Razmišljanja povodom dviju smrti

U prošlim tjednima hrvatski je medijski prostor bio zasićen obavijestima o preminulom bošnjačkom pjevaču lakih nota Kemalu Monteni (Sarajevo, 1948. – Zagreb, 2015.) U isto vrijeme nigdje niti slovca, ili riječi na kanalima HRT-a nije se moglo čuti o Mariji Novak (Donja Dubrava, 1945.- Ivanić Kloštar, 2015.) koja je preminula nekoliko dana prije spomenutog pjevača. Što se to dogodilo u mentalnom sklopu naših novinara i urednika časopisa, TV i radio postaja, da su o jednoj smrti obavještavali preobilno, čak i agresivno, dok su drugu potpuno zanemarili (osim Hrvatskog slova)?

Marija Novak

Marija Novak

Iz takvog pristupa moglo bi se zaključiti kako je pokojni Kemal Monteno bio neusporedivo značajnija ličnost od Marije Novak, te da je slijedom toga njegova ostavština za hrvatsku kulturu i neusporedivo značajnija od onoga što nam je ostavila Marija Novak. Na žalost i na sramotu onih koji su tako postupili, situacija je obratna. Pjevač je bio zabavljač i simpatična pojava.

Kako pripada mojem naraštaju znadem njegove pjesme od mladosti. I bilo mi je poticajno gledati kako usprkos godinama nastupa i pjesmom zabavlja publiku. Ali on nije učinio ništa značajnije i izvan dosega, onoga što se naziva zabavna glazba (izuzimam Arsena Dedića), dok je Marija Novak svojom knjigom „Tragovi hrvatske mitologije" stvorila djelo od velike važnosti za hrvatsku kulturu i povijesni identitet. Kemal Monteno je zanimljiv unutar staleža zabavljača, ali to njegovo djelo ne čini važnijim od višedecenijskih folklorističkih istraživanja Marije Novak. U tom čudnom i primitivnom razmišljanju naših medijskih mogula krije se njihova neobrazovanost, tupost, ali i politička tendencioznost.

Kemal Monteno

Kemal Monteno

Neprežaljeni Kemal Monteno bio je jugoslavenski estradnjak, talijansko-bošnjačka sretna kombinacija, ateist, Sarajlija koji je tijekom opsade grada ostao u njemu, a nakon prestanka rata okrenuo se suradnji s hrvatskim kolegama. Zbog lukavog nametanja ideje tzv. regiona, što je eufemizam za neku novu Jugoslaviju, on je bio vrlo pogodna osoba kojom se ova ideja mogla promovirati. Ali nije to jedini uzrok masovnog ridanja naših novinara nad njegovom smrću. Posrijedi je tužna neobrazovanost.

Pretpostaviti je kako niti jedan od novinara i člankopisaca koji su cijele stranice posvećivali pokojnom pjevaču nije nikada čuo za Mariju Novak. A riječ je o izuzetnoj osobi našeg učiteljskog poziva i naše folkloristike. Ova skromna Međimurka iz nacionalno svjesne hrvatske obitelji bila je obrazac narodne učiteljice i narodnog prosvjetnog djelatnika kakvi su nekada postojali u našoj zemlji. To znači da je cijeli život ostala vjerna učiteljskom pozivu, inokosna na starinski način, ali da je uz taj poziv bila književnica etnografkinja i folkloristica, proučavatelj hrvatskog kulturnog naslijeđa u njegovim najstarijim segmentima.

Uz to, djelovala je kao kulturni poslanik, jednom riječju bila je hrvatski narodni preporoditelj u determiniranim i teškim vremenima. Njezina knjiga „ Tragom hrvatske mitologije" koju je objavio Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu 2007., doprinos je proučavanju najstarijih slojeva hrvatskog kulturnog postojanja, a to su oni prije kristijanizacije. O tom vremenu pisani povijesni dokumenti su vrlo šturi i malobrojni, tako da se naša etnogeneza i najstarija povijest pretvaraju u deltu od više raspršenih teza, često sukobljenih, a ne u konzistentno znanstveno štivo.

Tragovima mitologije

Marija Novak je 40 godina obilazila hrvatska sela i razgovarala s baštinicima tradicionalne kulture kao baštinicima povijesne memorije. Uz permanentno stručno usavršavanje kroz literaturu i suradnju s najpoznatijim hrvatskim etnolozima i folkloristima , uspjela je dokazati da su Hrvati prije pokrštavanja imali vlastitu varijantu slavenske mitologije (koja je opet, nastala pod utjecajem staroperzijske i starogrčke mitologije). odnosno, da su imali vlastiti panteon. Elementi ove hrvatske pretkršćanske vjere ugrađeni su u kršćanstvo koje su prihvatili tijekom VII. i VIII. st., a sačuvani su u raznim oblicima folklora, usmene predaje, narodne poezije i glazbe, odnosno etnografske građe, kao rudimenti nekadašnje cjeline.

Ovo otkriće je važno zbog toga što opovrgava teze po koja su se naši pretci doselili u rimske provincije Panoniju i Dalmaciju kao ratne plaćeničke skupine (čete) ili kao neka amorfna masa koja se teško razlučuje od ostalih Slavena i Avara. Budući da su imali vlastiti vjerski sustav, imali su i na njemu izgrađenu etiku i uljudbu, vjersku organizaciju i hijerarhiju, svetišta, grobišta i središta kao mjesta okupljanja, a to znači da su bili organizirani etnos na određenom stupnju političkog strukturiranja, s vlastitim kulturnim identitetom i vlastitom samobitnošću.

Naravno, ovakve teze pa zbog toga je i ova knjiga nisu zanimljive vlasnicima našeg medijskog prostora. Ali nezavisno od prešućivanja Marija Novak je ostavila djelo koje svima nama snaži samobitnost i važan je čimbenik u našoj samospoznaji. Stoga i nije čudo što su ovu knjigu svojim recenzijama podržali i popratili ugledni znanstvenici: akademik Radoslav Katičić, prof. dr. sc. P Vladimir Horvat i prof. dr. sc. Vesna Čulinović-Konstantinović.

Đuro Vidmarović

Pon, 22-10-2018, 17:36:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).