirke pjesama: Sanatorij (Vinkovci 1964.), Ponoćne ruže (Slavonski Brod 1966.), Odavde do smrti (Slavonski Brod 1967.), U okovima (Slavonski Brod 1969.). Prema riječima V. Rema bio je darovit pjesnik, a njegova je lirika puna sugestivno izražene patnje i spoznaje nestajanja.)

 Dani Luke Botica1 20

U Domu kulture domaćini su organizirali pravi simpozij o svome mještaninu. Prije toga predsjednik DHK i zamjenica načelnika općine Garčin u koji spada i Bicko Selo, u pratnji sestre i unuke pokojnog pjesnika položili su vijenac na njegovu rodnu kuću.

Zamjenica gradonačelnika IRENA KATALINIĆ, pokazala je veliki interes za ovu manifestaciju i ja joj ovom prilikom želim čestitati.

O životu i djelu prerano preminulog pjesnika Valentina Benošića nadahnuto je napisala studiju gospođa Darija Mataić Agičić, pod naslovom: „Valentin Benošić – u dihotomiji voljenja života i čekanja smrti“. Nakon ovoga rada za Benošića možemo kazati kako je vraćen iz povijesnog zaborava u našu književnu stvarnost. Dr. sc. Vlasta Markanović iz Vinkovaca pročitala je referat o ženskim likovima u šokačkim djelima Mare Švel Gamiršek. Ova velika slavonska književnica zaslužuje više pozornosti naše svekolike javnosti. O 100. obljetnici Hrvatske čitaonice govorio je vrlo stručno Ilija Maoduš, novinar i publicist Udruge povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema. Njegov referat nosi naslov „Hrvatska narodna čitaonica Bicko Selo 1920.-2020.“ Doista događaj vrijedan pažnje.

 Dani Luke Botica1 22

Vlasta Markanović i Tomislav Žigmanov u Bickom Selu

Gospodin Ivan Stipić, doktorand Filozofskog fakulteta u Zagrebu, veoma je zaslužan što sam imao čast sudjelovati na ovoj svečanosti. On je napisao vrlo koristan pregled: „Bicko Selo i njegov doprinos hrvatskoj kulturi zabilježen na stranicama Leksikona brodskih pisaca. Tematski na ovaj tekst nadovezuje se rad Ilije Maoduša: „Stogodišnji tragovi – po komu ćemo pamtiti Biđane“

Hvale vrijedan je i napor Tomislava Žigmanova koji je boravio i u ovom selu, gdje se obratio nazočnima. Pisac ovih redaka oduševljen je brojem nazočnih. Dvorana je bila ispunjena, a dan je bio posebno vruć i sparan. Tema zavičajna i stručna. To je samo znak kako i u našim selima postoje mogućnosti za stvaranje književnih žarišta, a na nama iz vodstva DHK je zadatak da to podržavamo. Nije uvijek jednostavno putovati u udaljenija mjesta, poglavito u ovim uvjetima epidemije, ali cilj je vrijedan truda. Stoga sam obećao mještanima Bickog Sela doći uvijek kada me pozovu, bez obzira što više neću biti na čelu DHK-a. To su naših pošteni ljudi željni čuti lijepu riječ, po mogućnosti hrvatsku poticajnu riječ i nagradit će svakoga govornika svojom pažnjom.

Đuro Vidmarović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 2-12-2020, 10:18:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.