Književni susret "Dobrojutro more", Podstrana

Već 21 godinu održavaju se svakoga 4. kolovoza, u slikovitom i starodrevnom mjestu Podstrana nedaleko Splita, književni susreti pod naslovom „Dobro juto more“. Utemeljili su ih ugledni poljički sinovi, Milan Vuković, nekada predsjednik Ustavnog suda RH, te književnici Nedjeljko Mihanović, bivši predsjednik Hrvatskoga Državnog Sabora, Anđelko Novaković, pokojni tajnik Društva hrvatskih književnika, Jakša Fijamengo, ugledni splitski pjesnik, kasniji akademik HAZU, te dr. Nikola Cindro, član stare podstranačke obitelj, te Mario Tomasović i Margareta Kelava, uz suglasnost Općine Podstrana i mjesnoga Odbora matice hrvatske. Nakana je bila, a tako je ostalo do danas, pjesničkom riječju pridružiti se svečanom obilježavanju VRO „Oluja“ i Dana domovinske zahvalnosti. Istine radi, bilo je pokušaja da se izvorna nakana suzi samo na velike pjesnike iz slavne Poljičke Republike.

Podstrana 1 1

Dr. Nedjeljko Mihanović (s kćerkom, dr. sc Hrvojkom Mihanović-Salopek) jedan od utemeljitelja Susreta i njihov dobri duh.

Organizatori ove manifestacije su Općina Podstrana i Ogranak Matice hrvatske Podstrana uz podršku Društva hrvatskih književnika. Pojam „podrška“ pravo je neobvezujući i pisac ovih redaka je predložio promjenu ovoga statusa, odnosno prihvaćanje DHK kao ravnopravnog organizatora susreta i sudionika u svim aspektima događanja vezanih uz susrete. Isti principijelan stav predložiti ću Upravnom odboru DHK i glede drugih manifestacija, kao što je npr. i jedna vrlo bitna: „Croatia rediviva „ u Selcima na Bbraču. Nije prikladno očekivati od predsjednika DHK da javno podrži neku književnu manifestaciju, ali pri tome nemam nikakvoga utjecaja na izbor sudionika i laureata.

Naziv književnih susreta „Dobrojutro more“ preuzet je iz poznate pjesme Josipa Pupačića „More“ u kojoj se ponavlja pozdrav „dobrojutro more“.

I gledam more gdje se meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho

Kao prilog književnim susretima organizatori objavljuju prigodnu knjižicu u kojoj su pjesme sudionika, obrazloženje o djelu laureata i s potrebnim uvodom i foto-dokumentarnom građom.

Književni susreti „Dobrojutro more“ traju dva dana. Prvoga dana održao je koncert u slikovitom ambijentu palače Cindro, u Donjoj Podstrani, splitski šansonjer Darko Matičević pod naslovom „Pjevam pjesnike“. Nazočio sam koncertu i imam samo riječi pohvale za izvođača i organizatore, a poglavito za prostor u kojem smo slušali uglazbljene stihove velikana hrvatske pjesničke riječi, kao što su Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Luko Paljetak, Arsen Dedić i drugih.

tzuz56

Splitski kantautor Darko Matičević nakon nastupa u parku u palače Cindro

Drugi dan održani su književni susreti u staroj Podstrani, prekrasnome starom mjestu ispod mitskoga Peruna. Razvojem turizma mještani su se spustili na obalu mora i podigli novu Postranu, ali staru nisu zaboravili. Sa zadovoljstvom sam uočio kako se ondje kuće obnavljaju, a Općina je uredila cestu, šetnicu, postavila klupe s kojim puca pogled na Brački kanal, i niz ostalih detalja potrebnih za turističko korištenje ambijenta, prostora i zdanja. Doživljaj je vrijedan poezije nastupiti u tome selu, visoko u brdima Mosora, s čudesnim pogledom na Jadranskom more i grad Split. U noćnim urama taj je pogled gotovo nestvaran.

 Podstrana 1 3

Sudionici pjesničkih susreta „Dobrojutro more“ – Podstrana, 2017.

Vrijednost književnih susreta u Podstrani čini, naravno, pored ljepote prostora i domoljubne nakane, ozbiljnost u izboru sudionika i odluci glede laureata. Naime, na svakim se susretima jednome od pjesnika dodjeljuje plaketa „Dobrojutro more“, uz stručni prikaz djela i života navedenog laureata. Ove godine ovom je čašću nagrađen Veselko Koroman, jedan od najvećih suvremenih hrvatskih pjesnika. Prilika je kazati kako su svi dosadašnji laureati vertikale hrvatske poezije 20. stoljeća. Treba čestitati organizatorima na njihovome odabiru, jer su se uzdigli na nacionalnu razini, izbjegavši prilikom odabira laureata lokalne i ostale izvanliterarne sadržaje. Pledoaje o književnome djelu Veselka Koromana napisao je i pročitao pjesnik i znanstvenik Miljenko Buljac.

Sudionike su nadahnutim govorima pozdravili Rektor Zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. Damir Boras i podpredsjednik MH.

Podstrana 1 4

Ambijent u kojem su se održavali susreti „Dobrojutro more“

(Veselko Koroman (Radišići kod Ljubuškog. 7. travnja 1934.) hrvatski je književnik i povjesničar književnosti iz Bosne i Hercegovine. Piše pjesme, romane, pripovijetke, eseje, putopise, književne kritike, a sastavlja i antologije.

Uređivao je časopis „Život“ od 1969. do 1972., a od 1995. do 1998. mostarskog tromjesečnika za kulturu, književnosti društvene teme „Osvit“. Potpisnik je Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971. godine. Dopisni je član HAZU. Član je DHK, Udruženja književnika BiH, hrvatskog i bosanskohercegovačkog PEN-centra.

Prvu pjesmu "Suza" objavio je 1953. godine u mostarskoj "Mladoj Hercegovini". Cijela je sažeti opis te kapljice iz ljudskog oka. Ubrzo tiska svoju prvu zbirku "Grad prema sjeveru". Ključne pjesme u tom početnom razdoblju bile su "Mogila", "Jučer je bilo ljeto" i "Crne naranče". Razlozima postojanja na Zemlji bavi se u zbirkama "Knjiga svanuća", "Svjetiljka od trnja", "Sjaj i rana", "Na tom svijetu" kao i ciklusima koji su došli iza njih.

U eseju "Svijet ili dvije polovice" (1979.) Koroman zaključuje: Besmisleno je, naime, znati da postoji smrt, a ne znati ništa o tome kako da joj odolimo. O svim zgodama i nezgodama iz vlastitog života pisao je u autobiografskom romanu "Mihovil" objavljenom u Sarajevu 1983. godine. Od 1969. godine predavao je u visočkoj Gimnaziji, a s Makom Dizdarom bio je i urednik "Života", glasila Udruženja književnika BiH. Rat ga zatiče u Sarajevu, kojeg napušta 6. studenog 1992. godine. Stariji sin Tomislav mu kao 18- godišnjak stupa u brigadu HVO-a, i rat provodi u okolnim rovovima pune tri godine. To se odrazilo na njegovo zdravstveno stanje pa je za vrijeme studija u Zagrebu 2002. godine preminuo od karcinoma želuca. Prije te tragedije 1993. umire mu otac, a četiri godine nakon njega i majka. Ratne 1993. godine postaje prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i biva imenovan glavnim urednikom časopisa "Osvit". Godine 2008. postaje član Akademije nauka i umjetnosti BiH.)

Podstrana 1 5

Predsjedniku Društva hrvatskih književnika pripala je čast predati akademiku Koromanu Plaketu „Dobrojutro more“. Slavljenik je dostojanstveno i suzdržano primio nagradu, a ona je doista došla u prave ruke. Koroman je književnik na kojega možemo biti ponosni. Dostojan je Nobelove premije.

Podstrana 1 6

Predsjednik DH dodjeljuje akademiku Koromanu Plaketu „Dobrojutro more“ 2017.

Dakako, imam nekoliko zamjerki organizatorima susreta „Dobrojutro more“. Kao prvo, pozornica je smještena na platou kuće visoko iznad glava gledatelja, drugo, obvezatno je angažirati profesionalnog glumca koji će čitati stihove laureata, što se vidjelo kao veliki nedostatak kada je riječ o poeziji diskretnog i aristokratski suzdržanog akademika Koromana, treće, na svečanoj večeri koju organizatori priređuju nakon završetka susreta, potrebno je karticama označiti gdje će tko sjediti, jer se bez toga gosti „muvaju“, pri čemu laureat dospije u sekundarni položaj, četvrto, gradonačelnik mora nazočiti susretima i pozdraviti goste, a ukoliko je dosita spriječen, tada njegov govor treba pročitati netko od njegovih najbližih suradnika. No, bez obzira na ove protokolarne detalje, visoko cijenim ove susrete i njihovo postojanje opravdano je i, što više, potrebno hrvatskoj književnosti. Poglavito, ako je riječ o neophodnoj demetropolizaciji za koju se zalaže pisac ovih redaka. Što mislim od književnim susretima „Dobrojutro more“ kazao sam u pozdravnome govoru:

Podstrana 1 7

Mjesna klapa sjajno je nadopunjavala visoku književnu razinu susreta.

Pozdravni govor predsjednika DHK, Đure Vidmarović, upućen sudionicima književnih susreta „Dobrojutro more“, - Podstrana, 2017.
Gospodine načelniče,
Gospodine predsjedniče Ogranka MH u Podstrani,
dragi sudionici književne manifestacije „Dobro jutro more“,
poštovani nazočnici,

Kao predsjedniku Društva hrvatskih književnika pripala mi je osobita čast sve vas pozdraviti u ime naše najstarije i najbrojnije literarne udruge, u ime 530 hrvatskih pjesnika, prozaika, dramskih pisaca, pisaca za djecu, književnih kritičara i teoretičara.

„Dobro jutro more“ je eminentna književna manifestacija, koju su njezini utemeljitelji zamislili kao prilog obilježavanju Dana domovinske zahvalnosti i veličanstvene vojno-redarstvene akcije „Oluja“ kojom je konačno oslobođena draga nam Domovina Hrvatska. Hrvatski književnici u najvećem broju stali su u obranu vlastite zemlje onako kako najbolje znadu – svojom književnom riječju, ali mnogi su sudjelovali i kao dragovoljci na bojišnicama, organizirani u posebnu književničku vojnu formaciju. Oni koji su poput G. Babića prešli na stranu fašistički nastrojenog neprijatelja nije bilo mnogo. Pojavili su se tek kasnije, kada je nastupila puna sloboda i demokracija, kako bi ove velike stečevine zluporabili za svoje retrogradne jugofilske , orjunaške i titoističke fantazmagorije. Književna manifestacija „Dobro jutro more“ već 21 godinu stoji na jasnim nacionalno- oslobodilačkim pozicijama, bez ideologema, etički čisto kao suza, oslanjajući se na najvišu razinu književne riječi. Domoljublje traži od književnika visoke estetske kriterije. Domoljublje se ne može na dostojanstven način isticati subliteraturom. A primjer toga je naša manifestacija. Svi dosadašnji laureati blistava su ime suvremene hrvatske poezije. Izbor kome će se dodijeliti povelja „Dobro jutro more“ služi na čast organizatorima. Oni su postupili mudro: objedinili su snage lokalne političke zajednice, Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. To je dobro rješenje i Društvo hrvatskih književnika je predložilo institucionaliziranje ove suradnje, pa ukoliko nam se pridruži i Razred za književnost HAZU dobiti će se najviša nacionalna razina, a Plaketa će zablista sjajem naše nacionalne nobelovske premije. Stoga sam u mogućnosti vidjeti ovdje, na ovom čarobnome mjesto, ispod Peruna iza leđa i svetoga Duje ispred očiju, u jedinstvu naše duhovne samobitnosti, s poljičkim književnim velikanima na čelu s Josipom Pupačićem, ali i slavnim Marulom i svim začinjavcima, s velikanima od Tina Ujevića do Anke Petričević i Luke paljetka, naše najviše državne i vjerske uglednike i dostojanstvenike, kako svojom nazočnošću odaju počast „jeziku rodna našega“, i kako time svjedoče da Turci više nikada neće „zaleći na jazik horvatski“. Taj jezik čuvar je naše samobitnosti, našeg opstanka kao naroda,naša „kuća bitka“.

Poštovani nazočnici,

veliki pjesnik Drago Ivanišević je napisao stih „I kud god idem sa mnom je Hrvatska“, a njegov mlađi kolega, pjesnik i ratnik, general Ivan Tolj napisao je stih „Kad kažem Hrvatska, riječi moja budi široka“. To su naše markacije, naši orijentiri, naši smjerokazi. Krećući se tim smjerom od srca čestitam ovogodišnjem laureatu, akademiku Veselku Koromanu koji nam dolazi iz druge hrvatske Domovine, Bosne i Hercegovine, gdje trajno i ponosno njeguje i čuva dragu hrvatsku materinsku riječ. A ta riječ, kao oruđe u radu plemenite duše emanira Gospodinovu nazočnost, ljubav i dobrotu, slobodu i ponos, dok u vlasništvu pobornika tame, sije mržnju i nanosi bol. Naša manifestacija ponosno nosi plamen dobrote, ljubavi i ponosa. I tako od davnih stoljeća kada su naši pređi ugledali plavi Jadran, možda na ovome mjestu, i poklonili mu se riječima: „dobro jutro more“! To će more postati „mare nostrum croaticum“. I tako će ostati dok nas bude.

Živjeli!

Đuro Vidmarović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Pon, 3-08-2020, 14:16:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.