Mirjana Ganza Šarec : „Sin tame" , Matica Hrvatska – ogranak Zadar, Zadar 2010.
Zadarski ogranak Matice Hrvatske objavio je 2010. Zanimljivu knjigu književnice Mirjane Ganze Šarec pod naslovom „Sin tame", i podnaslovom: „Esejističke novele i tri druge".
Hrvatska književnica iz Zadra Mirjana Ganza Šarec rođena je u Splitu 1939. , a od 1948. do danas živi u Zadru. Radni je vijek provela kao profesorica hrvatskog i francuskog jezika, te povijesti umjetnosti, kako piše u njezinom CV-u, „po raznim školama (najviše medicinskoj)". Članica je Matice Hrvatske i DHK.
Premda ozbiljnije stvara od 70-ih godina 20. st. u javnosti se javlja tek tijekom Domovinskog rata, osjećajući svoj pjesnički angažman kao rodoljubnu dužnost. Do sada je objavila zbirke pjesama : „Elegije (1997. „Jezera" (1998.); „Između jave i sna" (1999.); „Pjesma" (2001.). Godine 2003. izlazi joj komedija u prozi „Umišljeni bolesnik", a 2004. roman: „Strah od bliskosti ili psihologija jednog silovatelja".
Duboki slojevi čovjekove ličnosti
U prvom dijelu knjige „Sin tame" Mirjana Ganza Šarec objavila je esejističke novele : „Sin tame" ; „Kako Olja izgubi sebe"; „Olja pokušava naći sebe"; „Ivanov ljubavni život"; „Hipohondrija"; „Ekologija"; „Oljin ljubavni život"; „Šizofrenija"; „Sodomija"; „Iva"; „Zaklela se Zemlja Raju"; „Treći"; „Izdaja"; „Smrt"; „Neću"; „Duh zloga"; „Osmijeh koji ništa ne košta" i „Dobro sam" razaraju međuljudske odnose".; „Samo agresija". U drugom dijelu zbirke objavljene su novele „Žudnja će te mužu tjerati a on će gospodariti nad tobom", „Tata"; te proza pod naslovom „Brouillard (Magla)" .
Iz naslova novela objavljenih u ovoj knjizi uočava se autoričina sklonost istraživanju dubokih slojeva čovjekove ličnosti, poglavito sadržaja koji se kriju u tamnim labirintima podsvijesti. Autorica to naziva „Sin tame", što je možda prejaki izraz jer se ovim imenom obično naziva Sotona. No, naša autorica je minuciozan promatrač ljudskih ponašanja i odnosa, ali i dobar poznavatelj ljudskih duša. Recimo, novela „Sodomija" na snažan način govori o jednoj nepoznatoj strani čovjekove psihe. Isti problem obrađuje i novela „Šizofrenija" .
U noveli „Ekologija" Mirjana Ganza Šarec vrlo lucidno postavlja pitanje budućnosti naše civilizacije koja se može „ugušiti u vlastitom izmetu?":
"Što da čovjek misli kad ni sami neki ekolozi, a da i ne govorim o običnim ljudima, ne znaju što je ekologija i život prema njenim zahtjevima. Mnogi misle da je to: baci smeće u smeće. A koliko je već veliko ovo drugo smeće i što se sve podrazumijeva pod prvim smećem? Hoće li reciklaža učinkovito profunkcionirati prije no što bude prekasno ? (...) Ja smatram da se ova civilizacija degenerirala i da se gasi , ali prije nego nestane, pokrenut će novu civilizaciju koja će se temeljiti na globalnom kršćanskom socijalizmu pošto se naučni socijalizam pokazao većom utopijom od utopijskog tražeći od čovjeka da bude savršen, da bude komunist i dovede do komunizma".
Slijedi tvrdnja koja će mnogima zazvučati kao eho prošlih vremena: „Pravi komunist mogao je biti i bio je samo Isus. Prevrat će pratiti i promjena Zemlje i Neba".
Knjigu Mirjane Ganza Šarec „Sin tame" likovno su opremile književničine unuke Nina Jerčić i Olga Jerčić.
Đuro Vidmarović