Dr. Orest Korčinskij: Stiljski grad IX. - XI. ST.

Stiljisko1

Stiljisko2

Pogled na mjesto Stiljsko danas

Prije više od tisuću godina na širokim prostranstvima sjevernog Prikarpatja postojala je zemlja Slavena, poznata pod imenom Bijela Hrvatska. Prvu obavijest o njoj dao nam je bizantski Imperator Konstantin Porfirogenet, poznati političar i povjesničar iz X. stoljeća. “... pokršteni Hrvati, - piše on, - potječu od nepokrštenih Hrvata koji žive iza planina ugarskih.” U prvome dijelu najstarijeg pisanog izvora - “Povijesti minulih ljeta” - Ljetopisac Nestor među istočnoslavenskim zajednicama navodi i Hrvate. - “I žive u miru Poljani i Drevljani i Severjani i Radimiči i Vjatiči i HORVATI.”

Stiljisko3

Ostatci grada Stiljsko

Hrvati se još dva puta spominju u spomenutom ljetopisu. Godine 907. Hrvati su zajedno s družinom Kijivskog Kneza, Olega, sudjelovali u pohodu protiv Bizanta. Posljednji put Hrvati se spominju 992. godine - “Ide Vladi-mir na Horvate” - piše Ljetopisac.

Većina povjesničara priklanja se mišljenju da su Hrvati u to vrijeme bili podređeni Kijivskom Knezu VOLODIMIRU SVJATOSLAVIČU i priključeni Rus'i. Više od 100 godina traje diskusija o tom pitanju. Stvoreno je dosta teza i hipoteza koje, na žalost, ne mogu pretendirati na istinitost zbog nedostatka pisanih izvora.

Nove podatke o tom problemu donosi arheologija, jer ona na temelju ostataka materijalne i duhovne kulture ima mogućnost objektivno osvijetliti proces socijalno-političkog razvoja među pučanstvom ukrajinskog Prikarpatja krajem IX. do početka XI. stoljeća. Posljednje desetljeće Institut za arheologiju i narodoznanstvo (ukrajinistika, op. Đ. V.) NAN Ukrajine otkrio je u bazenu Gornjeg Dnjestra i istražio nekoliko desetaka slavenskih središta iz IX. - XI. st. koja pripadaju Ljetopisnim Hrvatima.

Stiljisko4

Stiljisko5

Arheološki ostatci u Stiljskom

Među njima posebnu pozornost istraživača privukao je slavenski kompleks IX. - početak XI. st., čije se središte nalazi u selu STILJSKO u Mikolajivskom rajonu, Lavovske oblasti. Taj je kompleks pronađen na Bibrsko-Stiljskoj visoravni, 30. km. južno od Lavova. Prastara bukova šuma sačuvala je od uništenja najvažniji dio ovoga spomenika. U značajnoj mjeri sačuvana je i njegova davna prirodna sredina. Taj je kraj još uvijek bogat legendama i pričama koje potječu iz duboke prošlosti. Većina njih svjedoči da je na brdu između sela Stiljsko i Iljiv vrlo davno postojalo veliko mjesto - prijestolnica kneževstva. Snažna obrambena utvrđenja štitila su mjesto od brojnih ne prijateljskih navala.

Stilijsko6

Ostatci udubljenja temelja kuće u Stiljskom.

Jednom prilikom neprijateljska je vojska dugo bila utaborena na suprotnoj obali rijeke Kolodnice, ne usuđujući se napasti mjesto. Pred noć jedno ga dana neprijateljske su snage počele povlačenje. Vidjevši to žitelji su napustili obranu. U taj čas iz zasjede je zaskočila neprijateljska jedinica i pro valila u mjesto. Požar koji se uskoro vidio iznad grada u kojem su zdanja bila sagrađena od drveta, bio je signal za povratak neprijateljske glavnine. Ta da je izginulo mnogo stanovništva, a mjesto je izgorjelo. Preživjelo pučanstvo preselilo se u dolinu rijeke Kolodnice i ondje osnovalo novo naselje nazvavši ga ,kao spomen na prvu prijestolnicu, STILJSKO )mjesto gdje je kneževski stil = stolac-prijestolje, op. Đ. V.)

U sljedećim stoljećima Stiljsko se više ne spominje na stranicama ljetopisa. Tek na početku XIV. st. bizantska vrela govore o postojanju mjesta Stiljsko koje je pripadalo posjedima galičkih mitropolita.

Stilijsko7

Rijeka Kolodnica

Iskapanja koja su ovdje započela 80-tih godina potvrdila su da je na brdu između sela Stiljsko i Iljiv u IX. - poč. XI. st. postojalo veliko naselje. Njegova površina unutar zidina obuhvaćala je 250 hektara. Sačuvali su se ostatci zemljanih nasipa i rovova dugački 10 kilometara. Na grebenima nasipa bile su izgrađene drvene stijene grube konstrukcije. Istraženi materija li pokazuju da su s unutrašnje strane na stijene bile prislonjene zgrade gospodarskog i vojnog karaktera. Na prolazima k mjestu, na klisurama i strmim obalama potoka isticali su se bastioni koji su također bili od drvenih klada. U mjestu koje se zove Bijeli Put, na istočnom dijelu mjesta, naišlo se na ostatke ulice popločene s tijesno priljubljenim nevelikim komadima kamena vapnenca. Ulica je nastala na međi IX. i X. st.

Stiljisko8

Važnu ulogu u sistemu utvrđenja staroga grada pripadala je kneževskoj utvrdi. Njezina je površina obuhvaćala 15 hektara i bila je zaštićena snažnim stijenama. Vrijeme ih nije sačuvalo. Ali zato je vječito ljudsko sjeća nje kroz stoljeća sačuvalo do danas toponime “Zlatna vrata”; ”Željezna vrata”; ”Veža”; ”Kneževski bunar” i druga. U narodnim se pričanjima govori o postojanju podzemnoga prostora ispod drvenoga grada u kojem, kako misle arheolozi, možda se nalaze kripte u kojima su se sahranjivali pripadnici feudalnog staleža.

Ispod velikog sloja ugljena i pepela koji su ostali na zgarištu mjesta, istraživači su otkrili temelje stambenih i gospodarskih zgrada, dijelove obrambenih stijena, te izlaznih vrata. U spaljenim domovima sačuvali su se ostatci kamenih peći, te predmeti svakodnevnoga života koje nije uništio požar.

Stiljisko9

Stiljisko10

Stiljsko – rekonstrukcije garda u srednjem vijeku

Posebnu i najveću grupu nađenih predmeta predstavljaju glinene posu de, vjerojatno izrađene na grnčarskome kolu mjesnih majstora. Njihovu površinu pokriva za Slavene karakteristični valovit i crtama urezan ornament. Vrlo često posude su ukrašene ornamentalnim geometrijskim crtežima u obliku jela (drvo). Na zgarištima stambenih i gospodarskih zdanja nađeni su žrvnjevi, posude za usitnjavanje, kameni brusevi, predmeti izrađeni od željeza - vrlo važni predmeti za gospodarstvo - te dijelovi orme konja vršidbenjaka. Na gradini su također topili željezo, o čemu svjedoče peći za taljenje željezne rude, te velika količina željezne šljake. Arheolozi su otkrili da je okolina bi la gusto naseljena. Pronađena su mnogobrojna groblja, do-kršćanski i kršćanski kultni centri. Gradina je imala vodenu vezu s osnovnom arterijom Prikarpatja - Dnjistrom. Na rijeci Kolodnici koja je protjecala pored podnožja mjesta bio je uspostavljen važan vodeni put. On se sastojao od nekoliko desetaka ustava koje su regulirale razinu vode u rijeci. Uz pomoć brana, čamci su se uzdizali iz Dnjistra do visine Kolodnice, a na isti su se način i vraćali nazad.

Stiljisko11

Strelice pronađene na području Stiljska.

Velika gustoća naselja, kultnih središta i grobišta, obuhvaćaju površinu od oko 200 km2, što predstavlja jedinstven društveno-politički organizam. Sve to svjedoči o visokom gospodarskom, demografskom i obrambenom potencijalu, te o visokoj razini političke organizacije društva. Osobit dio povijesti i kulture davnog pučanstva ovoga kraja, u IX. do XI.st. ,čini poganska vjera. Na teritoriji opisanog kompleksa u selima Iljiv, Dibrova I Velika Volja, nalaze se ruševine davnih slavenskih svetišta. Na nekima od njih provođena su arheološka istraživanja. Na primjer, u selu Iljiv na gradini-svetilištu javljaju se ritualni prostori ograđeni velikim kamenima od pješčanika. Tu su bili postavljeni kipovi bogova koje su štovali mjesni žitelji. U podnožjima pijedestala, u plitkim jamama, pronađeno je mnogo ostataka onoga što se prinosilo kao žrtvu. Na nasipima utvrđenima kamenjem, gorjele su žrtvene vatre. Ispod svetišta nalazila su se podzemlja koja će postati predmetom arheoloških istraživanja. Arapski izvori iz IX. - XI. st. potvrđuju postojanje slavenskih poganskih svetilišta na Čornoj Gori. Njima slični su spomenici špiljske umjetnosti koji se nalaze u okolici sela Trostjanec, Velika Volja, te blizu mjesta Mikolajiv u Lavovskoj oblasti. U njima, na kompleksima od istesanog kamena pješčanika koji je omogućio izradbu tunela cilindrične građe ,te prohoda između njih, javljaju se dijelovi slavenskih posuda iz IX. - XI. st. Karakteristična oznaka koja svjedoči o poganskoj religiji kojoj su posude pripadale, jest jasna orijentacija njihovih fasada prema jugu, prema suncu - bogu HORSU - jednom od osnovnih bogova slavenskoga panteona. Ispred ulaza u ta svetilišna zdanja, nalaze se neveliki ritualni prostori, okruženi s tri strane zemljanim nasipima. Sve to svjedoči da slavenski kompleks IX. - poč. XI. st. sa središtem u selu STILJSKO, spada među unikalne spomenike slavenske povijesti i kulture ranoga srednjeg vijeka.

Stiljisko12

Ploča na ulazu u zaštićeni spomenik kulture: „Gradina Stilsko IX. Početak IX. stoljeća

S ukrajinskog preveo: Đuro Vidmarović

Primjedbe prevoditelja:

Prevedeni tekst nalazi se na prospektu od dvije stranice formata A4, presavijene dva puta. Tekst čini cjelinu sa crtežom - rekonstrukcijom Stiljskog grada, te foto-dokumentarnim prilozima. Ovu publikaciju objavili su Novorozdiljska gradska skupština i lokalne novine “Visnik Rozdilja”, 1991. g.

Na ovakav način Orest Miroslavovič Korčinski, tada mladi arheolog iz Lavova, upozorio je javnost na svoje otkriće. On će nekoliko godina kasnije obraniti i doktorsku radnju na tu temu. Gospodina Korčinskog sam upoznao 1995. godine, nakon što sam pročitao nekoliko njegovih znanstveno-popularnih tekstova o “gorodiščima” Bijelih Hrvata. Budući da je autoritet akademika Gruševskoga (koji se oslanja na mišljenja Hrvata, Vatroslava Jagića o Bijeloj Hrvatskoj kao „Zemlji Fantaziji“) još vrlo naglašen, a s njegovim mišljenjem o Bijelim Hrvatima slaže se i najpoznatiji živući ukrajinski arheolog i povjesničar, akademik Petro Taločko, dr. Korčinski se odlučio otvoreno ne pripisati Stiljski grad i ostale gradine na tome području hrvatskom etnosu. Ovakav stav Korčinski je skupo platio. Bio mu je zabranjen daljnji arheološki rad na Karpatima, a potom je započela višegodišnja sudska parnica tijekom koje je bio bez posla, izložen šikaniranju s nekoliko strana. Uz njega je stradavala i obitelj. Hvala Bogu, proces je okončan u njegovu korist, a Stiljsko je verificirano kao važan arheološki lokalitet i proglašen Zaštićenom kulturnom baštinom Ukrajine.

Pet, 18-10-2019, 12:19:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.