DHK u posjetu Sofiji

Društvo hrvatskih književnika održava literarnu komunikaciju s nekoliko bugarskih kulturnih i književničkih udruga. To su: Narodna čitaonica „Dr. Peter Beron – 1926.“ iz Sofije, Slavenska književna akademija iz Varne i Savez bugarskih književnika sa sjedištem u Sofiji.

Najdužu, uskoro desetljetnu, suradnju ostvarili smo s „Narodnom čitaonicom“. Tijekom tih godina u Sofiji su književno predstavljena skoro sva vodeća pjesnička imena suvremene hrvatske poezije: Ante Stamać, Božidar Petrač, Boris Biletić, Stjepan Čuić, Ernest Fišer, Veljko Barbierti, Jakša Fijamengo, Ružica Cindori, Ivana Šojat, Enerika Bijač, Stjepan Šešplj, Josip Bratulić, Dubravko Jelačić Bužimski i Borben Vladović.

Pojam „Narodna čitaonica dr. Peter Beron – 1926.“ u Bugarskoj označava kulturnu udrugu sličnu našoj Matici hrvatskoj, odnosno Ilirskoj čitaonici iz 19. stoljeća. Oko sofijske Čitaonice okupljaju se brojni književnici, publicisti i javni djelatnici. Ona ima razgranatu mrežu suradnika, vlastitu izdavačku djelatnost, prostore za rad i vrlo praktičnu dvoranu za multimedijalnu djelatnost.

DV Sofija1

Knjigu „Simboli bugarsko-hrvatskog Zbornik „Most“ posvećen hrvatskim prijateljstva objavila je udruga „Episkop Josip Juraj Strossmayer“ – Sofija

DV Sofija2

Zbornik "Most" posvećen hrvatskim književnicima prevedenim na bugarski

DV Sofija3

„Narodna čitaonica „Dr. Peter Beron“ izdaje svoja glasila

Naš domaćin bila je vrlo agilna tajnica Čitaonice, Svetla Slaveeva.

Ove, tj. 2018. godine kao gosti, u ime DHK sofijske čitaonice nastupili su Ivan Babić i Đuro Vidmarović. Obojica su bili vrlo srdačno primljeni i priređen je recital njihovih književnih djela koja je prethodno preveo poznati bugarski književni prevoditelj GančoSavov, smozatajan velikan koji je u vrijeme komunizma boravio 11 godina u logoru.

DV Sofija4

Prof. Gančo Savov s gospođom

Recital je bio dvojezičan uz glazbenu pratnju jednog mladog bugarskog umjetnika. Dvorana u kojoj se izvodio program bila je ispunjena uglednim sofijskim i bugarskim kulturnim djelatnicima.

DV Sofija5

S lijeva nadesno: Ivan Babić, Gančo Savov, Đuro Vidmarović, Nadežda Zaharjeva i Dmitro Hristov V

DV Sofija6

Sudionici književne večeri ispred sjene Čarlija Čaplina

Prijevod na bugarski jezik čitala je kazališna umjetnica, a hrvatski su gosti nakon toga čitali svoje tekstove u izvorniku. Kroz program je znalački vodila književnika Nadežda Zaharijeva.

Nastup hrvatskih autora počastila je svojim dolskom i gospođa Jelica Krišto, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Sofiji. Ona je zastupala Nj. E. Ljerku Alajbeg, hrvatsku Veleposlanicu u ovoj Državi.

Potrebno je ovom prilikom kazati nekoliko riječ i o gostoljubivosti tajnice Čitaonice, gospođe SvetleSlavveve. On je gostima iz Hrvatske omogućila kvalitetno upoznavanje bugarske metropole i njezinih znamenitosti. Prilika je kazati kako je Sofija vrlo lijep, uredan i velik europski grad s bogatom arhitekturom, brojnim kulturnim spomenicima, prostranim trgovima, parkovima, šetalištima, prekrasnim crkvama, s visokom planinom Vitošom (dvostruko viša od zagrebačke Medvednice), koja se ponosno diže u pozadini metropole kao kulisa nekog čudesnog prirodnog spektakla.

DV Sofija7

Svetla Slaveeva između Ivana Babića i Đ. Vidmarovića

Svi koji prvi puta dođu u ovaj grad, ukoliko imaju određene predrasude obzirom na komunističku i tursku povijest Bugarske, a takav je bio i pisac ovih redaka, ostaju ugodno iznenađeni ovom lijepom prijestolnicom.

DV Sofija8

Hram sv. Aleksandra Nevskog, Prvostolnica Bugarske Pravoslavne Crkve

Dekorativni detalji unutarnjeg uređenja Prvostolnice podsjećaju na hrvatsku srednjovjekovnu karolinšku plastiku:

DV SOfija9

DV Sofija10

Pisca ovih redaka naročito su se dojmili spomenici, crkve i kulturno – povijesni objekti. Među crkvama ističe se veličanstvena Prvostolnica Bugarske Pravoslavne Crkve, posvećena svetom Aleksandru Nevskom, a podignuta nakon oslobađanja od osmanlijske okupacije i proglašenja nezavisnosti s vlastitom carskom kućom na čelu. Katedrala je doista monumentalna, oslikana lijepim freskama i premda veličanstvena po obimu, djeluje prijatno i tiho.

DV Sofija11

Hram sv. Nikole Ruske Pravoslavne Crkve

Druga crkva na koju skrećem pozornost je nešto manja, pravoslavna bazilika koja pripada Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi, a posvećena svetome Nikoli. U njoj su pohranjene moći (dio tijela) velikoga ruskog sveca,Serafima Sarovskog.

DV Sofija12

Ulaz u Rezidenciju predsjednika Republike Bugarske

Nedaleko od Prvostolnice nalazi se i monumentalna Predsjednička palača. Ulazna vrata čuvaju stražari odjeveni u tradicionalnu bugarsku vojničku odoru. Moro sam se sjetiti kako su naši kroatofobi nastojali zabraniti uniformiranu svečanu Predsjedničku počasnu gardu, samo zbog nacionalne odore, nazivajući to kičem i preživjelim kompleksom. Hrvatski Predsjednički dvori odnosu na ove u Sofiji djeluje skromno. Uz Predsjedničku palaču ističe se zgrada Bugarskog parlamenta, Nacionalne banke i dvorac bivše carske obitelji koji danas služi kao umjetnička galerija.

DV Sofija13

Rezidencija bivše bugarske carske obitelji

Ispred svih zgrada, u parkovima i na trgovima podignute su umjetničke skulpture i spomenici istaknutim bugarskim nacionalnim veličinama.

DV Sofija14

Grob nacionalnog preporoditelja Ivana Vazova

Sve skulpturepovijesnih ličnosti rađene su u realističkoj maniri i nismo primijetili da bi se neka od takvih osoba prikazivala u obliku karikature, ili kao rugoba, kao što je to slučaj u Hrvatskoj.

DV Sofija15

Bugarsko narodno kazalište u Sofiji

Veliko šetalište u središtu Sofije naziva se po planini Vitoša. Krcato je šetačima, prolaznicima i trgovinama. Uočili smo velik broj vrlo ukusno opremljenih restorana s terasama postavljenim na šetalištu. Trgovine su dobro snabdjevene svim europskim proizvodima, a cijene su na razini naših u Hrvatskoj.

DV Sofija16

Dvorac bugarske kulture (snimio Đ. V.)

Domaćini su nas odveli na ručak i večeru u restoran pored veličanstvenog Dvorca bugarske kulture, čija je unutrašnjost građena u nacionalnom stilu i cijeli je ambijent oličenje bugarskoj etnografskog bogatstva. Ispred ove zgrade proteže se veliki park pravokutnog oblika u sredini kojega je dugi niz vodoskoka koji svojim vertikalama povezuju grad s oblacima. Parkom šetaju turisti, djeca se igraju, roditelji bdiju nad njima, penzioneri sjede i čitaju knjige, mladi se drže za ruke... cijeli je prostor ispunjen nekom prijatnom i pomalo tajanstvenom toplinom.

Dakako, predgrađa nismo vidjeli i one dijelove grada koji, vjerojatno odudaraju od središta koje je na nas ostavilo dubok dojam.

U Sofiji djeluje mnogo kazališta. Među njima ističe se svojom ljepotom zgrada Nacionalnog teatra. Sve te zgrade o kojima je riječ pretežito su građene u duhu bečke secesije i historicizma. Bugarska se nakon oslobođenja od Osmanlija priključila zapadno europskoj uljudbi, ali je sačuvala svoje iskonsko pravoslavlje na koje su vrlo ponosni, i zahvalnost Rusiji zbog pomoći u ratu za nacionalno oslobođenje, tako da dan svetih Ćirila i Metoda slave kao državni blagdan pod nazivom Dan pismenosti. Čini se kako je Bugarska jedina zemlja koja pismenost slavi kao državni blagdan.

Ulaz u neki grad obilježavaju željeznička stanica, autobusni kolodvor i zračna luka. U Sofiji je autobusni kolodvor zapušten i loše održavan dok je zračna luka moderno zdanje premda ne tako elegantno kao zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman.

Boraveći u Sofiji uvjerio sam se u postojanje živog sjećanja i poštovanja na tradicionalne kulturne veze dvaju naroda. Biskup Josip Juraj Strossmayer ovdje se slavi kao veliki prijatelj Bugara i utemeljitelj prijateljstva s Hrvatima. Uz njega ističu Stjepana Radića, Antu Starčevića, Ivu Balentovića, Vesnu Parun, ali i niz drugih književnih i političkih djelatnika. Prema tome, za hrvatsko bugarske književne veze postoje čvrsti temelji i treba ih razvijati.

III

Kako bismo ojačali temelje bugarsko-hrvatski veza zamolio sam za susret predsjednika Saveza bugarskih književnika, uvaženog kolegu Bojana Angelova. Ovaj susret nije bio predviđen programom posjeta, zbog našeg nesnalaženja u predviđenome programu. Međutim, vidjevši kako je jedan dan predviđen za razgledavanje grada, zamolio sam Veleposlanicu Alajbeg i tajnicu Čitaonice da zamole predsjednika Angelova za susret. Na našu radost, prijedlog je prihvaćen i kolega Angelov je u svome pretrpanome dnevnome programu našao prostor za razgovor s hrvatskom delegacijom. Primio nas je u lijepoj palači koja je u vlasništvu Saveza književnika.

DV Sofija17

Boyan Angelov: Aedicule (poems), dvojez.

Uz predsjednika u razgovorima je sudjelovao i njegov tajnik za međunarodne veze, Dmitar Hristov.

DV Sofija18

Dmitar Hristov: Harmonija (pjesme)

Našoj delegaciji pridružila se i veleposlanica RH u Sofiji, gospođa Ljerka Alajbeg, što je susretu dalo za hrvatsku stranu visoku diplomatsku razinu. Ovoj iskusnoj diplomatkinji i kolegici ovom prilikom iskazujem zahvalnost za pažnju koju je iskazala delegaciji Društva hrvatskih književnika. Ona je svojim dugogodišnjim, mudrim i smirenim diplomatskim radom vrlo zaslužna što su bugarsko hrvatski bilateralni odnosi toliko stabilizirani da danas možemo s pravom tvrditi kao je Bugarska naš najpouzdaniji saveznik na međunarodnoj političkoj sceni.

Nažalost, mandat veleposlanici Alajbeg ide kraju. Stoga bih zamolio, ako već ne smijem koristiti riječ preporučio, premijeru i predsjednici RH imenovati na mjesto novog veleposlanika u Sofiji osobu koja će poznavati pored diplomatske struke, bugarsku kulturu, civilizaciju, povijest i povijest bugarsko hrvatskih veza. Bugari su na sve to vrlo osjetljivi. I treba se paziti kada je riječ o Makedoniji da se ne ističemo nekom ekskluzivnošću i posebnim tumačenjem već doslovno zastupamo interese Hrvatske bez miješanja u nečije unutarnje poslove i poučavanja.

DV Sofija19

S lijeva na desno: prevoditeljica Simona, Bojan Angelov, Nj. E. Ljerka Alajbeg, Đuro Vidmarović, Dmitar Hristov i Ivan Babić, u kabinetu predsjednika Saveza bugarskih pisaca

S predsjednikom Angelovim vodili smo otvoren i prijateljski razgovor. Mnogi su nam strukovni problemi zajednički. I bugarski i hrvatski književnici suočavaju se s tegobama oko objavljivanja knjiga i sve više recentnu knjigu guši popularna, revijalna i senzacionalistička literatura, uvjetovana željom za profitom. Dogovorne na mogućnost potpisivanja posebnoga Dogovora o suradnju Društva hrvatskih književnika i Saveza bugarskih pisaca. Detalje će pripremiti grupa eksperata za takve dokumente.

Posljednjeg dana boravka u Sofiji delegaciju Društva hrvatskih književnika primila je u svojoj rezidenciji i hrvatska veleposlanica u Bugarskoj, Nj. E. Ljerka Alajbeg. Bila je to prilika za razgovor o hrvatsko-bugarskim kulturnim vezama, ali i podsjećanje na „neke devedesete“ kada smo kolegica Ljerka i moja malenkost započeli svoju veleposlaničku karijeru. Velika hvala kolegici Alajbeg.

DV SOfija20

Jelica Krišto, Ivan Babić, Ljerka Alajbeg i Đuro Vidmarović u Veleposlanstvu RH u Sofiji

Iskustvo iz posjeta Bugarskoj Za Ivana Babića i mene dragocjeno je. Još jednom smo s uvjerili kako neka prijateljstva moramo pažljivo i oprezno čuvati, te da kultura ima i svoje značajne posljedice na bilateralne odnose među državama.

Prilika je kazati nešto privatno: Austrijski avio-prijevoznik izgubio je moj kofer, u kojem je pored garderobe i ostaloga, bila i moja medicinska terapija za srce. I tu su bugarski domaćini pomogli najviše koliko su mogli. Na dobrome djelu treba se biti trajno zahvalan.

Đuro Vidmarović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 17-06-2019, 10:00:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.