Bašćina – glasilo Društva prijatelja glagoljice, br. 18, Zagreb, studeni 2017.

Glasilo Društva prijatelja glagoljice koje izlazi pod naslovom „Bašćina“ zaslužuje svaku pozornost, a uredništvo svaku pohvalu. Riječ je o književno znanstvenoj reviji koja hrvatsku javnost upoznaje s hrvatskom glagoljicom, a ona je pismo koje je sastavni dio naše etničke i narodnosne samobitnosti. U broju 18 koji prikazujemo nalazi se obilje stručnih, znanstvenih i publicističkih priloga praćenih stručnim i vrlo lijepim foto-dokumentarnim prilozima, što se zajedno čini ovo glasilo jedinstvenim prilogom vrijedne literature ovoga tipa na našem kulturnom prostoru. Osim toga tehnički i grafički glasilo je na vrlo zavidnoj razini. Mnogi su prilozi pisani na latinici i na glagoljici, što je zahtijevalo posebnu tehničku i grafičku pripremu.

Odgovorna urednica „Bašćine“ je Biserka Draganić, glavna urednica Maca Tonković dok uredništvo čine Stjepan Bahert, Josip Bratulić, Marica Čunčić, Stjepan Damljanović, Biserka Draganić, Anica Nazor, Narcisa Potežica, Kristina Repar i Jelena Vignjević. Grafički urednik je Edo Kadić, autor glagoljičnog fonta je Filip Cvitić dok je recenzentica Sandra Požar iz Staroslavenskog instituta.

U kratkom uvodnom tekstu Biserka Draganić piše u latiničnom i glagoljičnom izdanju slijedeće: „Ovogodišnji je broj časopisa Bašćina u znaku masline. Stabla snažnog korijenja i kraljevskoga ploda zbog čega može simbolizirati glagoljašku baštinu. Baštinu koja nas kao narod s jedne strane ukorjenjuje, povezuje s našim precima, s našom prošlošću, a s druge nudi mogućnosti svakovrsnog opstanka u svijetu u kojem živimo. Maslina, svojom bogatom simbolikom, poput glagoljaške baštine, pokazuje put kojim treba ići da bi se stiglo do pobjede. Sveto je stablo pa nas podsjeća, kao što to čini i glagoljaška baština, da smo djeca Božja i da u sebi nosimo svemire“.

Bascina

Iz bogatog sadržaja ovoga broja Bašćine izdvajamo slijedeće priloge: „Biserka Draganić u svome tekstu glagoljično pismo i hrvatska glagoljaška baština u odgojno obrazovnom sustavu Republike Hrvatske“, ističe sljedeće: „Baveći se glagoljičnim pismom i glagoljaškom baštinom, učenici ne stječu samo znanja o svome jeziku i kulturi, o načinima kako su hrvatski glagoljaši sudjelovali u oblikovanju europske kulture i identiteta, već ih se poučava kako da postanu aktivni promicatelji i čuvari te baštine, te kako ju uporabiti za gradnju svoje moralne, duhovne i materijalne egzistencije, kako ju učiniti, ekonomskim rječnikom rečeno, hrvatskim brendom“. U ovom broju objavljena su tri vrlo opširna, gotovo studiozna, inmemoriama suradnicima Bašćine. Riječ je o Vladku Anti Biliću (22.10.1935. – 20.11.2016.), Julijani Divković – Pukšec (27.1.1947. – 4.8.2017.) i JojiRicovu (25.3.1929. – 24.1.2017.).

Ljiljana Vranjican i Katja Damjanić objavile su instruktivni članak: „Libar za pametnoga djaka“.

Riječ je o projektu koji je rezultirao ručno rađenom inkunabulom, kao oblikom popularizacije glagoljice. Autorice ističu: „Smatramo da je osvijestiti vrijednost i ljepotu te ulogu glagoljaštva dio očuvanja našeg identiteta“. Marina Valec – Rebić opisala je svoje iskustvo s radom mladih glagoljaša u Križevcima. Naslov njezinog rada glasi: „Glagoljam, dakle jesam“.

Poznata znanstvenica Marica Čunčić objavila je članak s naslovom na glagoljici u kome ističe: „Studirajući povijest glagoljske paleografije, ustanovila sam: kad se uzmu u obzir sve kombinacije egzogenih teorija o postanku glagoljice iz raznih pisama i kultura, i endogenih teorija koje kombiniraju geometrijske elemente, ima 40 - tak teorija o postanku glagoljice“. Preporučam svima koje zanima ova tema članak naše autorice.

Ivanka Popijač Vrbanić, povodom godišnjice koncerta „Hvalite Gospoda“, MPZ Bašćina 2017. godine objavila je članak pod naslovom „Jedan doživljaj – glagoljaškog pjevanja“. Glagoljica nije pismo koje pripada samo prošlosti. Ono se prenosi i na naše najmlađe naraštaje. O tim modernim glagoljašima Ana Kovačević objavila je članak: „Neki novi glagoljoljupci“. S tim člankom povezan je i prilog Borne Kurija i Josipa Mihaljevića „Glagoljica u komercijalnim video igrama. Autori ističu kako je glagoljica zanimljiva i strancima te „donekle prisutna i u stranoj kulturi“. Ipak, nastavljaju autori, moglo bi se napraviti mnogo više kako bi glagoljica postala još prepoznatljivija“ te obavještavaju kako su „nove europske tvrtke koje proizvode video igre, posebno one u Hrvatskoj, mogle bi implementirati glagoljicu u igre kao pismo određenoga naroda ili rase iz virtualnog svijeta, ili se glagoljičnim znakovima ili pismom koristiti kao magičnim predmetima“. U svezi toga Josip Mihaljević u zasebnome tekstu piše o novim mrežnim igrama odnosno o četiri nove igre izrađene za Staroslavenski institut koje mogu služiti za učenje glagoljice“.

Vrlo je inspirativan članak Filipa Cvitića: „Glagoljica u projektu Fabula croatica“. Slijedi ga članak profesora Matea Žagara koji svoj tekst posvećuje akademiku Stjepanu Damjaniću pod naslovom: „Učitelj staroslavenske riječi“. Članak je napisan u povodu profesorova odlaska u mirovinu.

table croatian glagolitic

Glagoljica nije samo pismo. Ona ima svoje izraze u likovnosti ali i u arhitekturi. O tome svjedoči arhitektica Ksenija Tomić svojim prilogom „Portal božanske energije“. U razgovoru s urednikom časopisa arhitektica ističe: „Sve oko nas su oblici, tako i glagoljica. Moj posao je oblikovanje prostora, predmeta, zgrada, vrtova i u svemu tome moguće je primijeniti oblike glagoljice“.

Glagoljica je pismo koje kod Hrvata ima gotovo sakralni karakter jer je tijesno povezano s našim prvim prijevodima dijelova Biblije, s molitvama i ostalim tekstovima nadahnutim Biblijom. Slavica Dodig objavila je članak „Biblijsko poimanje zdravlja i bolesti“, a Anka Ivanjek, povodom 25. obljetnice smrti fra Jerka Fućka, vrlo instruktivan esej: „Živjeti kao djeca Božja“. Kristina Repar posvetila je pažnju 170. obljetnici proglašenja hrvatskoga jezika službenim i 50. obljetnici objavi Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Upozoravam na prilog Mirne Lipovac o benediktincima – glagoljašima na Ćokovcu, otok Pašman.

O glagoljici i umjetnosti nastaloj na ovom pismu priređuju se izložbe. Juraj Lokmer autor je izložbe u Rijeci pod naslovom „Prikaz hrvatske glagoljaške baštine“. S tim u vezi možemo smatrati i članak bogato ilustriran foto - dokumentarnom građom o glagoljskim natpisima na razvalinama samostana na BijaruspridOsora“. Posebnu GlagoljicaSve što smo naveli samo je dio bogatih priloga u časopisu Bašćina. Stoga pisac ovih redaka smatra kako ovaj časopis zaslužuje veću recepciju u našoj javnosti i neizbježno korištenje u svim školama gdje postoje interesi učenika za učenjem glagoljice.pozornost autor ovih redaka privukao je esej gradišćanske Hrvatice Katarine Tyran: „Rukopisne pribilješke u Klimpuškom misalu kao jedan od najranijih jezičnih spomenika gradišćanskih Hrvata“.

Kako glagoljicu uvesti u svijet elektronske pismenosti opisuje Juraj Lokmer u tekstu: „Iz tišine samostana u svijet digitalnih informacija“, s podnaslovom: „Nepoznata i nedostupna knjižna baština Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda“. Članak je obogaćen obilnom foto – dokumentarnom građom. O povijesti našeg naroda pisanoj glagoljicom govori članak: „Glagoljica i glagoljski natpisi u Prvić Luci“ autorice Mirne Lipovac, te članak „Nekoliko glagoljskih patrimonija biogradskog područja“, Grozdane Franov – Živković.

Grafiti nastali u srednjem vijeku imaju značaj povijesnih izvora. Za nas su vrlo značajni grafiti na glagoljici o čemu je članak objavila Marica Čunčić, kao izvadak iz svoje knjige: „Oči od slnca, misal od oblaka“ (Zagreb, 2003.).

Pustinja Blaca na Braču još uvijek privlači našu pozornost. O tome piše Magdalena Getaldić u članku „Pustinja Blaca – kulturni krajolik“.

U hrvatskoj etnogenezi poznata je legenda o Čehu, Lehu i Mehu. Kristina Lepar upozorila nas je na hrvatske varijante ove legende.

Sve što smo naveli samo je dio bogatih priloga u časopisu Bašćina. Stoga pisac ovih redaka smatra kako ovaj časopis zaslužuje veću recepciju u našoj javnosti i neizbježno korištenje u svim školama gdje postoje interesi učenika za učenjem glagoljice.

Đuro Vidmarović

Čet, 23-01-2020, 21:40:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.