Posjet Hrvatima u Somboru

Na poziv g. Mate Matarića, predsjednika Hrvatskoga kulturnoga društva „Vladimir Nazor“ iz Sombora, putovao sam kao član Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika 3. prosinca 2016. u ovaj lijepi bački grad gdje se obilježavala 80. obljetnica navedenog Društva. Na istu svečanost pošli su iz Središnjeg Saveza za Hrvate izvan RH, gospođa Dubravka Paraminski i Alen Matanić. Premda mi nije do putovanja u inozemstvo, morao sam se odazvati pozivu inženjera Matanića zbog nekoliko razloga.

Prvo, to je visoka obljetnica HKD „Vladimir Nazora“ i red je da toj svečanosti pribiva i delegacija i RH, drugi razlog je osoba ing. Matarića, treće, činjenica što sam u Somboru nastupao još 1991. kao poslanik u Vijeću Republika i Pokrajina Skupštine SFRJ i bio izložen opasnosti, četvrto, zanimala me situacija s ovdašnjim hrvatskim narodom nakon teškim godina velikosrpske agresije na RH, peto, u Nenadiću pored Sombora živi moje kumče iz davnih studentskih dana, šesto, prisjetio sam se pokojne Elize Gerner s kojom sam prijateljevao posljednjih godina njezinoga života, a koja je odavde i sedmo, zanimalo me što je s etnografskim i melografskim rukopisom akademika Vinka Žganca koji je on zapisao dok je boravio u Somboru, a koji je tadašnja općina kupila od akademikovoga sina.

Svečanost obilježavanja 80. obljetnice HKD „Vladimir Nazor“ održana je u lijepoj secesijskog zgradi Županije ispod monumentalne historicističke slike „Bitka kod Sente“, mađarskog slikara Eisenhut Ferenca (Franz Xaver Eisenhut) (Palanka (Plankenburg),26. siječnja 1857. –Munich, 2. lipnja 1903.), jednog od najistaknutijih akademskog slikara 19. stoljeća.

Potrebno je kazati nekoliko riječi o ovoj bitci, jer je njezin ishod dio hrvatske povijesti.

Bitka kod Sente, 1697.:Ovom bitkom kod bačkog gradića Sente na rijeci Tisi, 11. rujna 1697. ostvarena je odlučujuća pobjeda nad Osmanlijama, što je sve dovelo do Karlovačkog mira, čime je završio Veliki bečki rat (1683.–1699.). Kršćanskom vojskom zapovijedao je princ Eugen Savojski. Kad je došla vijest da je sultan s vojskom u Beogradu, Eugen Savojski je odlučio usredotočiti sve dostupne postrojbe iz Gornje Ugarske i Erdelja i pokrenuo ih je prema Petrovaradinu. Kad ih je sakupio, nadvojvoda je imao carsku vojsku od 50 do 55 tisuća pripadnika spremnih sraziti se sa Turcima. 18. srpnja je obavio smotru u selu Kolutu, a onda je nastavio preko Sombora prema Petrovaradinu. U kolovozu mu se stvorila mogućnost bitke u blizini petrovaradinske tvrđave, ali su Turci, pokušavajući napraviti opsadu odbili sukob. U rujnu su se turske postrojbe pomakle prema sjeveru pokušavajući zauzeti segedinsku tvrđavu, a carska vojska ih je pratila. Iznenadnim napadom habsburške su carske postrojbe razbile tursku vojsku koja je prelazila rijeku. Nakon što je carsko konjaništvo zarobilo Džafer-pašu, sultan je napustio plan o opsadi Segedina i odlučio se vratiti u zimski stožer nedaleko od Temišvara.

Kad je Eugen Savojski doznao za ove pokrete turskih snaga, odlučio se sraziti sa Turcima. 11. rujna 1697. je turska vojska pokušavala prijeći rijeku Tisu u blizini Sente ne znajući da su carske postrojbe u blizini. Time su carske postrojbe uspjele postići potpuno iznenađenje na bojišnici i napasti neprijatelja dok je prelazio rijeku. Nakon ustrajnih topničkih napada, brojne carske dragunske regimente su sjahala i nastavile šancem okruživši turski logor, razmjenjujući paljbu sa neprijateljem. Turske postrojbe koje su se nalazile iza rovova su se povukle u neredu prema mostu, tako da su napravile veliku gužvu i zakrčile prilaze mostu. Austrijsko topništvo je naciljalo turske postrojbe i napravilo pokolj. Lijevo krilo carske vojske je napalo prodirući između turskog lijevog krila i mosta, odsjekavši im time odstupnicu. Istovremeno su carske postrojbe napale sučelice i nakon žestoke bitke prsa o prsa, probile se do u rovove okruživši turski logor. Unutar logora, iza logorskih zaprega je uslijedio užasni pokolj.

Carski vojnici su napali svom silinom. Izvuklo se jedva tisuću turskih vojnika. Više od 10 tisuća pripadnika turskih postrojbi se utopilo u rijeci Tisi. Do 20 tisuća turskih vojnika je pobijeno na bojištu. Napadači su nanijeli teške gubitke turskim snagama. Turci su imali preko 30.000 vojnika izbačenih iz stroja, bilo da se radilo o poginulima ili o ranjenima, dok su habsburške snage pretrpjele gubitke od samo nekoliko stotina vojnika. Uz to, razbili su i raspršili preostale turske postrojbe i zaplijenili tursko blago.

Prva posljedica svega je bila da je Tursko Carstvo izgubilo kontrolu nad Bosnom, dok je na dugi rok habsburška pobjeda kod Sente označila zadnji odlučujući korak kojim su prisilili Tursko Carstvo potpisati po njih nepovoljni mir, Karlovački mir 1699. godine, čime je okončana stoljećima duga turska prijetnja srednjoj Europi. Ovo je bio zadnji veliki habsburško-turski sukob, jer se nakon ovoga težište protuturskih ratova prenijelo u Rusiju koja je tek postajala jednim od glavnih europskih vojnih i političkih čimbenika. Po uvjetima Karlovačkog mira 1699., Austrijanci su prisilili sultana Mustafu II. na mir s austrijskim carem, te na ustupanje Erdelja i turski vojnih oblasti: Budimske, Egerske i Kaniške, koje su pretvorene u habsburške pokrajine odnosno pripojene kraljevinama koje su priznavale habsburšku krunu, Kneževini Transilvaniji, Kraljevini Ugarskoj, Kraljevini Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji, a dio je bio uključen u Vojnu Krajinu (Militer Graenze).

Brojni carski vojnici su bili nagrađeni nakon ove krvave bitke. John de laFeld, koji je vodio borbe za nadvojvodu Eugena Savojskog je dobio naslov grofa Svetog Rimskog Carstva.

I Hrvati koji su se istakli u ovom boju poslije su bili nagrađeni. Dvojica bačkih Hrvata, subotički kapetan Luka Sučić i somborski kapetan Dujam Marković.

Sombor

Eisenhut Ferenc: Bitka kod Sente (1896.)


Potrebno je napisati nekoliko osnovnih obavijesti i Somboru, kao važnome središtu Hrvata u Bačkoj.
Sombor je jedno od povijesnih središta Hrvata Bunjevaca u Bačkoj. Do raspada KuK- monarhije nalazio se u sastavu Ugarskoga dijela Monarhije. Danas je u sastavu AP Vojvodine, odnosno Republike Srbije.Grad ima ukupno 50.950 stanovnika (2002.) a općina 96.669 stanovnika. Sombor je administrativno središte Zapadnobačkoga okruga.

O podrijetlu imena grada postoji veći broj teorija, a najvjerojatnija je ona po kojoj ime Sombor dolazi od Samobor, "bor na osami, osamljeni bor", što je hrvatski toponim donesen iz zapadne Ukrajine. Godine 1717. je stekao status oppidum militare.
Na izborima 1932./33. Hrvati su dobili većinu na izborima, pa je postojala mogućnost da se ta prevaga prenese i u upravu, no izbori su proglašeni nevažećima, naredbom vlasti u kojoj su ključnu ulogu imali velikosrpski hegemonisti, a kojoj takav ishod izbora i uprava nije bila po volji.

Po popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Srbiji, koji je proveden od 1. do 15. oktobra 2011, u gradu Somboru živjelo je ukupno 85.903 stanovnika, što predstavlja 1,20% od ukupnog broja stanovnika Srbije, odnosno 45,67% od ukupnog broja stanovnika Zapadnobačkog okruga. Popis stanovništva proveden je na temelju Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. Godini ("Službeni glasnik RS", br. 104/09 i 24/11).

Nacionalna pripadnost

Podatci Sombor1

Materinji jezik

Sombor materinji jezik

Vjeroispovijest Sombor

Grad Sombor je etnički izrazito šarolik i u njemu je registrirana čak 21 nacionalnost. Od ukupnog broja stanovnika, 59.799 (61,48%) se izjasnilo da je srpske nacionalnosti, 12.386 mađarske (12,73%), 8.106 hrvatske (8,33%),2.730 bunjevačke (2,81%), 926 crnogorske, 5.098 jugoslavenske, 100 albanske, 30 bošnjačke, 32 bugarske, 42 goranske, 167 makedonske i 94 muslimanske nacionalnosti, ali su registrirani i Nijemci (339), Romi (415), Rumunji (250), Rusini (75), Slovaci (117), Slovenci (81), Ukrajinci (27) i Česi (16).

Najveći broj stanovnika Grada Sombora je srpske nacionalnosti, otuda je prevladavajuća Srpska Pravoslavna Crkva (61,31%). rimokatolika je zastupljeno 28,07%, dok je protestantska vjeroispovijest zastupljena sa 0,49%.

Najzastupljeniji materinski jezik na području Grada Sombora jeste srpski (81,93%), zatim slede mađarski (12,14%) i hrvatski (2,93%).

U Somboru, osim, dakako, pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, možemo sresti i kulturno-povijesnih artefakata koji svjedoče o hrvatskoj nazočnosti u ovome gradu. Navodim samo jedan, ali za nas vrlo važan spomenik: hrvatski nacionalni i državni grb. U Gradskoj vijećnici na stropu, među grbovima ističe se prekrasan hrvatski grb. Donosim kao dokaz sliku grba.

Sombor2

Uz nacionalni grb, na stropu su prikazani i grbovi hrvatskih povijesnih pokrajina koje su činile Kraljevinu Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju. Vidi sliku:

Sombor3

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ osnovano je 1936. pod nazivom „Miroljub“ u čast bunjevačko-hrvatskog pjesnika i preporoditelja vlč. Ante Evetovića Miroljuba. Poslije Drugog svjetskog rata, dolazi do pokušaja zabacivanja i isključivanja nacionalnog predznaka, kako bi Društvo izgubilo etnički identitet i time prestalo vršiti misiju čuvanja narodnosne hrvatske samobitnosti. Pronađeno je rješenje u korištenu imena Vladimira Nazora koji je u to vrijeme slavljen kao pjesnik-partizan i autor borbene pjesme „Titov naprijed“.

U službenoj komunikaciji Društvo se koristi grbom u kojem je istaknuto pjesnikovo ime, ali i dijelovi hrvatskoga grba.

Sombor4

Međutim, u javnim nastupima koriste grb u kojem su oba naziva: „Miroljub“ i „Vladimir Nazor“.

Sombor5

HKD „Miroljub“ – utemeljitelji

Sombor6

Donosim osnovne obavijesti o HKUD „Vladimir Nazor prema njihovoj službenoj Web stranici:

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ – Sombor

Osnovano 1936.
Broj članova: 300
Kontakt:
25000 Sombor, Vijenac Radomira Putnika 26
Tel: 025/416-019 i 025/438-173
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Web: www.hkudvladimirnazor.com

Vodstvo:

Mata Matarić, predsjednik
Vesna Čuvardić, dopredsjednica
Zvonimir Lukač, tajnik
Janoš Raduka, rizničar
Emil Antunić, menadžer
Zoran Čota, pravnik

Sekcije:

Folklorna sekcija, pročelnik Bojan Jozić
Tamburaška sekcija, pročelnica Marina Kovač (Antunić)
Dramska sekcija, pročelnik Šima Raič
Literarna sekcija, pročelnik Antun Kovač
Pjevačka sekcija, pročelnica Vesna Čuvardić
Sportska sekcija, pročelnik Pavle Matarić
Likovna sekcija, pročelnik JanošRaduka
Klub ljubitelja biljaka „Za sreću veću“, pročelnica Klara Šolaja Karas

Manifestacije i aktivnosti:
• Godišnjica društva, 6. prosinca; lokalni značaj
• Dužionica, početkom kolovoza; lokalni značaj
• Veliko bunjevačko-šokačko prelo, veljača; općinski značaj
• Likovna kolonija „Colorit“, rujan; regionalni značaj
• Božićni koncert, na oce, lokalni značaj

Divojački vašar, u listopadu, za blagdan sv. Franje, regionalni značaj

Izdavanje lista „Miroljub“

Na čelu Društva je već nekoliko decenija dipl. ing. Mata Matarić, pripadnik staroga hrvatskoga roda, čije rodoslovlje seže u 15. stoljeće. Tijekom Domovinskog rata morao je svoju firmu prebaciti u Mađarsku, jer u Srbiji za njega tada nije bilo mjesta. Riječ je mudrom, staloženom i nacionalno svjesnom čovjeku, ali i svjesnom činjenice da je građanin Republike Srbije, što uvažava i za čiju stabilnost je zainteresiran

Mata Mataric

dipl. ing. Mata Matarić

Svečano obilježavanja HKD „Vladimir Nazor“ odvijalo se na dvije razine. U Županijskoj svečano dvorani održan je inauguralni dio na kojem je predsjednik podnio referat o povijesti društva, zatim je podijelio prigodne spomen-povelje zahvalnosti istaknutim i zaslužnim članovima. Od gostiju nakon moje malenkosti koji se nazočnima obratio u ime Hrvatske matice iseljenika, skup je pozdravio dopredsjednik Vojvođanske pokrajinske skupštine i dogradonačelnik Sombora, Antonio Ratković.

Sombor7

Drugi dio svečanosti održavao se u Domu HKD „Vladimir Nazor“, gdje je izveden bogat program. U ime Središnjeg Savjeta za Hrvate izvan RH nazočne je pozdravila gospođa Dubravka Severinski. Njezin je govor primljen s vidnim odobravanjem.

Sombor8

Gospođa Severinski pozdravlja nazočne u velikoj dvorani HKD „V. Nazor“ u Somboru

Sombor9

Dubravka Severinski i Đuro Vidmarović s vodstvom HKD „Vladimir Nazor“ - Sombor

U programu su nastupali svi naraštaji. Bilo je ugodno vidjeti i najmlađe, jer to znači da nije došlo do prekida povijesne memorija. Uz njih su nastupali seniori, folkloraši mlađeg i starijeg uzrasta, pjevači i tamburaši, pjesnikinje - amaterke, sportaši... Pravo bogatstvo lica, ushićenja i raskoši hrvatske kulturne baštine.

Djevojčica i dječak u hrvatskim narodnim nošnjama sudjelovali su u programu

Sombor11

Seniori su pokazali što znadu i mogu

Sombor12

Tamburaška sekcija

Sombor13

Bunjevački plesovi uvijek izazivaju oduševljenje

Sombor14

Ljepota bunjevačkih nošnji i lica djevojaka koje su ih nosile

Prigodom 75. obljetnici HKD „V. Nazor objavilo je iscrpnu monografiju o svome dosadašnjem radu. U njoj se nalazi obilje materijala za povijest Hrvata u Somboru.

Sombor15

Monografija – naslovnica i posljednja stranica s povijesnim fotografijama

Sombor16

Na kraju, želim istaknuti, kako je prijeko potrebno da se na sličnim kulturnim, vjerskim, društvenim i političkim događanjima koje organiziraju naši ljudi u susjednim zemljama kao pripadnici autohtonih nacionalnih manjina, obvezno trebaj pojaviti službenici naših DKP-a, djelatne osobe iz Središnjeg Savjeta, te iz Hrvatske matice iseljenika. Ja sam do sada odlazio na takve skupove gdje sam mogao, naravno kao privatno lice i za privatna sredstva. Ali drugo je nastupiti u svoje osobno ime, a drugo u ime neke od hrvatskih institucija, poglavito političkih.

Sombor17

Moram priznati kako su Srbi lijepo uredili Sombor. Središnji prostor od Županijske zgrade pa ulicom Kralja Petra bio je osvijetljen, ukrašen i uredan. Stoga čestitke gradskome Poglavarstvu u kome sjede samo dva Hrvata.

Đuro Vidmarović

Uto, 23-10-2018, 08:26:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).