Anka Petričević

Tiho, prešućeno i gotovo zanemareno u našoj široj javnosti prošla je činjenica da je naša velika pjesnikinja, prevoditeljica, teologinja, slikarica i urednica, Anka Petričević, 2. siječnja 2020. obilježila 90 godina života. Ne samo što je riječ o zaslužnoj poetesi, riječ je o osobi koja je u hrvatsku kulturu svojim prijevodima unijela cijelu biblioteku teološke literature mističnog sadržaja. Gotovo je neshvatljivo kako je ova časna sestra – klarisa, iz svoje zatvorene samostanske ćelije, intelektualno i duhovno obuhvatila cijeli svijet. Učinila je toliko dobrih prijevoda i objavila toliko vrijednih knjiga da se to može usporediti s jednim institutom.

Naša javnost zaboravila je na činjenicu kako je Anka Petričević posljednja osoba koja je pripadala društvu najvećega hrvatskoga pjesnika Tina Ujevića. Štoviše, poznat kao ženomrzac Tin Ujević je dozvolio jedino Anki Petričević priključiti se njegovim sustolnicima.

Anka Petricevic1 2

Anka Petričević kao studentica

Anka Petricevic1 3

Povijesna fotografija: Tin Ujević i njegovi discipulusi

Ona je tada bila perspektivna mlada profesorica francuskoga jezika s ponudom nastavka poslijediplomskih studija u Parizu, ali i s knjigom pjesma koja je otkrila njezin talent. A onda je 1956., na iznenađenje svih koji su joj predviđali književnu i znanstvenu karijeru, napustila javni život i priključila se strogom splitskom klauzurnom redu časnih sestara Klarisa koje žive zatvorene za vanjski svijet. Tako je ostalo do danas.

 Anka Petricevic1 5

Časna sestra Marija od Presvetog

Anka Petričević je nakon ulaska u red kćeri svete Klare promijenila ime i postala Marija od Presvetog Srca. U samostanu razvija plodan književni, prevodilački i teološki rad. Kao književnica okušala se i to uspješno u pjesmama kršćanskog nadahnuća, pjesmama i prozi zavičajnog i domoljubnog karaktera, autobiografskoj prozi, dramskoj književnosti, a pisala je i studije. Posebno poglavlje njezinog života predstavljaju prijevodi teološke literature sa francuskoga jezika. Dakle, s. Marija od Presvetoga Srca, autorica je 75 knjiga poezije, eseja, proze mistične tematike te utemeljiteljica i urednica edicije "Symposion", biblioteke u kojoj je uredila 135 knjiga: Bila je vrlo djelatna tijekom Domovinskog rata kada je svojom pisanom riječju ali i molitvama pridonosila obrani domovine.

Anka Petričević je rođena 2. siječnja, 1930 je u Lovreću, u uglednoj hrvatskoj obitelji progonjenoj od komunista. Njezine sestre Anđelka i Branimira također se bave književnim radom.

 Anka Petricevic1 7

 Knjiga domoljubne poezije

U jubilarnoj 1995. godini otvorenja proslave 1700. obljetnice grada Splita, primila je nagradu Grada, a iste godine od predsjednika Republike dodijeljeno joj je odlikovanje Danice hrvatske s likom Marka Marulića za njezin izuzetan doprinos našoj kulturi.

 Petreičević

Č. s. Marija od Presvetog danas. Premda teško bolesna sačuvala je životnu vedrinu i nepokolebivu vjeru u Gospodara naših duša.

Nažalost (nije mi ugodno ovo ni spominjati), Anka Petričević nije primljena u HAZU. Teško je pronaći razloge ovog propusta, osim ako nije riječ o njezinoj krivnji što je redovnica. Drugih razloga nema.

Anka Petričević upisala se u red vodećih ličnosti hrvatskog kulturnog života 20. stoljeća. Ona je jedna od velikih žena koje je dao naš narod. I zbog toga neka ovi skromni redci budu nadomjestak za veliku zahvalu koju je zaslužila svojim tihim samozatajnim redovničkim životom u kojem je ostvarila velebno djelo. To djelo ne mogu zanijekati svi oni koji s prezirom i omalovažavanjem misle o njezinom redovničkom pozivu. Anka Petričević je veliko intelektualno ime i u europskim razmjerima. Cijeli se život borila za bolji svijet, a svijet ljubavi, poniznosti, praštanja, bogoljublja i domoljublja.

 Anka Petricevic1 10

Cijeli život za bolji svijet

Hrvatska enciklopedija posvetila je našoj slavljenici osam redaka:

„Petričević, Anka (Sestra Marija od Presvetog srca), hrvatska književnica (Lovreć, 2. I. 1930). Diplomirala na Filozofskom fakultetu (1955) i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove (1975) u Zagrebu. Klarisa, od 1956. živi u samostanu sv. Klare u Splitu. Utemeljiteljica je (1975) i urednica biblioteke asketsko-mističnih djela Symposion. Piše pjesme duhovno-religijskoga, zavičajnog i domoljubnoga nadahnuća (Stazama ljubavi,1961.; Nedopjevana pjesma, 1964; Sagni se, majko, 1967; U noći, 1970.; Alvernija, 1982; More sjaja, 1983; Otkupiteljeva ljubav, 1986; Tužaljke, 1989; Molitve srca, 1993; Dosegnuh svoj sjaj, 1994; Moj vječni izvor, 1996; Sveta žrtva, 2000; Zov vječnih vrhunaca, 2001; Hrvatska, zemljo moja, 2001; Estera, 2004; Vječni izvor života, 2006., i dr.), meditativnu i autobiograf-sku prozu (Tornju bjelokosni, 1988; Žeđa za vječnom ljubavlju, 1990), drame (Juriš na sinjs- ku tvrđavu, 1971; Pokrštenje Ilira i Hrvata, 1976), studije i eseje. Zastupljena je u mnogo-brojnim antologijama hrvatskog pjesništva.

Anka Petricevic1 11

Anka Petricevic1 13

U Splitu je objavila knjige Stazama ljubavi (1961.), Zvijezda nad Betlehemom (1961., 1967., 1994.), Moj bijeli dan (1962., 1998.), Nedopjevana pjesma (1964.), Duh ljubavi (1966.), Sagni se, majko (1967.), U noći (1970.), Getsemanska ura (1971., 1995.), Juriš na Sinjsku tvrđavu (1971.), Za bolji svijet (1972.), Plameni krijes (1973.). Pjesma ljubavi (1974.), Put ljubavi (1975., 1993.), Bog je ljubav (1976., 1989.), Ovdje je sva povijest moja (1976., 1994.), Pokrštavanje Ilira i Hrvata (1976., 1997.), Samostan sv. Klare u Splitu (1979.), Magnificat (1980.), Franjina ljubav na križu (1982.), More sjaja (1982.), Apokalipsa (1983.), Dar života (1985.), Otkupiteljeva ljubav (1986.), Ave Marija (1988.), Tornju bjelokosni (1988.), Tužaljke (1989.), Žeđa za vječnom ljubavi (1990.), Vječna je ljubav njegova, II, (1992.), Mistični sjaj svjetla (1992.), Molitve srca (1993.), Ljubav zbog ljubavi (1993.), U sjaju slobode (1993.), Odsjaj vječne ljubavi (1994.), Dosegnuh svoj sjaj (1994.), Mistična zaručnica utjelovljene Ljubavi (1994.), Moj vječni izvor (1996.), U sjaju duha (1997.), Znak Vječnosti (1997.), Bog prebiva među nama (1997.), Lovreć - Pjesma u kamenu (1997.), Na našim izvorima (1997.), Mistične ruže (1997.), Mučenička Hrvatska (1998.), likovno-pjesničku monografiju Sestra Marija (Široki Brijeg, 2000.), Hrvatska zemljo moja (2000.) i Sveta žrtva (2000.). Izbor njezine poezije objavljen je na CD-u Bog je ljubav (1999.) i audiokaseti Lijepa naša domovino (2000.). Prevođena na poljski jezik

Odnos prema Anki Petričević kao poetesi, teologinji, prevoditeljici i urednici važne izdavačke kuće duboko nas zabrinjava jer nas vraća u situaciju prije 1990. godine.

 Đuro Vidmarović

 

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 22-10-2020, 16:51:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.