Kistanje – novo Janjevo 1997. – 2017. Spomen na 20. obljetnicu Janjevaca u Kistanje, „Župa Prikazanja Blažene Djevice Marije“, Kistanje – Kaštela, 2019.

Kistanje je gradić u Dalmatinskoj Zagori u koji su se 1997. doselili Hrvati iz Janjeva, grada u današnjoj nezavisnoj državi Republika Kosovo. Kada govorimo o Hrvatima u kosovarskom mjestu Janjevu, tada treba istaknuti kako je riječ je o jednom od najstariji hrvatskih nacionalnih rasuća. Njihovo preseljenje zbilo se u dramatičnim vremenima borbe Kosova za nezavisnost. To je ujedno i prvi slučaj u najnovijoj europskoj povijesti organiziranog preseljavanja (repatrijacije) jedne nacionalne manjine u državu matičnoga naroda. Na povijesnoj, kulturološkoj i identitetskoj razini, po mišljenju pisca ovih redaka, ovakvo preseljavanje dovelo je do – uz ispriku zbog grubosti izraza - dvostruke tragedije Hrvata koje poznajemo pod lokaliziranim nazivom janjevački Hrvati.

Prvo, tragedija je već sama činjenica što su morali nasilno napustiti svoja pradjedovska obitavališta. Drugo, tragedija je i u tome što je na taj način prestala postojati jedna stara europska etnička manjinska zajednica koja je tijekom sedam stoljeća stvorila vlastiti kulturni identitet, vlastiti govor, tradicije, folklor, pa čak i subetnički identitet. Preseljavanjem u državu matičnog naroda osigurana im je egzistencija i budućnost, na žalost i fizička opstojnost, ali ne više kao manjinske subetničke zajednice. Doduše, u Janjevu je ostalo stotinjak mještana ali oni ne mogu zamijeniti cjelinu koja je nekada postojala.

Janjevci su potomci dubrovačke kolonije nastale kao rezultat izuzetno vješte diplomacije Republike Dubrovnik. Sveti Vlaho je i njihov patron i ostali su mu vjerni do danas.

 Kistanje DJ1

Kip sv. Vlaha u novoj kistanjskoj crkvi posvećenoj Preobraženju B. D. Marije.

U Republici Hrvatskoj preseljeni Janjevci odabrali su gradić Kistanje za svoju novu postojbinu, premda im je nuđena mogućnost preseljenja i u jedan istarski lokalitet. U svojoj novoj postojbini ovaj ponosan i samosvojan hrvatski puk nastavio je koliko je to moguće ,čuvati svoje običaje i tradiciju, a poglavito odanost svetom Nikoli i ljubav prema djeci. Poznati kao marljivi i sposobni obrtnici nastavili su živjeti od svojega rada uključujući se u turističku ponudu na jadranskoj obali. U samom mjestu Kistanje pored stare župne crkve sagradili su velebnu novu crkvu posvećenu Preobraženju B. D. Marije, impozantnu poput neke katedrale. Ako znademo kako je riječ o siromašnom pučanstvu, tada je shvatljivo koliki su napor uložili u podizanje ove crkve, ali i kolika je njihova ljubav prema Crkvi i vlastitome parcu, svetome Nikoli.

Hrvati u Kistanjama imaju svoju manjinsku samoupravu, što je na neki način paradoksalno jer su se našli ponovno u položaju manjine, sada u matičnom narodu i njegovoj Državi, u kojoj je većinski. Naime, Kistanje ima u okruženju većinu srpske populacije i njezina politička stranka na političkim izborima dobiva većinu i time pravo na postavljanje svoga čovjeka za gradonačelnika.

Kistanje dj2

Roko Antić, dogradonačelnik izabran iz redova Hrvata

Godine 2017. Hrvati u Kistanjama, na inicijativu svoga agilnoga mladog lidera, Roka Antića, organizirali su znanstveni simpozij pod naslovom „Kistanje novo Janjevo“ kao sjećanje na 20. obljetnicu od preseljenja iz stare u novu postojbinu. Rezultat ovog simpozija je vrlo vrijedan zbornik kojeg smo nazvali i monografijom, jer se u njemu nalaze sadržaji o svim aspektima života u ovome gradiću.

U uvodnoj riječi Roko Antić ističe kako ih je na organiziranje simpozija i objavljivanje zbornika vodila želja da ostave trag za buduće naraštaje. „Kako bismo to ostvarili, piše Antić, odlučili smo organizirati znanstveni skup i pozvati relevantne predavače koji će sa stajališta struke predstaviti svoje spoznaje i rasvijetliti neke bitne događaje kako iz slavne prošlosti našega rodnog Janjeva, te najstarije hrvatske dijaspore, tako i iz bremenite, ali isto tako slavne nedavne prošlosti“.

 kistanje dj3

Studentica iz Kistanja u narodnoj nošnji

Predgovor zborniku kojeg predstavljamo napisao je mr. sc. Zvonimir Ancić. On je između ostaloga naglasio: „Naša nas hrvatska povijest uči da uvijek trebamo izabirati aktivnu ulogu i težiti biti subjektom povijesnih zbivanja jer u protivnom postajemo samo promatrači o čijoj sudbini odlučuje netko drugi. Slobodu koju danas uživamo moramo zahvaliti upravo onim sinovima i kćerima našega naroda koji nisu prihvatili biti pukim objektom, unatoč svim protivnim mišljenjima i djelovanjima raznih lokalnih i svjetskih moćnika, nego su aktivno stali u obranu slobode i prava hrvatskoga naroda na svoju državu“.

 Kistanjedj4

Hrvati iz Kistanja oduševljeno su dočekali msgra. Petra Palića, novoga Hvarsko-bračko-viškog biskupa, pripadnika janjevačke subetničke zajednice.

Zbornik „Kistanje novo Janjevo“ pored znanstvenih donosi i literarne i memoarske priloge. Prvi od znanstvenika čiji se prilog nalazi u Zborniku napisao je poznati povjesničar dr. sc. Ivica Prlender pod naslovom „Janjevo – kontinentalni odraz srednjovjekovnog Dubrovnika“. U njemu između ostalog čitamo: „Među brojnim dubrovačkim kolonijama vezanim za značajnija rudarska središta nedvojbeno spada i Janjevo. Njegov najstariji sačuvani spomen datira iz 1303. godine, ali samo naselje, kao i dubrovačka kolonija sigurno datiraju iz pređašnjeg 13. stoljeća, kada je kao plod suradnje Dubrovčana i Sasa i nastalo samo Janjevo“. U nastavku autor ističe: „Inače, sama dubrovačka kolonija u Janjevu se u poznatim nam arhivskim vrelima spominje tek u svibnju 1423. godine, dakle za vladanja srpskog despota Stefana Lazarevića“.

Sebastijan Palić u svom se prilogu pozabavio važnom temom: „Povratak Janjevčana u domovinu“. Ovaj prilog je važan za povijest današnjih Kistanja. Autor vrlo minuciozno navodi ljude koji su zaslužni za preseljenje te dokumente koji o tome svjedoče. Ovaj prilog, po našem mišljenju trebao bi prerasti u posebnu publikaciju.

Anton Palić zapitao se u svome prilogu „Tko smo i što želimo“. Riječ je o pismu koje je 12. ožujka 1992. Vladi Republike Hrvatske uputio tadašnji tajnih Hrvatskog društva Janjevo gosp. Anton Palić. U ovom pismu nalaze se dragocjene obavijesti. Navodimo neke od njih: „No, međutim, jačanjem nacionalizma u Srbiji, te pokušajem stvaranja Velike Srbije pojačan je pritisak službene srpske politike na Hrvate s Kosova. Raznim političkim pritiscima prisiljava se Hrvate s Kosova na iseljavanje. Tako im se zabranjuje trgovanje na teritoriju Srbije, uništava im se imovina, maltretira raznim ekscesima a osobito mobiliziranjem u borbi protiv Hrvatske. Na području AP Kosovo prebiva oko 7500 Hrvata. Od toga u Janjevu živi 2600 stanovnika. (…) Ispitivanjem javnog mijenja, utvrđeno je da je više od 90 % Janjevčana donijelo konačnu odluku o iseljavanju s Kosova u Republiku Hrvatsku. (…) Iseljeni i izbjegli Janjevčani, kao Hrvati, traže od Vlade Republike Hrvatske povlašteniji položaj u odnosu na prebjegle iseljene Hrvate. No svi prebjegli Hrvati s vremenom će se vratiti na svoja ognjišta, dok iseljenim Janjevčanima to neće biti omogućeno zbog opće poznate službene politike Srbije“.

 kistanjedj5

Sjećanje na Janjevo

Poznati hrvatski demograf dr. sc. Stjepan Šterc predstavio se esejom: „Zatvaranje povijesnog kruga“. Na početku svoga rada on ističe: „Povijesno putovanje Hrvata s istočne jadranske obale prema Janjevu i Letnici na Kosovu i njihov povratak na zapad u blizinu iste te obale ili u slavonsku ravnicu trajalo je punih sedam stoljeća, a prema zapisima moguće je to razdoblje vremenski postaviti između 1303. i 1997. godine. Gotovo nezabilježen primjer dugog putovanja i opstanka bez promjene etničkog i nacionalnog identiteta u svjetskoj povijesti i putovanja usporedivog s biblijskim prelascima i spašavanjima naroda preko mora. Nezamisliv sedam stoljetni krug povijesti koja nije bila nimalo laka i tijekom koje su na ovim prostorima razarana carstva, kraljevstva, kneževine, razarani narodi, etničke i religijske skupine, obitelji, pojedinci i uopće cijela društva i prostori. Izdržali su sve ratove, brutalnosti, pokoravanja, odvođenja, porobljavanja, proganjanja, stradavanja, raseljavanja i nesmiljene pritiske sa svih strana i ostali onakvi kakvi su bili na početku puta iz Dubrovnika i okolnih krajeva; cijele Dubrovačke Republike, poluotoka Pelješca, naselja Janjine, dubrovačkog zaleđa i ostalih dijelova hrvatskog juga. Potpuno okruženi drugima i drugačijima po puno različitih obilježja, preživjeli su drugo razdoblje Osmanlijskog carstva, izdržali srbijanske kraljevine i sve pritiske neposrednog albanskog okruženja, 'krivovjernici' tijekom sedam dugih stoljeća sami sa svojim hrvatskim i katoličkim identitetom i vjernici svog naroda, vjerovanja i tradicijskih obilježja“. Štercova studija je dragocjen prilog u ovom zborniku.

Kazali smo na početku kako je za Janjevo izuzetno važan život u župnoj zajednici a ljubav prema svetom Nikoli velika. Mr. sc. Zvonimir Ancić napisao je instruktivan tekst: „Župa Kistanje od doseljenja Janjevaca od 1997. do danas“.

Slijedeći prilog djelo je kninskog profesora i pjesnika Ante Nadomira Tadić – Šutre: „Povijest Katoličke crkve na kninskom području“. Ovo je vrlo značajan esej budući je Knin jedan od hrvatskih srednjovjekovnih gradova. Autor je naveo sve poznate kninske biskupe, priložio je povijesnu kartu i studiji dodao današnju situaciju u kninskom kraju.

Janjevački župnik u miru, don Josip Dučkić, priložio je tekst sa vrlo značajnom temom: „Rimski pape i janjevački Hrvati“. Autor je priložio i vrijednu foto-dokumentarnu građu.

Pisac ovih redaka kraćim je prilogom podsjetio na fond sv. Izidora koji je u Zagrebu utemeljio pokojni biskup Đuro Kokša s nakanom preseljavanja u Hrvatsku letničkih Hrvata.

Dr. sc. Josip Dukić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu proučio je „komunističko – partizanske likvidacije u Dalmaciji prema objavljenim popisima Narodnooslobodilačkih odbora, vojnih komandi, komiteta Komunističke partije te OZN-e UDB-e (1942. – 1952.) – Nepotpun popis od 2156 osoba“. Autor je proučio arhivsku građu koja se tiče likvidacije vojnih i civilnih osoba u Dalmaciji tijekom navedenog razdoblja. Te likvidacije izvršene su po naredbi Komunističke partije, a počinili su ih na izuzetno brutalan način pripadnici Narodno oslobodilačkog pokreta odnosno partizanskih odreda Jugoslavije. U sveukupnom broju likvidiranih nisu uračunati vojnici i civili iz Dalmacije koji su pobijeni na Križnom putu, kao i brojne pojedinačne likvidacije uglavnom civilnih osoba tijekom rata. Vrlo vrijedan prilog povijesti stradanja hrvatskog naroda u ovom kraju.

U drugom dijelu zbornika prikazan je društveni život u Kistanjama od dolaska Janjevaca. U okviru ove teme Marijan Poturović je predstavio udrugu „Novo Janjevo“ iz Kistanja.

Nikola Urukalo i Sebastijan Dučkić objavili su prilog pod naslovom: „Klapa Zvono – vrijedan član hrvatske klapske obitelji“. Navedena klapa dobila je ime po malom zvonu izrađenom 1368. godine kada je ono i postavljeno na crkvi sv. Nikole u Janjevu. U vrijeme turskih razaranja Janjevci su zvono skinuli i zakopali, a kad su opasnosti minule, vratili su ga na crkvu sv. Nikole. To je zvono jedno od dva najstarija zvona Katoličke Crkve u Hrvata uopće. Danas je ono važan dio janjevačkog vjerskog, kulturnog i povijesnog identiteta.

Pored klape „Zvono“ u Janjevu djeluje i mješoviti pjevački zbor „Sv. Cecilija“. O tom zboru prilog je objavio Antun Cirimotić. Prilika je podsjetiti na čuveni dječji zbor „Janjevački bijeli anđeli“, koji je prije četiri desetljeća utemeljio i uspješno vodio pokojni don Anto Baković.

Janjevci su u novome naselju utemeljili i svoj nogometni klub pod nazivom „Janjevo“. O tome klubu obavijest je napisao Roko Antić. Vrlo je zanimljiv grb ovoga kluba. Na njemu se nalazi lik svetoga Nikole i hrvatski grb. Čini se kako je ovo jedini nogometni klub u Hrvatskoj koji u svome grbu ima lik nekog sveca. Nogometni klub Janjevo u Kistanju osnovan je 28. ožujka 1998. godine. „Cilj je bio okupljati mlade i ponuditi im jedan zdravi sadržaj kroz bavljenje sportom“.

U Janjevu djeluje i dobrovoljno vatrogasno društvo „Sveti Juraj“. Osnovano je 2001. godine. Janjevci imaju tradiciju vlastitog dobrovoljnog vatrogasnog društva iz svoga staroga Janjeva.

Život janjevačkih Hrvata nastanjenih u Kistanjama biti će neizvjestan ukoliko se ne stvore ekonomski uvjeti za opstanak mlađeg naraštaja. Već sada se uočava njihov odlazak na rad u zapadno europske zemlje. O tom problemu mr. sc. Zvonimir Ancić napisao je članak „Nužnost opstanka u Kistanju je otvaranje radnih mjesta za mlade“.

Janjevački Hrvati u Kistanjama odužili su se svome prijatelju pokojnome ministru obrane Gojku Šušku postavljanjem spomen obilježja njemu u čast. O tome je obavijestio u iscrpnom članku Roko Antić.

Treći dio našega zbornika tiče se vjerskog života u Kistanjama od dolaska Janjevaca. Prvi članak u ovom dijelu napisao je Roko Antić, a posvećen je popularnom bivšem domaćem župniku mons. Nikoli Dučkiću. Osobno sam se uvjerio u veliko poštovanje koje je ovaj svećenik i župnik uživa u svojoj župi. O njegovom zlatnom svećeničkom jubileju napisala je nadahnuti članak Ines Grbić.

Hrvati u Janjevu vrlo su ponosni na novoga hvarsko – bračko - viškog biskupa mons. Petra Palića, podrijetlom Janjevca. O njemu je prilog napisao mr. sc. Zvonimir Ancić.

Sestra Blaženka Delonga predstavila je Sestre milosrdnice koje djeluju u župi Kistanje, a s. Marija Elizabeta Glasnović predstavila je Družbu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga.

Četvrti dio zbornika objavljuje priloge iz povijesti. Don Josip Dučkić podsjetio je na „vjersko duhovni život Hrvata u Janjevu na Kosovu“. Vrlo vrijedan prilog kulturnoj i vjerskoj povijesti ovoga ogranka hrvatskoga naroda. Isti autor objavio je i kroniku događanja u Janjevu neposredno prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata. Svoj rad je podijelio u 64 dokumenta.

Peti dio našega zbornika vrlo je znakovit, a tiče se janjevačkog blaženika i sluge Božjega. Naime, posljednjih blaženik u Hrvata je Janjevac fra Serafin Glasnović Kodić. O njemu je napisao članak Zvonimir Ancić. U članku čitamo: „Jedan od najvećih događaja u cjelokupnoj povijesti malog, ali ponosnog dijela hrvatskoga naroda koji je stoljećima na Kosovu daleko od domovine Hrvatske sačuvao svoj hrvatski nacionalni i vjerski katolički identitet, zbio se pod kraj 2016. Naime, dvojica Hrvata s Kosova fra Serafini Glasnović Kodić iz Janjeva i don Antun Muzić iz Vrnavokola, koje je tada pripadalo župi Letnica, proglašeni su blaženima na svečanom euharistijskom slavlju u katedrali sv. Stjepana u Skadru, u Albaniji, u subotu 5. studenoga 2016.“ Navedeni blaženici postali su važan dio identiteta Hrvata u Kistanjama. O njima su objavljena četiri vrlo nadahnuta priloga.

Posljednje poglavlje u zborniku „Kistanje – novo Janjevo“ nosi naslov „Riječi prijatelja“. Prvi prijatelj kojemu su posvetili pažnju je Milivoj Bratinčević. Pored njega navedeno je još mnogo drugih imena.

Zbornik je obogaćen s mnogo lijepih fotografija od kojih neke imaju snagu i historiografskog svjedočenja.

U cjelini gledano, ovo obimno djelo po mnogo čemu zaslužuje našu pozornost jer su janjevački Hrvati neodvojiv dio hrvatskoga naroda. Njihovu žilavost, radinost i vjernost narodu i Bogu treba uvijek isticati kao primjer. Ovaj zbornik je dokaz i njihove potrebe za iskazivanjem vlastitih kulturnih, historiografskih i društvenih sadržaja.

Đuro Vidmarović

 

Sri, 26-02-2020, 00:40:41

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.