Tri sretna dana u delti Neretve

Dan prvi

METKOVIĆ

Neretvanski književni susreti održavaju se pod naslovom „Maslini u lice“. Njihov je začetnik književnica Enerika Bijač. Ona je uspjela zainteresirati vodstva dosta sučeljenih lokalnih jedinica Metkovića, Opuzena i Ploča za ovu manifestaciju. Uz njihovu podršku, te pomoć domaćih entuzijasta i Društva hrvatskih književnika izdržala je deset godina. Ove, 23018. održani su 10. Neretvanski književni susreti, s nastupima istaknutih hrvatskih pjesnika, u Metkoviću i Opuzenu. Kolegica Bijač je vodstvo prepustila Južnohrvatskome ogranku DHK, što je dobar potez.

Neretva1

Vozeći se autobusom prema Metkoviću (parcemihi  Domine – pješak sam!), pitam se je li mudro putovati po ovoj kolovoškojvrućini, daleko na jug i izlagati se opasnostima na koje upozorava moj zdravstveni dosje? Tajim to od najbližih kako mi ne bi predbacivali neodgovornost i lakomislenost. Međutim, srce me vuče mojoj braći i sestrama po peru, a osjećam i dužnost svojom nazočnošću dati što veći značaj Neretvanskim pjesničkim susretima. Pod cijenu ugroze zdravlja. Pa što Bog dade i sreća junačka, kako je govorio slavni ban Jelačić.

Kao predsjednik DHK podržavam sve lokalne književne manifestacije. U svim sredinama gdje za to postoji zanimanje treba poticati književni život.

Na ovogodišnjim Neretvanskim susretima sudjelovali su: Đuro Vidmarović – predsjednik Društva hrvatskih književnika i Enerika Bijač – predsjednica Susreta, Ivan Babić, Hrvoje Barbir, Katarina Barišić, Zoran Bošković, Stanko Krnjić, Ružica Martinović–Vlahović , Pero Pavlović, Stjepan Šešelj, Domagoj Vidović, Miro Vidović, Vesna Vidović i dobitnica Nagrade „Neretvanska maslina“ 2018. godine, Nada Mihoković-Kumrić. Ljubo Krmek je tih dana dobio poziv iz Zagreba, gdje je stigao bubreg sukladan njegovome organizmu. Saznali smo da je transplantacija uspješno obavljena i s radošću čekamo susret s ovim vrijednim književnikom. Stoički je podnosio trogodišnji odlazak na dijalizu svaki drugi dan.

Neretva2

Ljubo Krmek i Đuro Vidmarović

Želim naglasiti kako je delta Neretve posebno lijep dio Hrvatske. Kako sam odrastao na rubu Lonjskog polja osobno sam se divio marljivosti ovih ljudi s Neretve koji su snagom vlastitoga teškoga rada otimali od močvare zemlju, stvarali gredice između jaraka i na njima sadili povrće i voće. Do svojih posjeda dolazili su malim čamcima zvanim trupe. Kod nas u Lonjskome polju takvih čamaca nije bilo. Ovi su genijalno prilagođeni kanalima i močvarnim rukavcima delte Neretve.

Prvi dan Neretvanskih književnih susreta održan je pjesnički recital u Metkoviću.

Neretva3

Đuro Vidmarović, Enerika Bijač, Ružica Marztinović-Vlahović i ženski pjevački zbor.

Vesna Vidović u lokalnome glasilu o ovom recitalu piše:

„Nakon pozdravne riječi ravnateljice GKS, Zrinke Mioč, prisutnima se obratio Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, rekavši između ostaloga, kako ga dolina Neretve svojom ljepotom svake godine iznova zateče. Enerika Bijač, predsjednica i idejna začetnica Susreta, predstavila je dobitnicu ovogodišnje nagrade „Neretvanska maslina“ – vrsnu književnicu Nadu Mihoković-Kumrić. U obrazloženju nagrade Enerika Bijač istaknula je vrijednost i ljepotu nagrađenog romana „I onda se ponovo zaljubila“. Iako je pisan kao roman za mlade, sa užitkom ga mogu čitati svi, od 7 do 77 godina, i na taj način živjeti snažnu poruku romana: očuvanje sklada i ravnoteže u prirodi kao važnog zaloga sretne budućnosti i ljudskog zdravlja.

Srce večeri bili su i čitači poezije, članovi Društva hrvatskih književnika: Ivan Babić, Stanko Krnjić, Pero Pavlović, Ružica Martinović-Vlahović.“

Dodao bih pohvalu pjevačkome zboru koji vodi časna sestra iz Opuzena. Odlično pjevanje, lijepi glasovi, odlična dirigentica, dobar program.

No, neka slike govore više od riječi. Zahvaljujemo snimatelju „Metković NET-a“.:

Neretva4

Zrinka Mioč, ravnateljica Gradskoga kulturnog središta Metković pozdravlja nazočne pjesnike u ime gradonačelnika Metkovića

Neretva5

Publika u Metkoviću

Neretva6

Pjesnik Ivan Babić (Studenci/Sesvete) čita svoje stihove

Neretva7

Stanko Krnjić iz Dubrovnika čita svoje stihove

Neretva8

Pero Pavlović iz Neuma redovan je gost Susreta

Neretva9

Enerika Bijač (Zvala/Koprivnica) čita stihove svojim zavičajnicima

Neretva10

Pobjednica Neretvanskih književnih susreta, Nadu Mihoković-Kumrić, govori o svome književnome radu

Neretva11

Knjiga-pobjednica NKS-a

DAN DRUGI

Neretvanski pjesnički susreti sadrže i turističko-edukativnu dimenziju, s ciljem upoznavanja s Eko-sustavom delte rijeke Neretve. Zaštita prirode jer osnovni sadržaj natječaja za ove Susrete. Ove godine uključeni su u program posjet Ornitološkoj zbirci Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću, obala Neretve u Opuzenu, Muzej antičke Narone u Vidu, te majstorska radionica u čamcu.

Htio bih preporučiti svakome koga put nanese u zanimljivi grad Metković, posjetiti ornitološku zbirku mjesnoga Prirodoslovnog muzeja. Čudesna zbirka, prikazana na najvišoj tehničkoj i muzealnoj razini. Posjetitelj ima mogućnosti doživjeti bogatstvo ptičjega svijeta promatrajući izloške, ali i audijalnim pristupom. Pritiskom na dugme slušate glasanje ptice koju ste odabrali. Muzej je izrastao iz Ornitološke zbirke koja je otvorena 1952. ponajviše zahvaljujući Dragutinu Rucneru i Lovačkom društvu Metković. Zbirka je u početku bila u prostorijama Lovačkog društva i činilo je 240 preparata ptica.

Muzej je prostorno organiziran u pet soba kružnog rasporeda. Ornitološka zbirka temelj je postava muzeja i dio prve sobe. U drugoj, trećoj i četvrtoj sobi su trodimenzionalni prikazi vodenih i kopnenih staništa delte rijeke Neretve. Mogu se vidjeti prikazi močvare, tršćaka, kanala, riječnog vodenog toka, kamenjara i točila, te šumskih staništa i antropogeno uvjetovanih naselja i poljoprivrednih površina. Prikazi završavaju scenama selidbe ptica kao i njihovim zimovanjima u vodenim i kopnenim staništima. Video zapisi prikazuju ponašanja životinja u staništima i njihovo glasanje. Iz treće sobe izlazi se u vrt s autohtonom vegetacijom u kojoj se nalaze kućice za ptice i hotel za kukce. Peta je soba posvećena aktivnoj zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti neretvanskog kraja. U njoj se mogu vidjeti vitrinski prikazi gnjuraca i pataka te interaktivni kutak koji prikazuje važnost promatranja ptica i njihova prstenovanja. Na kraju postava prikazuju se kratkometražni filmovi i pitalice za djecu.

Ne mogu se oteti ljepoti ptica koje su nastavale, ili još nastavaju deltu. Želim ostati sam u ovom muzeju, plakati nad izgubljenim vrstama i iskreno moliti Boga da sačuva ovo što je još preostalo. Tako me snažno podsjećaju na rodni Tebež i Lonjsko polje, na djetinjstvo i ljepotu života u simbiozi s prirodom.

Neretva12

Detalj ornitološke zbirke

Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija Narenta, koja se nalazila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo ilirsko pleme Narensi.

Neretva jeduga 230 km, koja najvećim dijelom protječe kroz BiH (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne obale. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine, ispod planine Jabuke (ogranka Zelengore). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekosistem u ovom dijelu svijeta. Do 19. stoljeća Neretva je nazivana različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do Konjica zvala Borča ili Velika Borča. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja zvala se Župa, a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu (prije izgradnje brane), pa do ušća nazivala se Neretva.

Neretva iz Počitelja odlazi u Čapljinu, gdje prima dvije pritoke. Prva je Bregava koja dolazi s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz Tasovčiće. S druge strane je Trebižat, najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima Krupu, koja istječe iz Hutovog blata. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih brodova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u Hrvatsku, u grad Metković, gdje postaje plovna. Nizvodno od Metkovića prima pritoke Norin i Malu Neretvu u Opuzenu. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje Neretva prima pritoku Maticu. Mala Neretva odlazi istočno od Opuzena, gdje preko rijeke Pologos prima vodu iz Deranskog blata i dio vode iz Trebišnjice, raširujući se u brojne okuke i zaljeva. Glavni rukavac ulazi u Komin, a nakon još nekoliko kilometara u luku Ploče, gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u Jadransko more, dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz Baćinskih jezera, a u more se ulijeva u samim Pločama.

Poznata je po smaragdno zelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. Delta Neretve jedan je od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji. Za vrijeme srednjovjekovne Bosne na Neretvi se nalazilo brodogradilište, na mjestu današnjeg Počitelja. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim Nilom.

Neretva je jedina kraška rijeka koja je uspjela savladati poniranje. Fauna Neretve i njenih pritoka jako je raznovrsna. Ima mnogo vodenih zmija i pastrmki. U njoj žive i jegulje.

Delta prekriva površinu od 12.000 hektara. Delta Neretve od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je ograncima dinarskih planina, a s juga podgradinsko-slivanjskim brdima. Najvažniji gradovi su Ploče, Opuzen i Metković.Izvorno se sastojala od 12 rukavaca, ali je nakon brojnih i opsežnih melioracija i kultivacije tog poljoprivredno bogatog prostora, broj rukavaca sveden na samo četiri, a dotadašnja močvarna delta velikim dijelom je pretvorena u bogato poljoprivredno područje, kolokvijalno prozvano "Hrvatska Kalifornija".

Neretva13

Zaštićeni park prirode delta Neretve

Neretva14

Pogledajte što su učinile marljive ruke i vjernost zavičaju.

Delta Neretve je primjer ljudske radinosti i upornosti. Isključivo tjelesnim radom oduzimani su močvari dijelovi tla i stvarane obradive gredice, na kojima su marljivi mještani stoljećima sadili voće i povrće. Naranča je ovamo stigla tek u najnovije vrijeme. Do svojih njiva vlasnici dolazi malim čamcima zvanima trupe i trupice. Na žalost, uočili smo i napuštene njive. To je opasno, jer prijeti ponovnom umočvarenju teško osvojenog tla. Na rubovima močvare podignuta su naselja i tisućljećima stvarna bogata kultura. Dolina Neretve je hrvatski eko-biser, ali i kolijevka naše povijesti i kulture. Stoga pojam močvara ovdje treba izgovarati s poštovanjem.

Neretva15

Obelisk koji su podigle KuK vlasti nakon reguliranja delte (Na fotogr. Ivan Babić, Zoran Bošković i Đ. Vidmarović)

Austro-Ugarska je izvršila regulaciju delte Neretve. S gospodarskog aspekta to je bio dobar potez, ali s aspekta čuvanja prirode i eko-sistema učinjena je nepopravljiva šteta. Ugrožen je ili reduciran čudesan svijet ptica, riba i vodeno-kopnenih životinja. Ova ugroza traje do danas i mi smo sa strahom za budućnost ovdašnje flore i faune promatrali deltu i njezin svemir.

Opuzen je zanimljiv gradić na rijeci Neretvi. Na žalost, nije uz obalu mora, tako da se ne može osloniti na turističku privredu. Stoga su mnoge zgrade prazne i ruinirane, a veličinom kazuju o imovnome stanju bivših vlasnika. Srećom, središnji trg je majstorski oblikovao Nenad Fabijanić, stvorivši od agrarnog naselja mediteranski grad.

Ponovno malo povijesti:

Povijest Opuzena seže u razdoblje prvih dana Republike Svetoga Vlaha (Dubrovačka Republika) gdje se spominje kao otok Posrednica, trgovište solju i emoprij. Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od kojih je najpoznatija ona po kojoj je Opuzen dobio naziv po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani sagradili 1684. godine na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom Koš, čiji bedem i danas krasi stari dio grada. Nestankom utvrde i vojničkog logora koji je bio u blizini nestala je riječ Forte pa je ostao samo Opus kojem je dodan sufiks – en, i s tim je formuliran današnji oblik imena Opuzen. Zbog nepristupačnosti taj dio toka rijeke Neretve, narod ga je nazvao Opuzina ili Opuz, što je ostalo i u današnjoj terminologiji pučkog govora Neretvanske doline. Mletački naziv Forte Opus značio bi utvrda Opus ili Opuz, tj. utvrda postavljena na mjestu Opuz.

Neretva16

Tlocrt mletačke utvrde Fort Opus

Druga vjerodostojnija pretpostavka govori kako se u imenu Opuzen ne krije latinski, već hrvatski korijen. Otok Posrednica na kojem leži današnji Opuzen nosilo je ime Opus, kako je to vidljivo iz Coronelijevih karata Neretve. No, još prije Jakov Petar Lukarić (1551-1615.) (Luccari) naziva utvrdu Koš Opusena. Otok je nastao od mulja kojeg je rijeka nanosila i taložila te je bio sklizak, tj. opuzljiv. Na tom mjestu strateški važnom sagrađena je utvrda Koš upravo zbog nepristupačnosti. Blato i močvara omogućavali su relativno maloj posadi da dugo odolijeva raznim napadačima, pa je kao i nešto udaljenija Kula Norinska i ova tvrđava imala visoke bedeme, ali su upravo radi takvog sastava tla kroz stoljeća postupno tonuli sve dublje i danas naziremo samo njihove ostatke.

Središte starog dijela grada predstavlja klasični rimski forum - pjaca, sa župnom crkvom sv. Stjepana, koja je sagrađena na mjestu nekadašnje kapelice i crkvice nastradale u požaru, a kasnije početkom turskih osvajanja i dolaskom izbjeglica iz Čitluka (današnja Gabela) koji su sa sobom donijeli i kip svog zaštitnika, crkva poprima današnji naziv i dograđena je 1883. godine u neoklasicističkom stilu.

U kulturnom životu mjesta veliku ulogu odigrala su razna društva poput: Hrvatska neretvanska sloga osnovana 1890. godine, a ukinuta 1925. godine, Pučka čitaonica osnovana 1908. godine a prekinula s radom 1914. godine, Hrvatski sokoli i Jugoslavenski sokol, Hrvatski katolički orao, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Seljačka sloga i neka druga.

Od vjerskih društava treba istaknuti udrugu Vječnog Ružarija i Društvo Srca Isusova za naknadnu svetu pričest. No, najviše pažnje od svih ostalih društava plijeni bratovština Presvetog Sakramenta. Osnovana je 1759. godine na poticaj makarskog biskupa Stjepana Blaškovića. Najstarije je vjersko društvo u Neretvi. Njezina pravila i zapisnici danas se nalaze u župskom uredu. U početku je bratovština brojila 22 člana, no 1840. godine broj članova je porastao na 70. Nije bila privilegirana niti za jedan sloj, tako da su članovi bili iz raznih staleža, od priprostih težaka do značajnih i uglednih ljudi. Također vrijedno je spomenuti da su u bratovštini bile i žene.

Na glavnom oltaru nalazi se barokna slika Bogorodice, rad nepoznatog majstora mletačke škole iz 1752.god. Nedaleko od Opuzena iznad Podgradine nalaze se ostatci srednjovjekovnoga grada Brštanika koji je 1382. dao podići bosanski kralj Tvrtko. Brštanik su u XV.stoljeću srušili Turci, a poslije su ga obnavljali Mlečani i Austrijanci.

Lađari Maratona lađa kod Opuzena

Neretva17

Maraton lađa 2017. (snimio Đ. V.)

Posebno važni kulturni događaji vezani za grad Opuzen i okolicu, a istovremeno povezani s turističkom ponudom grada jesu "Opuzensko lito" i festival zabavne glazbe "Melodije hrvatskoga juga" (od 1994.). Ipak od svih kulturnih i športskih priredaba nastalih u opuzenskoj radionici zasigurno je jedna od najatraktivnijih športskih manifestacija uopće "Maraton lađa". Taj športski spektakl - veslanje 22,5 km tokom Neretve osmišljen je upravo u Opuzenu od članova opuzenske udruge KUUNGO - (Kulturno umjetnička udruga Neretvanski gusari Opuzen), postao je sveneretvanski športski događaj koji plijeni atraktivnošću.U utrci sudjeluje oko 35 lađa svake godine iz doline Neretve i svijeta.

Prošle godine Neretvanski pjesnički susreti održani su isti dana kada i maraton lađa. Imao sam priliku, zajedno s kolegama, biti u brodu koji je pratio natjecatelje, diviti se njihovoj snazi, vještini, ljepoti lađa, uzburkanoj vodi Neretve i radosnome gledateljstvu na njezinim obalama.

U Opuzenu se pjesnički recital održava pored župne crkve. Ondje je Fabijanić isklesao impozantnu kamenu klupu, pored koje je zasađeno stablo masline. Nedaleko masline nastupila je i domaća klapa s prekrasnim pjesmama svoga kraja. Ugođaj je bio odličan toliko da je klapa nastavila pjevati duboko u noć i nakon pjesničkog recitala.

U Opuzenu je promoviran i vrlo zanimljiv roman „Sunce u garaži“, književnice Ružice Martinović-Vlahović, koja je odrasla u selu Kominu pored Neretve. Imao sam čast predstaviti ovo zanimljivo i višeslojno djelo domaće autorice, s tematikom koja je povezana uz Neretvanski kraj, ali misaono s cijelim svijetom.

Neretva18

Opuzenska klapa uveličala je recital Neretvanskih pjesničkih susreta

Na žalost, gradonačelnik Opuzena, Ivo Mihaljević, nije mogao nazočiti recitalu, pa je poslao kao zamjenu svoju suradnicu, domaću pjesnikinju Katarinu Barišić. Kolegica Katarina je autorica više zanimljivih knjiga kršćanskoga nadahnuća, a posebno su joj uspjele knjige koje radila s djecom na temu zaštite prirode i ljepote njihovoga životnog prostora.

Neretva19

Katarina Barišić pozdravila je pjesnike u ime gradonačelnika Opuzena

Neretva20

Neretva21

Pjesnici i publika na recitalu u Opuzenu.

U mnogim mjestima gdje sam sudjelovao na književnim susretima uočavao sam odsustvo domaćih političara. Ali i drukčije primjere, kao što su Drenovci, Podstrana, Selca... Želim naglasiti, kako je za osnivanje književnoga središta potrebna podrška lokalnih političara. Oni koji ne shvaćaju značenje kulture ne posjeduju niti normalnu nacionalnu samobitnost.

VID

Ovogodišnje Neretvanske pjesničke susrete sponzorirali su u neki privatni poduzetnici. To je hvalevrijedna pojava. Ovoga puta je to bio hostel „Đuđa i Mate“ u Vidu. Vlasnici su pjesnike počastili besplatnim pansionom, te vožnjom u čamcu po rijeci Norin, pored koje se nalazi prekrasna terasa njihovoga hostela. Gosti mogu objedovati i u čamcu privezanome uz obalu rijeke.Naravno, jegulje, žablje batake, puru i ostale lokalne delicije. Stoga u ovome putopisu sa zadovoljstvom, bar fotografijama, zahvaljujem vlasnicima hostela na iskazanoj gostoljubivosti i podršci našim pjesničkim susretima.

Neretva22

Hostel „Đuđa i Mate“

Neretva23

Vlasnicima hostela uručena je Zahvalnica

Vid je naselje tri kilometra udaljeno od Metkovića. Izgrađeno uz obalu rijeke Norin, desne pritoke rijeke Neretve na mjestu nekadašnjeg rimskog grada Narone. Na nekadašnjem antičkom forumu danas se nalazi Arheološki muzej Narona sagrađen na samim ostacima hrama.

Prvim djelomičnim istraživanjima koje je provodio 1972. Nenad Cambi iz Arheološkog muzeja u Splitu, te istraživanjima cijelog lokaliteta 1990. i 1993. pod vodstvom Emilija Marina, utvrđeno je da je strokršćanskaNarona uoči propasti imala tri bazilike: baziliku u Erešovim barama, baziliku u vodovodu te baziliku na čijem je mjestu danas crkva sv. Vida. Bazilika na Erešovim barama je djelomično iskopana, a bazilika u vodovodu je zatrpana, ponajviše zbog neriješenih vlasničkih odnosa.

Bazilika na Erešovim barama je bila izgrađena na mjestu vile rustice (porušene vjerojatno u V. st.) krajem VI. ili početkom VII. st. Bila je to jednobrodna crkva s narteksom i apsidom koja je izvana bila četvrtasta, a iznutra polukružna. Uz zid apside s unutrašnje strane pronađena je klupa za kler. Pronađeni su i ulomci oltarne pregrade koja je dijelila prostor crkve na onaj namijenjen vjernicima i onaj namijenjen kleru.[3]

Bazilika na mjestu današnje crkve sv. Vida bila je jednobrodna, dimenzije 25×30 m s polukružnom apsidom na istoku i narteksom na zapadu te aneksima na sjeveru i jugu. U sjevernom je aneksu 1992. otkrivenstarokršćanski baptiste-rij sa zdencom osmerokutnog oblika, dubine 115 cm, te sa stepenicama u smjeru sjever-jug. Zdenac je značajan po tome što je jedini poznati krsni zdenac u Dalmaciji oslikan raznobojnim mramorom. Padom Narone počinje i propadanje bazilike, a na njenim ruševinama nastaje kasnosrednjovjekovno groblje (14. – 15. st.), koje je možda bilo u upotrebi i u 16. stoljeću. Unutar prostora bazilike evidentirano je pedesetak grobova.

Iako je sunce pržilo svom snagom, posjetili smo muzej antičke Narone u Vidu. To je moderno arhitektonsko zdanje u kojem je na izuzetno pregledan i edukativan način prikazan antički velegrad. Teško je i zamisliti ovaj velegrad iz današnje perspektive. Naronin urbani kompleks ostao je do danas superioran naselju koje su na ruševinama grada podigli naši predci. Seoba naroda... Da, misli se nekontroliranu vraćaju u današnju seobu naroda. Oduševljeni muzejom nazvali smo akademika Emilija Marina, moga kolegu iz Hrvatskoga diplomatskog kluba i izrazili mu zahvalnost za sve što je učinio kako bi ovaj dio naše povijesti bio predstavljen svijetu.

Neretva24

Neretva25

Autor u ostatcima impozantnoga Augustineuma, hrama posvećenog obitelji rimskog kajzara (cezara/cara) Oktavijana Augusta

Muzej Narone je naš nacionalni ponos.

Nakon Narone, zadatak nam je bio uputiti se čamcem rijekom Norin i ovu vožnju pretvoriti u „majstorsku radionicu“, što znači, pjesmom, proznim uratkom, crtežom ili fotografijama ovjekovječiti prekrasan ambijent delte Neretve. Ja to činim fotografijama.

Neretva26

Plovidba rječicom Norin. „Đuđa i Mate“ počastili su nas ukusnom domaćom „spizom“

Neretva27

Pogled na današnji gradić Vid.

Neretva28

Zelenomodra rijeka Norin i plavo nebo

Neretva29

Nebo, rijeka, šaš

Neretva30

Bogata vegetacija u rijeci Norin i na njezinim obalama

Neretva31

U čistoj i prozirnoj vodi zrcale se obale

Neretva32

Vodeni cvijet lopoč

Neretva33

Ptice močvarice pravile su nam društvo tijekom plovidbe.

neretva34

I čaplja ima svoj ploveći otok.

Nakon vožnje Norinom, Ivan Babić i ja upućujemo se staroj crkvi sv. Jurja. Fotografija table s obavijesti stavljene na vidno mjesto, važna je za svakoga tko ovamo navrati i želi nešto detaljnije upoznati objekt koji promatra.

Impresionirani smo veličinom stare bazilike koja se očituje u dobro arheološki situiranim temeljima. Obilazimo ju, komentiramo, vraćamo u prošlost pokušavajući si predstaviti kako je izgledala pred tisuću godina.

Neretva35

Neretva36

Crkva sv. Jurja u Vidu.

Neretva37

Baptisterij pore današnje crkve bio je u sastavu nekadašnje bazilike.

 

Neretva38

Zvonik crkve sv. Jurja s dobro uočljivim krščanskim simbolima, ali i drvom života, ili možda prikazom dvije svete biljke haome.

Neretva39

Križ ugrađen 1900. u zid crkve sv. Jurja.

Obilazimo oko crkve, smještene u delti. Oko nje nasadi mandarina i smokava. Čuju se zrikavci i cvrčci.

DAN TREĆI

Dan teći Neretvanskih pjesničkih susreta bio je rezerviran za svečanu dodjelu povelje „Maslini u lice“ Nadi Mihoković-Kumrić za knjigu „I onda se ponovo zaljubila“. Svečanost se održala u mjestu Podgradina, u staroj školi koja je zahvaljujući Stjepanu Šešlju i nekolicini domaćih entuzijasta pretvorena u „Riznicu neretvanske kulturne baštine“. Objekt još nije dovršen, a trebao bi biti, jer je krcat vrijednim umjetničkim djelima. Dogovorite se braćo Neretvani.

Stiže i načelnik Općine Slivno kojoj pripada Pogradina, gospodin Smiljan Mustapić koji će slavljenici uručiti poklon: domaće neretvansko djevičansko ulje. Situacija je intimna, svečana i nabijena uzbuđenjem.

Neretva40

Predsjednik DHK uručuje Nadi Mihoković- Kumrić pobjedničku povelju „Neretvanska maslina 2018.“

Neretva41

Povelja „Neretvanska maslina 2018.“

Neretva42

Nada Mihović-Kumrić i načelnik Smiljan Mustapić

Neretva43

Enerika Bijač, Đuro Vidmarović, Nada Mihoković-Kumrić, Smiljan Mustapić i Ružica Martinović-Vlahović

Neretva44

Slavljenica s poveljom.

Neretva45

Predsjednik DHK s promotorima neretvanske kulture: Enerikom Bijač i Stjepanom Šešeljem

Na kraju želim predstaviti književnicu Nadu Mihoković-Kumrić, samozatajnu slavodobitnicu Neretvanskih književnih susreta 2018. godine. Zaslužila je!

Nada Mihoković-Kumrić je rođena 1951. u Novigradu Podravskom. Nakon završene gimnazije u Koprivnici diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala pretkliničku eksperimentalnu farmakologiju na Medicinskom fakultetu, također u Zagrebu.

Već kao učenica osnovne škole i gimnazije surađuje je na radiju i u dječjim listovima. Prozu za djecu, mladež i odrasle objavljuje od 1984. na radiju, u časopisima i dječjim listovima.Zastupljena je u nekoliko zajedničkih knjiga, čitanki i zbornika. Njezina prva knjiga Lastin rep dobila je prestižnu nagradu Mato Lovrak za najbolji dječji roman u 1995. godini. Autorica je desetak romana i zbirki priča za djecu, mladež i odrasle.Roman Prilagođeni preveden je na engleski jezik pod naslovom The Adjusted.

Digitalno su dostupni romani Prilagođeni i Vjetar kroz kosu.

Živi u Velikoj Gorici.

Bibliografija:

1. Lastin rep, roman za djecu, Alfa, Zagreb, 1995.; 2005.; 2010.; i 2011.
3. Mjesto pod suncem, zbirka priča za djecu i mladež, Animaton,Koprivnica, 1996.
4. Mrazovac, roman za mladež, Hit junior, Znanje, Zagreb,
5. 1. izd. i 2. izmijenjeno izdanje, vlastita naklada VelikaGorica 2006.
6. Tko vjeruje u rode još, roman za djecu, Stribor, Znanje, Zagreb,
7. i 2005. i 2008.; 2. izmijenjeno i nadopunjeno izdanje, Alfa, Zagreb 2011. i 2012.
6. 5. Prilagođeni, roman za odrasle, Pučko otvoreno učilište, Odjelza kulturu, Velika Gorica, 2001., POUVG digitalno izdanje 2016.
7. Vjetar kroz kosu, roman za odrasle (i)mlade, vlastita naklada,Velika Gorica, 2002., POUVG, digitalno izdanje 2016.
8. Vrijeme je, priče za djecu, Pučko otvoreno učilište, Odjel zakulturu, Velika Gorica, 2006.
9. Rep, ali ne lastin, roman za mladež, vlastita naklada, VelikaGorica, 2008.
10. Uvijek nada, zbirka priča za mladež, Pučko otvoreno učilište,Odjel za kulturu, Velika Gorica, 2009.
11. Kroz staklene oči, zbirka priča za djecu, Alfa, Zagreb, 2011.Imaš izbor, zbirka priča za male (i) velike, Biakova, Zagreb, 2015.
12. I onda se ponovo zaljubila, Alfa, Zagreb, 2018.

Zastupljena je u većem broju čitanki za djecu, te u zbornicima. Još jednom: iskrene čestitke!

Đuro Vidmarović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 21-10-2020, 03:31:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.