Murakon 2019.

Sve do prošloga tjedna nisam znao za postojanje književnih susreta u međimurskom mjestu Martin na Muri koji se održavaju već šest godina, pod nazivom „međunarodni festival suvremene poezije MURAKON«. Osjećajući svojom dužnošću bar nazočenjem, podržati ovaj književni događai i susret, sa zadovoljstvom prihvatio poziv kolege Zlatka Klarića, jednog od, po stažu najmlađih članova DHK. Gdje god je to moguće odazivam se sličnim pozivima, jer mi je želja širom hrvatskoga kulturnog prostora potaknuti stvaranje književnih žarišta. Nije dobro da sva književna događanja zbijaju u Zagreb i to najčešće srijedom i četvrtkom.

Gabriella Musetti, prevoditeljica, Goran Gatalica i autor

Međimurje mi je posebno priraslo srcu zbog svoje povijesti, ali i zbog nekoliko izuzetnih ljudi s kojima sam imao sreću družiti, ili se još uvijek družim. To su prije svega pokojni prof. Zvonimir Bartolić, a zatim prof. dr., Vladimir Horvat DI, prof. dr. Juraj Kolarić i pokojna etnografkinja i folkloristica Marija Novak. Preko njih sam upoznao kulturnu baštinu Međimurja, i književnost nastalu na međimurskom kajkavskom narječju.

Šesti „Murakon“ održan je prošli tjedan u subotu i nedjelju 27. i 28. srpnja 2019. godine. Kolegu Gorana Gatalicu, njegovu suprugu i mene dočekao je na autobusnom kolodvoru organizator susreta Zlatko Klarić. Jednostavan, narodni čovjek, srdačan i gostoljubiv. On je kajkavski pjesnik i slikar koji živi u Sloveniji, a vikendom i tijekom godišnjih odmora boravi u rodnom selu. Piše na slovenskom jeziku te na rodnom kajkavskom narječju i ponešto na hrvatskom književnom standardu. Na neki način možemo ga smatrati hrvatskim književnikom u dijaspori, odnosno pripadnikom društvene skupine koju su nekada nazivali gastarbajteri. On i njegova obitelj žive u Sloveniji, u gradu Velenju. Budući da je Slovenija bila u istoj državi s Hrvatskom ovaj se termin mora koristiti uvjetno.

Sveti Martin na Muri napredno je selo s moderno izgrađenim toplicama i turističkim kompleksom koji se često može vidjeti na našim TV ekranima. Ljepota prirode, kvaliteta vode ali i turistička ponuda učinila je Sveti Martin na Muri vrlo privlačnim mjestom za turiste iz susjednih zemalja. To smo mogli uočiti posebno u lječilišnom restoranu. Bilo mi je drago slušati poljski, češki, slovački, mađarski, njemački i dakako hrvatski jezik gostiju, poglavito djece. Ovo je mjesto vrlo pogodno za obiteljske izlete preko vikenda, ali i na više dana. Uz Gatalicu i moju malenkost, te, dakako domaćina, četvrti član hrvatske ekipe bila je ugledna pjesnikinja dr. sc. Emilija Kovač.

U subotu, 27. srpnja, za goste ručak je priredio načelnik Općine Sveti Martin na Muri, u lijepome restoranu „Arka“.

Mlin na Muri

Književni susret održava se pored rijeke Mure, na toponimu vrlo lijepog imena, Žabljak. Na tom mjestu nalazi se sačuvan i renoviran tipičan riječni mlin. A pored njega i skela kojom su nekada naši ljudi odlazili na svoja imanja preko rijeke, dok danas služi u turističke svrhe. Domaćini su gostima omogućili malo vožnje Murom s jedne na drugu obalu i svi smo oduševljeni ljepotom ove rijeke i njezinim obalama.

Iz Slovenije kao gost je došao predsjednik Društva slovenskih književnika Dušan Mertz zajedno s pjesnikinjom Barbarom Korun. Iz Italije pristigle su pjesnikinja Gabriella Musetti s prevoditeljicom. Mađarsku stranu zastupala su dva pjesnika iz Lendave, Albert Halasz i Lajoš Benc i Jasz Attila, istaknuti književnik iz Tate pored Višegrada. Prva dvojica pišu na slovenskom i mađarskom jeziku.

Dušan Mertz, predsjednik Društva slovenskih književnika

Kao predsjedniku DHK bilo mi je osobito važno susresti se s slovenskim kolegom Mertzom. On je tek dva mjeseca na čelu slovenskih književnika. Zaključili smo kako postoji širok prostor za suradnju naših društava i u vremenu koje nam prethodi pokušat ćemo tu suradnju ostvariti i na razini Upravnih odbora naših Društava.

Mistična spirala unutar koje su se čitali stihovi

Književna se večer odvija u neobičnom ambijentu. Netko je od domaćina, koristeći neoblikovane kamene gromade, učinio na obali labirint kojemu na početku stoji obavijest kako ovo mjesto ima mistično značenje, poglavito za zaljubljene. Taj spomenik je pomalo podsjećao na neka keltska arheološka nalazišta. Ali uz šum rijeke Mure, odgovarajuće osvjetljenje i prateću glazbu sve je djelovalo nestvarno i doista pomalo mistično. Pored ovog spomenika nalazi se objekt koji se zove „Mlinarska kuća, Centar za posjetitelje Žabnik«. Centar se sastoji od restorana, izložbenog prostora i muzeja. Posebno smo bili oduševljeni muzejom, koji nije velik ali su autori koristeći suvremenu elektroniku uspijevali gotovo hologramski prikazati život posljednjeg mlinara na murskom mlinu, a izloženi artefakti zorno su predočili i predmete iz njegovoga stvarnog života. Muzejski postav je omogućavao da se elektronskim putem posjetitelj dodirom na dugme obavijesti o flori, fauni, povijesti i samoj rijeci Muri. Treba čestitati mudrim i pedagoški obrazovanim domaćinima i za ovakav muzej trebalo je znanja i tehničkom umijeća.

Emilija Kovač na splavi

Kroz program književnog susreta uspješno je vodila prof. Blaženka, nastavnica u Osnovnoj školi u Svetom Martinu na Muri. Svaki je sudionik čitao dvije – tri pjesme, a potom je moderatorica vodila s njime književni razgovor. Stranci su imali prevoditelje, ali su svoja djela čitali i na materinskom jeziku.

Lendava: S desna na lijevo: Zlatko Klarić, Albert Halasz, Đ. Vidmarović, Barbara Korun i suprug

Drugi dan manifestacija je prebačen u Lendavu pod naslovom »Murakon po Murakonu«. Boravak u ovom gradu također je bio svojevrstan doživljaj. Domaćin nam je bila Gradska knjižnica i njezin ravnatelj, pjesnik Albert Halas. On nam je nesebično i vrlo informativno pokazao impozantni Dom kulture, zdanje građeno u slovu mađarske nacionalne graditeljske baštine, zatim obnovljenu sinagogu s lijepom izložbom u njoj, potom Stari grad, impozantno zdanje koje su Slovenci pretvorili u vrlo atraktivan izložbeni, arheološki i etnografski prostor. Možda najatraktivnije u Lendavi bio je posjet vidikovcu. Riječ je o tornju arhitektonski građenom kao da je od šiba, a visokom preko 300 m. Do vrha vozi dizalo, a s gornje terase može se vidjeti Mađarska, Austrija, Hrvatska a kažu čak i do Trsta.

Hanibal Salvaro, Emilija Kovač i autor

Pored o okolo tornja prostiru se vinogradi i lijepo uređene klijeti. U jednoj nas je ugostio pjesnik Lajoš Benc, simpatična i samosvojna ličnost. Sačuvao je skromnost običnog čovjeka-vinograda, premda je bio sveučilišni nastavnik, a dobitnik je viske mađarske književne nagrade.

Lendava: Dom kulture

Književna večer je održana u Gradskoj knjižnici Lendava, po obrascu iz prethodne večeri.

Zaključno mogu kazati kako je ova književna manifestacija korisna, ali i naglasiti činjenicu kako u njenom ostvarenju sudjeluje obitelj Zlatka Kraljića, uz podršku općine Sveti Martin na Muri. U Lendavi je bila očita podrška gradskih vlasti, premda se nitko od njih nije pojavio na književnom susretu. To nije bilo sukladno važnosti prispjelih književnika. U Martinu na Muri nazočne je osobno pozdravio načelnik općine. Osim toga, mišljenja sam kako bi organizatori trebali pozivati hrvatske književnike-manjince iz susjednih zemalja.

„Murakon“ treba podržati i stoga upozoravam naše kolege i ljude koje vole poeziju neka posjete ovu manifestaciju, a ujedno i odmore se u vrlo atraktivnim toplicama i lječilištu Sveti Martin na Muri.

Đuro Vidmarović