Dragutin Pasarić: Općina Lipovljani. Sklad pod mirisnom lipom..., Turistička zajednica općine Lipovljani, Lipovljani 2013.

Slavonija, posebno njezini tzv. zapadni agrarni dijelovi, turistički su neiskorišteni. Ako usporedimo malena mjesta uz jadransku obalu s našim mjestima u kontinentalnoj Hrvatskoj doći ćemo do poražavajućih rezultata na štetu posljednjih. A svako hrvatsko mjesto ima svoje znamenitosti, ako ne povijesno ono ambijentalne, folklorističke, etnografske, ekološke i zemljopisne. Jedno od takvih su i Lipovljani, mjesto koje se prvo smjestilo kao općinsko središte u zapadnoj Slavoniji.

Mnogi naši novinari, pa i tzv. pismeniji svijet, ne poznaju granice današnje Slavonije. Stoga se iznenade kada im se kaže da je zapadna granica Slavonije rijeka Ilova, a ne prostor Gradiške ili Okučana. Reljković u svome „Satiru" jasno ukazuje na Ilovu kao granicu između Slavonije i Moslavine, između tada Vojne Granice i Banske Hrvatske. Prvo slavonsko selo nakon što se prijeđe rijeka Ilova (prostor grada Kutine) su Piljenice, a nakon njih slijedi općinsko središte Lipovljani. Sjevernije od njih posljednje je moslavačko Zbjegovača, a prvo slavonsko nekadašnje općinsko središte Banova Jaruga i župsko središte Međurić.

Regata na rijeci Pakri u selu Piljenice

Rijeka Ilova nije samo granica između dviju pokrajina, ona je granica i između dvaju hrvatskih narječja: kajkavskog i štokavskog

Tradicionalna vršidba žita u Staroj Subockoj

Općina Lipovljani spada među najljepše prostore u Hrvatskoj. Proteže se od rijeke Save i Lonjskog polja sa svim bogatstvima flore i faune toga područja, preko ravnica oko Lipovljana , a završava na obroncima slavonske planine Papuk. To je prostor na kojem se nekada nalazilo veliko i razvijeno vlastelinstvo sa središtem u Kraljevoj Velikoj. Nakon raspuštanja Vojne krajine Kraljeva Velika sa svojom utvrdom gubi na značenju, a rijeka Sava gubi značenje glavne prometnice.

Gradi se cesta izvan vodoplavnog područja koja povezuje Kutinu s Novskom, Gradiškom i dalje sa Slavonijom. Lipovljani postaju novo središte ovog mikroprostora. Godine 1772. ovdje je podignuta vrlo lijepa barokna crkva sv. Josipa. Podsjećamo da je u Lipovljanima sjedište šumarije u kojoj je šumarovao kao njezin upravitelj 1885.-1895. poznati književnik hrvatskog realizma Josip Kozarac.

Osim što je pisao književna djela, on je kao upravitelj Šumarije posjekao i pomladio tisuće hektara šuma hrasta lužnjaka koje danas, njemu u čast nose upravo njegovo ime. U mjestu Lipovljani žive tri organizirane nacionalne manjine od kojih ukrajinska ima i svoju vlastitu župnu crkvu. U doba komunizma isticalo se 18 nacionalnosti u Lipovljanima, što je bilo pretjerivanje, jer nacionalnu zajednicu čini kolektivitet, a ne pojedinci.

Tko voli tajanstvenu ljepotu ovog kraja doći će na svoje

Kutinski novinar i književnik Dragutin Pasarić na poticaj turističke zajednice općine Lipovljani napisao je vrlo lijepu monografiju, zapravo uvod u mogući turistički vodič općine Lipovljani, pod naslovom „Sklad pod mirisom lipa". Njegov je tekst obogaćen lijepim i karakterističnim fotografijama. Sve one ukazuju na mogućnosti uspješnoga turističkog vrednovanja ovoga kraja. Ovdje se nalaze donji tokovi rijeka Save, Subocke, Ilove, Pakre i Trebeža sa svojim cjelokupnim prirodnim bogatstvom.

Za lovce, ribolovce i sve ljubitelje prirode ovaj kraj može biti pravo otkriće. Ljubitelji hrvatske kulturne baštine, njezinoga folklora, etnografije i ambijentalne arhitekture naći će na području općine Lipovljani obilje materijala za istraživanje, fotografiranje ili za uživanje u korisnom odmoru. Stoga pozdravljamo Pasarićevu monografiju i čestitamo turističkoj zajednici općine Lipovljani, s uvjerenjem kako će njezini napori dati željene rezultate.

Ugođaj koji odgovara svim naraštajima

Rijeka Trebež

Donosimo seriju fotografija koje će ribiće ostaviti bez daha. Sve te ribe, i mnoge druge, možete loviti i vidjeti na lipovljanskoj općini, na rijekama Pakri, Trebežu i Savi. Manje od sto kilometara udaljeno od Zagreba.

Do save, Trebeža, Pakre i Ilove može se stići i biciklom

Roda je dobri duh našeg kraja

U Lonjskom polju mogu s vidjeti konji na slobodnoj ispaši

Raj za ribiće i ljeti i zimi

Tradicionalna zaprega, ali i čuveni posavski čardaki čekaju turiste u selu Lonji