Mirko Ćurić: Božić. Porođenje Isusovo Ludovica Seitza. Najpoznatija freska u Strossmayerovoj katedrali, „Đakovački kulturni krug“, Đakovo, prosinac 2017.

Književnik Mirko Ćurić uz podršku Đakovačkog kulturnog kruga objavio je vrlo zanimljivu, korisnu, informativnu i nadasve lijepu knjigu o fresci Porođenje Isusovo, autora Ludovica Seitza, koja se nalazi među umjetničkim djelima na zidu stolnice u Đakovu. Svi koji posjećuju ovaj prekrasan kulturno-povijesni spomenik i veličanstveno crkveno zdanje, ostaju zadivljeni bogatstvom umjetničkih djela koja se nalaze u Katedrali, zahvaljujući velikom vizionaru, biskupu Josipu Jurju Strossmayeru. Kako stoji u proslovu monografije koju predstavljamo, oslikavanje Đakovačke katedrale bilo je namijenjeno Johanu Friedrichu Overbecku, slavnom nazarencu. Kako je ovaj umjetnik umro već 1869. godine, nedovršivši svoj posao, biskup se nakon dugotrajne potrage za slikarom koji bi ga dostojno zamijenio, odlučio ponovno za slikare tzv. nazarenske škole – oca i sina Seitz – Alexandra Maximilijana i Ljudevita. Slikari u Đakovo dolaze 1873. i rade 28 fresaka. Među izvedenim slikama Ludovica Seitza je i freska Porođenje Isusovo ili Božić koju je naslikao 1874. godine.

Mirko Ćurić u ovoj ljupkoj knjizi započinje s esejom „Isusovo rođenje (Božić)' omiljena tema u likovnoj umjetnosti“. Kao dokaz prilaže brojne slikarske radove na ovu temu nastale tijekom povijesti slikarstva kršćanskoga nadahnuća. Svi su ti radovi predstavljeni u koloru.

Curic stol11

Drugi esej nosi naslov „Primjer nazarenskog slikarstva“. Ovo slikarstvo manje je poznato u našoj javnosti a bilo je cijenjeno u 19. stoljeću. I ovaj esej je obogaćen vrijednim likovnim prilozima.

(„Nazarenci“: Skupina njemačkih slikara koja je osnovana 1809. u Beču kao umjetničko Bratstvo sv. Luke (Lukasbund), a 1810. nastanila se u Rimu te se u napuštenome samostanu sv. Izidora posvetila crkvenom slikarstvu. Uzori su im bili talijanski i njemački majstori (P. Perugino, Fra Angelico, rani Rafael i A. Dürer). Slikali su romantičnim načinom jednostavna likovna izraza a precizna crteža, ali su u kompoziciji i koloritu ostali u granicama konvencionalnosti. Glavni predstavnici bili su F. Overbeck, Franz Pforr, P. Cornelius, Wilhelm Schadow, J. Schnorr Carolsfeld. Uljene slike i kartone za zidne slike u katedrali u Đakovu izradio je F. Overbeck, ciklus su završili njemački slikari Alexander Maximilian i Ludwig Seitz te talijanski slikar Luca Ansiglioni, pripadnici drugoga naraštaja nazarenaca.)

Treći esej: „Dva Božića Guda Renija i Seitzova freska“ pokušava pronaći poveznice božićne freske našeg slikara iz Đakovačke stolnice s likovnom tradicijom, te eventualne slikareve uzore. Autor smatra kako je Seitzov uzor bio poznati slikar iz 17. stoljeća, Guido Reni. Pri tome se poziva na potrebnu literaturu kojom obrazlaže ovu tezu.

Središnje poglavlje u knjizi koju predstavljamo ima naslov „Seitzovo 'Porođenje Isusovo' – remek djelo ili precijenjena freska u Strossmayerovoj katedrali“. Već sam naslov govori o stanovitoj dvojbi glede ocjene navedene freske. Stoga Mirko Ćurić piše „Porođenje Isusovo je po mnogima jedna od najuspjelijih fresaka Ludovica Seitza izrađenih u đakovačkoj katedrali. Ujedno je jedna od prvih fresaka koje je naslikao u Đakovu. Kada je naslikana 1874. dočekana s oduševljenjem koje je ponekad bilo pretjerano. To ne čudi – produžuje autor – jer je to bila jedna od prvih slika u najvećoj i najvažnijoj građevini koja se tada radila u Hrvatskoj, a i šire. Osim toga bio je to impresivan prikaz Božića, motiva koji zapravo nije do tada u većoj mjeri prisutan u hrvatskim crkvama“. U slijedećem ulomku Mirko Ćurić obavještava kako Dragan Damjanović u knjizi „Umjetničko blago Strossmayerove katedrale u Đakovu“ zapisuje da su „hvalospjevi Strossmayerovih biografa iz 19. stoljeća gotovo posve utihnuli nekoliko desetljeća nakon posvete katedrale“, a „povijesno-umjetnički stav prema ovim djelima postao je, s rijetkim izuzecima, izrazito negativan“. Autor navodi kako je ono „silno oduševljenje u vrijeme izgradnje katedrale i netom po završetku bilo pretjerano, ali jasno je da su i ti negativni stavovi pretjerani“. Otac i sin Seitz – nastavlja autor napravili su uzoran umjetnički posao u oslikavanju đakovačke katedrale, a njihovo djelo se treba promatrati u cjelini“. Slijedi misao s kojom se pisac ovih redaka ne slaže u cijelosti: „Ono (misli na fresku) je ispunilo očekivanja naručitelja biskupa Strossmayera, ali i najšire javnosti koja s pozornošću i danas razgleda pojedine slike, ali se i divi skladnoj cjelini koju one čine s ostalim dijelovima ove iznimne crkve“. Mišljenja smo kako je slika nastala po vlastitom nadahnuću i umjetničkom htjenju samoga slikara. Biskup Strossmayer je imao razvijen osjećaj za umjetnost i znao je odrediti vrijednost nekoga umjetničkog djela. O tome svjedoči i kolekcija koju je osobno kupio i poklonio HAZU. Među Strossmayeru dragim slikama, kako ističe autor nalazi se upravo naša freska.

Curic stol22

Ludovico (Ludwig) Seitz (Rim, 1844. - Albano, 1908.)

Nakon Strossmayera cijeli se niz autora osvrtao na Seitzovu sliku. Mirko Ćurić izdvaja ocjene koje su slici dali Franjo Marković, Isidor Kršnjavi, Milko Cepelić i Antun Jarm.

Isidor Kršnjavi kao vrstan slikar i znalac umjetnosti smatra kako je Rođenje Isusovo najbolja Seitzova freska u đakovačkoj katedrali.

Franjo Marković, veliki autoritet na području estetike na razmeđi 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj, piše hvalospjeve ovoj fresci. On ovo umjetničko djelo pretpostavlja Coreggiovom remek – djelu „Sveta noć“, proglašavajući đakovačku sebi dražom. Uz to on je ovu fresku proglasio „milinom šarnoga i likovnoga sklada“.

Milko Cepelić ide i korak dalje proglašavajući našu fresku ne samo „najznamenitijom slikom naše stolne crkve, nego i u opće najboljom slikom svih Božića, ma iz koje bilo umjetničke ruke“. Slika zaslužuje, po Cepeliću, „da se često i često puta pred nju stane i da se svestrano promatra, jer će se tek tada razumjeti i shvatiti njezina vrijednost, njezina savršenost“.

Jarm je ovu fresku promatrao pod umjetničkim ali i teološkim vidom tvrdeći kako se ne može tumačiti na drugi način.

U zaglavlju svoga eseja Mirko Ćurić piše: „U vrijeme kada je nastala Seitzova božićna freska, sličnih slika nije u Hrvatskoj bilo u velikom broju, ni u crkvama ni u javnim prostorima, ni u privatnim kućama“. Zbog pomanjkanja umjetničkih slika koje prikazuju Kristovo rođenje Mirko Ćurić nalazi razlog velikom oduševljenju ondašnje javnosti ovom Seitzovom freskom.

U nastavku monografije donosi tekst Josipa Jurja Strossmayera: „Slika koju naš narod 'Božićem' zove“, zatim ocjenu Isidora Kršnjavija: „Rođenje Isusovo: najbolja đakovačka freska Ludovica Seitza“; esej Franje Markovića: „Slika ljepša od Correggiove 'Svete noći“, prikaz freske iz pera Milka Cepelića: „Najznamenitija slika đakovačke Stolne crkve i najbolje slika svih Božića“, i na kraju mišljenje Antuna Jarma: „Svjetlost izvire iz Isusa“.

Knjiga koju smo predstavili snabdijevana je potrebnim podrubnicima („fus – notama“) zbog čega ima elemente stručnog rada. Tome u prilog ide i popis literature. Na taj način freska Ludovica Seitza „Porođenje Isusovo“, istinsko remek djelo đakovačke stolnice, dobila je zasluženu monografiju, a povijest hrvatskoga slikarstva dobila je vrijedan rad s kvalitetnom građom, ali i foto – dokumentarnim prilozima.

Đuro Vidmarović

 

Pet, 15-11-2019, 13:22:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.