Đuro Vidmarović: Hvala kolegama i kolegicama, hrvatskim knjiženicima u Rijeci

U petak 27. travnja 2018. nazočio sam Izbornoj skupštini DHK – Ogranak Rijeka. Dosadašnjoj predsjednici Ogranka, Silviji Benković-Peratovoj istekao je drugi mandat i nije bila spremna preuzeti se novi. Kako se nitko nije želio prihvatiti ove zahtjevne i nezahvalne dužnosti, učinio sam napor kako bi se pronašlo rješenje, jer je rad riječkoga Ogranka izuzetno važan u kontekstu cjelokupne hrvatske književnosti. U Rijeci još nisu arhivirane neke preživjele ideje i ideologije, koje DHK ne želi podržavati, niti ulaziti s njima u iscrpljujuće parbe. Grad gospodarski nazaduje, a postojeća politička struktura vlada njime cijelu vječnost, legalno, dakako, pa se to očekuje i dalje, sve dok biračko tijelo bude ideologiju pretpostavljalo ekonomiji.

DHk rijeka1

Đoni Božić, Silvija Benković-Peratova, Đuro Vidmarović, Davor Velnić i Bože Mimica

Skupština Ogranka DHK održana je u prekrasnome ambijentu arheološkog muzeja, u dvorani ispunjenoj pločama i arheološkim spomenicima pisanima na glagoljici, te mnogim dijelovima starih sakralnih objekata. Ovdje hrvatska kulturna baština cvjeta kao najraskošnija gotička rozeta. Uz potreban kvorum, dobro izvješće dosadašnje predsjednice, te ispunjavanje svih proceduralnih obveza, tajnim je glasovanjem izabran za novoga predsjednika Ogranka DHK u Rijeci prof. IgorŽic. Uz njega u vodstvu su Đoni Božić, Davor Velnić, Bože Mimica i Silvija Benković-Peratova.

Kao predsjednik DHK vrlo sam zadovoljan atmosferom koja je vladala među kolegama, ali i vrlo zabrinut zbog odnosa lokalnih političkih čimbenika prema njihovomeradu i djelovanju. Zaboravlja se kako DHK nije stranačka ekspozitura, niti nečija politička, odnosno ideološka transmisija, već nacionalna i narodnosna književna i književnička udruga koja stvara djela što spadaju u središte naše samobitnosti i naše određenosti kao kulturnoga europskoga naroda.

dkhrijeka2

Igor Žic - predsjednik Ogranka DHK u Rijeci

Igor Žic (Rijeka, 25. veljače, 1961.), hrvatski je prozaik, esejist i kritičar. Radi u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci od 1987. godine. Radio je kao restaurator slika, sada je voditelj stručne knjižnice. Član je uredništva "Sušačke revije" od 1993., a bio je i glavni urednik dvojezičnog časopisa "Welcome to Rijeka&Opatija" od 2001. do 2004. godine. Član je uredništva “Književne Rijeke” od 2008. godine.Kreće se između književnosti, povijesti i povijesti umjetnosti. U posljednjih nekoliko godina objavio je niz dužih eseja iz povijesti književnosti u “Književnoj Rijeci” i “Republici” (Zagreb ).

Recenzenti pojedinih knjiga bili su: dr Radovan Ivančević, dr. Grgo Gamulin, dr. Tonko Maroević, dr. Ivan Mirnik, dr. Anđelko Badurina, dr. Franjo Velčić, dr. Željko Bartulović i mr. Ervin Dubrović.U rukopisu su mu: “Riječki leksikon” (“Masmedia” ), “Opatija – Turistički vodič”, “Povijest Rijeke & Kvarnera, Kronologija & Album” (“Zambelli” ), “Povijest riječkog obrta” (Obrtnička komora i “Zambelli” ).

Želim uvaženome kolegi Žicu puno uspjeha u radu, strpljenja i diplomatske umješnosti kako bi dobio podršku gradu i Županiji. Ohrabruje i činjenica što je riječki Novi list, promptno i objektivno izvijestio o izboru novoga predsjednika Ogranka DHK u Rijeci.

„...U Rijeci je održana Izborna skupština Društva hrvatskih književnika - Ogranak Rijeka kojoj je nazočio i predsjednik DKH Đuro Vidmarović. U izvješću dosadašnje predsjednice riječkog ogranka Društva književnika, u dvama mandatima, Silvije Benković-Peratova, vidljiva je intenzivna i plodna aktivnost, posebice u poticanju mladih na književno stvaralaštvo, osobito u području poezije. Ipak, očekivala se i dalje se očekuje veća potpora Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, posebice u adekvatnijim financijskim oblicima. Ostvarena je i kvalitetna suradnja s književnicima iz Italije, zatim Bugarske i više ostalih zemalja.

Đuro Vidmarović dao je punu potporu riječkom ogranku DHK i čestitao na postignućima što ih ostvaruju uz silni entuzijazam, i to u kontinuitetu već godinama. Naglasio je kako se u mnogim sredinama, na gradskim i županijskim razinama ogranci DHK susreću s poteškoćama i nerazumijevanjem političkih vodstava, ali – treba znati, rekao je – književnici i njihova djela pamte se mnogo dulje nego političari, uz časne iznimke koje su među političarima ipak rijetke!

- Književnici su svećenici umjetnosti i njihova djela valja vrednovati prema estetskim kriterijima, kao što se i oni trebaju kloniti utjecaja dnevnopolitičkih i stranačkih ključeva - rekao je Vidmarović.Za novog predsjednika riječkog ogranka DHK izabran je Igor Žic, književnik i povjesničar umjetnosti, književni te likovni kritičar iz Rijeke. Đuro Vidmarović čestitao je Žicu u svoje ime i uime 530 članova Društva hrvatskih književnika i poželio mu uspješno vođenje riječkog ogranka.

Igor Žic je naglasio kako se glavnina aktivnosti ogranka DHK u Rijeci zasad ogleda kroz pripremu i objavljivanje književnog časopisa i revije za književne prosudbe „Književna Rijeka“, iako bi bilo još mnogo oblika i formata kroz koje bi se mogla ostvarivati punija aktivnost i djelovanje riječkih književnika.Objavljivanje autorskih književnih djela samo je dio mnogovrsnih dimenzija. Jedna od preokupacija bit će i ponovno postavljanje tekstova „Književne Rijeke“ u elektronički format, odnosno na internet, rekao je Igor Žic.

dkh rijeka3

Đoni Božić, Silvija Benković-Peratova i Rikardo Staraj, književnik i nezavisni načelnik Općine Mošćenička Draga

Igora Žica Pamtimo po javno izrečenome priznanje: „U Rijeci se održava Vrisak kao jugoslavenski festival i sajam knjiga. Hrvatska je nepovratno podijeljena na hrvatsku i jugoslavensku Hrvatsku“. Ovaj anakronizam nikome ne služi na čast“.

Igor Žic je plodan autor, vitalan čovjek, borben, kritičan, ali ugodan i duhovit sugovornik. Od 1985. godine objavio je 26 knjiga, te više od 750 članaka. Najuspješnija knjiga mu je „Kratka povijest grada Rijeke“ (od 1998. 7 hrvatskih, te englesko i talijansko izdanje), a najljepša „Crkveno slikarstvo na otoku Krku od 1300. do 1800.“ (2006.). Svoje priče objavio je u zbirkama „Intruder“ (1999.) i „Hrvatska knjiga mrtvih“ (2002.), a eseje iz svjetske i hrvatske književnosti u knjizi „Književni eseji“ (2011.).

Djela su mu prevađana na strane jezike. Unuk je hrvatskog književnika Ive Žic-Klačića i sin hrvatskog slikara Rikarda Žica.

dhk rijeka4

Legende književnoga života u Rijeci: Andrija Vučemil i Bože Mimica

Prilika je kazati kako u Rijeci živi jedan od najvećih suvremenih hrvatskih pjesnika, Andrija Vučemil. Premda narušenoga zdravlja došao je na Skupštinu i kasnije se družio s kolegama. Uz njega upoznao sam duhovitog i šarmantnog kolegu Božu Mimicu. Od njega treba učiti vještinu uspješne komunikacije. Spominjem s uvažavanjem mladoga kolegu Davora Gregurića iz Delnica koji na „svojim leđima“ ima cijeli Gorski Kotar. Žarko bih želio da se ondje rasplamsa snažnije književno ognjište. Ljubica Kolarić-Dumić, naša Srijemica iz nesretnih Hrtkovaca, cijeli je radni vijek provela u Rijeci. U čitanke je uvrštena njezina knjiga „Tko se boji mraka“. Davor Velnić je sjajan afirmator književnoga djela Slobodana Novaka. Žao mi je što na Skupštinu nije došla Dijana Rosandić, pjesnikkinja koja nas je iznenadila čudesnom knjigom „Plava ruža“. Drago mi je bilo vidjeti Sanjina Ivandića, a ćao što su neki bili zauzeti.

dh rijeka5

Davor Grgurić i Igor Žic

Nadam se boljim danima za riječke književnike. Rijeka ima bogatu literarnu tradiciju. Bez obzira što nas je napustio, s poštovanjem zahvalnošću i divljenjem sjećao sam se akademika Nedjeljka Fabrija koji je u svojim djelima ovjekovječio Rijeku, a romanom „Povratak Vronskog“ dao uzor-djelo za buduću književnost nadahnutu Domovinskim ratom.

Naravno, na kraju, zahvala kolegici Silviji Benković-Peratovoj na dosadašnjem predsjedavanju riječkim ogrankom DHK. Nije joj bilo lagano nositi se s obvezama na radnome mjestu, besparicom i pomanjkanjem podrške lokalnih političkih moćnika.

Đuro Vidmarović

Sub, 8-08-2020, 10:37:37

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.