Badavca 2018. - izvješće u riječi slici

U organizaciji Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika i suorganizaciji Udruge “Valigaštar” i Gradske knjižnice Poreč, održani su 27. svibnja 2018. Godine tradicionalni XXXIII književni susreti na lokalitetu Badavca, 30-tak km udaljenog od Poreča. Ove godine održani su pod prelijepim stihom „Srh lahora i vatra zapretana“. Ovaj lokalitet sastoji se od izvora pitke vode koji se spominje još u rimsko vrijeme. U srednjem vijeku na ovom mjestu postojala je crkva, no danas je cijeli prostor bez naselja, ali prepun zelenila i obrađenih polja. Badavca je naziv za izvor pitke vode i krašku uvalu na području Općine Višnjan gdje graniči s južnim područjem Općine Karojba.

Višnjan se nalazi u zapadnom dijelu Istre na području Poreštine. To je prostor između rijeke Mirne na sjeveru i Limskog kanala na jugu nazvan po najvećem naselju Poreču.

Višnjan ima dobar prometni položaj. S Porečom ga povezuje 12 km duga regionalna cesta, a od magistralne ceste Pula-Trst udaljen je samo 3 km. Nekada je ovuda prolazila poznata željeznička pruga Parenzana (Poreč - tal. Parenzo), tzv. "vinska pruga" koja je povezivala Trst i Poreč, a bila je veoma važna za gospodarstvo ovog kraja jer su se njome prevozili domaći proizvodi (vino, pršut) do većih gradova na prodaju.

U prirodnom ambijentu pitoresknog krajobraza, svojevrsnog raja za umjetnike, pjesnike, ptice i ljude dobre volje, pokraj legendarnog izvora žive vode što se spominje još u staro doba 740. godine, ali i u Istarskom razvodu, za kojeg se vežu mnoge usmene predaje i znamenja, okupljaju se pjesnici, prozaisti, ljubitelji lijepe riječi svake godine posljednje nedjelje svibnja.

Badavca1

Izvor Badavca (snimio Đ. V.)

BADAVCA - drugi izvor opisan u Istarskom razvodu kao mjesto razgraničenja motovunskog i trviškog komuna. Tom su prilikom sudionici razvoda na kamenu urezali križ, koji je vidljiv i danas. Na području oko izvora postavljeni su rustikalni kameni spomenici na kojima su uklesane neke upečatljive misli zapisane prije 700 godina, kao, npr : “I ZATO JE PRAVICA VAPILA DA SE KRIVICA POTARE”. Dvanaest ovećih komada kamenja sa imenima svih obližnjih “komuna” poredano je oko središnjeg koji simbolizira stol i na kome je upisano: "I TU SE VSI KOMUNI SJEDINIŠE S MIROM"...

Mir na koji su prisegli sudionici davnašnjeg razvoda opisanog na požutjelim stranicama, nije, međutim trajao dugo. Želimo li slijediti njihov gotovo uzvišen i romantičan pohod nastavit ćemo sporednim poljskim putem prema jugu do sela Kvešti, pa do Trnove lokve, sve do Svetog Lovreča i dalje.

U doba sastavljanja Istarskog razvoda, a to je moglo po povjesničarima biti između 1275. i 1325. Istra je već bila politički podijeljena. Najveći dio Istre bio je u vlasništvu Akvilejskog patrijarha, ali se već od 1150. gradovi zapadne istarske obale jedan po jedan priklanjaju Veneciji: Rovinj, Poreč, Umag, Novigrad, Piran..., dok se Pazinu u isto vrijeme formira zasebna knežija kojoj pripadaju još Trviž, Kašćerga i Tinjan, a kasnije još Sveti Lovreč, Dvigrad, Pićan, neki posjedi oko Motovuna. Ta je knežija ženidbenom vezom prešla 1185. u vlasništvo Goričkih grofova, a 1374. nasljednim ugovorom postaje privatnim vlasništvom austrijske porodice Habsburg. Mnogobrojni ratni sukobi tri svadljiva susjeda u kojima dvojica ratuju a treći se pridružuje sad jednom sad drugom, kulminirali su 1420. kada konačno svi posjedi Patrijarha prelaze u vlast Venecije.

Badavca 2

Glagoljički kameni spomenik pored izvora Badavca

Pored izvora istarski kolege podigli su cijeli niz kamenih gromada na kojima su ispisani tekstovi glagoljicom, dakle starim hrvatskim pismom, i, naravno, latinicom.

Badavca3

Tekst iz Istarskog razvoda uklesan u kameni spomenik pored izvora Badavca. (snimio Đ. V.)

U ovoj arkadijskoj atmosferi okupljaju se pjesnici nedaleko izvora za običnim stolom, u zelenilu istarskog krajolika, okruženi pukom ali i šatorom pod kojim se kuha domaći fažol i dijele osvježavajuća pića. Pored šatora poredani su nizovi jednostavnih drvenih stolova s klupama kako bi gosti mogli sjesti i počastiti se. Ova pučko književna smotra djeluje pomalo nestvarno jer je ovakvih manifestacija kod nas nestalo. Organizatori pozivaju književnike iz raznih dijelova Hrvatske koji pišu na dijalektima ali i na književnome standardu, kako bi na taj način iskazali literarno jedinstvo našega naroda. Naravno, ugođaj cijeloj manifestaciji daju domaći kolege.

Badavca4

Jedan od kamenih spomenika (snimio Đ. V.)

S osobitim zadovoljstvom spominjem gospodinaDraguDraguzeta zbog njegovoga “štenja Istarskog razvoda i svirke”. On je vrlo nadahnuto čitao ulomke iz čuvenoga hrvatskoga srednjevjekovnoga pravnoga dokumenta poznatog pod nazivom „Istarski razvod“. S velikom sam pažnjom promatrao okupljeno mnoštvo koje je dobro razumjelo starinski govor ovog dokumenta koji je kao takav upravo dragocjeni primjer etničke pripadnosti istarskoga puka.

Istarski razvod je hrvatski glagoljični pravni spomenik, izvorno nastao u središnjoj Istri između 1275. i 1395. kompilacijom i preradbom na temelju još starijih isprava, a sačuvan je u prijepisu kurzivnom glagoljicom iz XVI. stoljeća. Njime se uređuju granice između feudalnih gospodara (akvilejskoga patrijarha, pazinskoga grofa, Mlečana) i seoskih općina, a na temelju staroga slavenskog procesa razvođenja koji podrazumijeva višednevnu svečanu ophodnju povjerenstva – feudalaca, crkvenih starješina, seoskih župana i puka po terenu i utvrđivanje međa, tj. prava na ispašu, napajanje stoke i sječu šume. Razvodne su isprave bile pisane i na latinskome i na njemačkome, no sačuvan je samo prijepis na narodnom jeziku, izričito nazvanome hrvatskim, koji je, uz određene redaktorske promjene, u mnogome sačuvao stare istarskočakavske odlike. Kroz ritmizaciju nekih tekstnih dijelova može se motriti i njegova književna dimenzija, a dragocjeni su i zapisi iz gospodarskoga, političkoga, kulturnoga i svakodnevnoga života toga doba. Autor, odnosno kompilator nesačuvanoga predloška zvao se MikulaGologorički. Ovjereni prijepisi, iz polovice XVI. stoljeća, sačuvani su u dva primjerka koji se nazivaju prema mjestu pronalaska: Momjanski i Kršanski. God. 1852. prvi ga je objavio Ante Starčević.

Badavca5

Anita i Dante Marušić (snimio (Đ. V.)

Bračni par Anita i Dante Marušić i Marušičadao je poseban ugođaj izvođenjem svojih skladbi na izvornoj krčkoj čakavici uz odgovarajuću glazbenu pratnju. Ostavili su na mene dubok dojam.

badavca6

Tomislav Milohanić

Poznati pjesnik Tomislav Milohanić koji je duša ovoga projekta odlično je moderirao ove susrete a treba ga pohvaliti što je u program uključio i nastup djece iz obližnje osnovne škole. Đaci OŠ JožeŠurana-Višnjan kroz priču i ples progovorili su o Zavičaju u srcu.

Badavca7

Učenici iz Višnjana (snimio Đ. V.)

Ugodno nas je iznenadio Luka Krulčić – učenik drugog razreda Pazinskog kolegija-klasična gimnazija Pazin sjajnom izvedbom arije iz mjuzikla “Jalta, Jalta”: “Neka cijeli ovaj svijet”. Snažnom porukom odjekivala je arija ove pjesme po pitom krajoliku iz grla stamenog i povućenog srednjoškolca. Bravo za čuveni Pazinski kolegij koji su pohađali brojni velikani našega naroda, kako u Istri, tako i širom Hrvatske.

Badavca8

Luka Krilčić (snimio Đ. V.)

Milohanić jena početku susreta osobno pročitao vlastitu vrlo uspjelu pjesmu posvećenu lokalitetu Badavca, napisanu na lokalnome idiomu, davši joj snagu simbola ali i nacionalne paradigme u ovom dijelu Lijepe naše.

Ovogodišnja Badavca okupila je sljedeće pjesnike:EnerikuBijač, Avelinu Damijanjević, Biserku Goleš Glasnović, Vjekoslavu Jurdana, Tomislava Milohanić - Slavić, Evelinu Rudan, Mariju Sošić i ĐuruVidmarovića.

Badvca9

Tomislav Milohanić čita pjesmu posvećenu Badavci

Fotografija književnika-sudionika Badavce 2018. u arkadijskome ambijentu naše mile Istre otkriva atmosferu ovih književnih susreta. Naučeni na dvorane, podije ili druge svečane prostore, osjećali smo se sjedinjeni s krajolikom. Sunce je pržilo, gasili smo žeđ bocama vode, ali nismo odustajali. Smijem li kazati, kako je ovdje bila riječ ne samo o čitanju vlastitih stihova, već i doživljaju Domovine na poseban način.

Badavca10 n

Poljsko cvijeće i poezija

Na stolu ispred pjesnika postavljeno je prekrasno domaće poljsko cvijeće u keramičkome peharu za vino. Nisam odolio ne snimiti ovu ljepotu Božju.

Badavca11

Vjekoslava Jurdana, docentica s pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile

S osobitim sam zadovoljstvo prihvatio poziv kolege Milohanića i sudjelovao na ovogodišnjim književnim susretima u Badavci kao predsjednik DHK ali i kao pjesnik. U uvodnom predavanju dao sam veliku podršku ovoj manifestaciji jer ona to i zaslužuje. Ako želimo razbuktati što više književnih ognjišta onda moramo podržavati sve napore u lokalnim sredinama koji streme razvoju književnosti i širenju lijepe književne riječi. U Istri je danas vrlo složena situacija poglavito glede etničke samobitnosti ovdašnjih Hrvata i iskazivanja njihovoga hrvatskoga domoljublja.

Badavca12 n2

Dječak Karlo koji obožava haiku-poeziju

U Badavci sam susreo i čudesnog dječaka Karla, unuka pjesnikinje Marije Soši. Upoznali smo se ove godine u Ivanić-gradu na susretu pjesnika haikua. Šestogodišnji Karlo recitirao je napamet niz haiku-pjesama s vidnim zadovoljstvo i na način toliko uvjerljiv i mio da je ostao svima u sjećanju.

Mišljenja sam kako bi projekt Badavca trebao dobiti snažniju podršku Ministarstva kulture, a tada bi mnogo toga moglo biti snažnije i bogatije organizirano. Mislim pri tome na broj uzvanika (kojima se treba platiti noćenje u Poreču), na izdavanje prigodnoga biltena, angažiranje profesionalnog glumca za čitanje Istarskog razvoda, održavanje glagoljaške svete mise, a možda i okrugli stol s određenim temama koje se tiču krajolika i zavičajnosti.

Sjedeći na klupi promatrao sam lijepi krajolik u daljini ugledao domaćeg ratara kako traktorom obrađuje njivu. Morao sam ga ovjekovječiti fotografskim aparatom kao simbol naših dana na ovome srednjovjekovnome mjestu.

Badavca13 n2

Traktorist na Badavci

Boraveću u Puli i Poreču uočio sam i neke pojave koji su me rastužile. Nikoga ne bih želio povrijediti, ali nije teško uočiti kako se u istarskim suvenirnicama, hotelima i na javnim prostorima ističu zemljopisne i turističke karte isključivo poluotoka Istre, a potpuno se zanemaruje cjelina Republike Hrvatske. Isto tako nije bilo teško uočiti kako se ovdje koristi mnogo više ktetik Istrijanka nego Istarka odnosno Istrijanin- Istranin. Premda je riječ o lingvističkoj „finesi“ ona nosi i snažan nelingvistički naboj. Naime, pod pojmom Istranin misli se na stanovnika Istre koji je po nacionalnosti Hrvata. Pod pojmom Istrijanin misli se na stanovnika Istre koji ne mora biti Hrvat i nema osjećaj nacionalnog jedinnstva. Na ovaj način na djelu afirmacija subetnonima kao oblika konfrontacije s etnonimom.

Na kraju, još jednom pjesnik Tomislav Milohanić, uložio je veliki trud kako bi se književni susreti na Badavci mogli održati, čime je ispunio svoje „deržanstvo“.

Đuro Vidmarović

Ned, 29-11-2020, 11:16:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.